Ceremonija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu tog je 5. lipnja išla prema svome kraju, hrvatska akademska zajednica upravo je postala još malo bogatija, jer Marija Cvetnić postala je doktorica znanosti, kad je netko od okupljenih potegao prilično logično pitanje.

– Ne možemo reći da smo sto posto sigurni, ali prilično smo uvjereni da ste jedina obitelj u Hrvatskoj s tri doktora znanosti. Kad je riječ o najužem krugu obitelji, naravno…

I nije to uopće teško povjerovati, u ovom slučaju čak ćemo i vrlo rado prihvatiti da su jedini takvi baš oni, naši Mraclinci. Marija je, dakle, samo posljednja u nizu, jer doktor znanosti je i njezin suprug Luka, dijete Mraclina i NK Mraclina, veterinar baš kao što mu je i otac Željko, koji je otišao i korak ili dva dalje. Tata je, naime, akademik, sama krema hrvatske znanosti, dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, on je doktor znanosti postao još davnih dana.

– Realno, Željka baš i nećemo moći dostići, on je posebna priča, ali lijep je osjećaj znati da smo jedina ili jedna od vrlo rijetkih obitelji s tri doktora znanosti – kaže snaha Marija, koja će prije svega biti sretna i zadovoljna što je sve konačno gotovo.

Ona je, naime, majka dvoje male djece, sina Antuna i kćerkice Judite, a to baš i nisu uvjeti koji spadaju u idealne kad je riječ o znanstvenom radu…

– Iskreno, iza mene je strašno zahtjevan period. Znala sam da će biti teško, ali ispalo je još i puno, puno teže nego što sam mislila. Razdoblje je to s puno stresa, ali i s jako, jako malo sna… Ostavila sam iza sebe pet godina istraživanja, a zatim godinu i pol dana intenzivnog pisanja doktorskog rada. Naravno, sve to bilo bi potpuno nemoguće izvesti bez ogromne potpore obitelji, i to u najkonkretnijem mogućem smislu, od čuvanja djece pa na dalje. Hvala im svima što su mi omogućili da ostvarim ovaj cilj – zahvalna je Marija.

Doktorat je bio njezina želja, ne toliko zbog okruženja u kojem se našla unutar obitelji, koliko zbog propisa vezanih za radno mjesto. Marija je, naime, zaposlena na Veterinarskom fakulteta, kao asistent i predavač, a to je posao u kojem postoji rok u kojem se mora doći do doktorata. Neće Marija na tome i stati, jer slijedi još učenja, još teškog posla.

– U sljedeće tri godine imam obavezu postati i docent doktor, tako da je to sljedeći korak. Kažu da nije baš ovako zahtjevno kao doktorat, nadam se da će tako i biti – sa smiješkom kaže Marija.

Sretna je i zadovoljna, ponosna na postignuto, a logično je da su na istom tragu i kolege s titulom “dr. sc.” iz najbliže obitelji.

– Naravno da smo svi ponosni na nju, velika je to stvar. Marija je jako vrijedna znanstvenica, a ovo što je postigla plod je truda, rada, odricanja, ali i spleta okolnosti. Kroz radno mjesto otvorila joj se ova prilika, a ona je priliku iskoristila. Svatko je tu dao svoj obol, pomagali smo koliko mogli svi iz obitelji, smatrajući da je važno podržati je u ovome. Kad se sve to prođe, kad znaš koliko se dala u to, naravno da si još i sretniji, zadovoljniji – govori tata Željko.

Priču o njemu ispričali smo još 2016. godine, kad je postao akademik, u svojoj 52. godini, doznali smo tako da je bio zaljubljenik u životinje od ranog djetinjstva, uvijek okružen životinjama, ali nekako puno više okrenut nogometu, sviranju u folkloru, odrastanju u najzabavnijem mogućem obliku.

– Nikad nisam bio odličan učenik, više fakin koji se volio družiti, provoditi s vršnjacima. Međutim, bio sam i svjestan da mora doći trenutak kad je vrijeme za ozbiljnost. Meni se to u punom smislu dogodilo tek u završnom dijelu fakulteta, pa onda i tijekom daljnjeg školovanja, sve do tad se nisam previše opterećivao ocjenama, prosjekom… A onda uđeš u cijeli taj svijet i jednostavno te uvuče. Drago mi je da su sad u tom svijetu i Marija i Luka, ali rekao sam i njima da je ovo kao kad u nogometu uđeš u prvu ligu. Tu si, ali moraš se stalno dokazivati – ističe akademik Cvetnić.

Dodat će i kako su on i sin Luka vrlo slični karakteri, ali i priznati da Luka nije daleko od istine kad kaže da je “tata najsretniji što ima sina doktora znanosti, jer on je to najmanje očekivao”…

– Zapravo, znao sam da to može. Luka vam je čovjek zadatka. To smo shvatili vrlo brzo, kad je bio malo dijete, jer nije bilo zadatka kojeg nije izvršio. S njim tu nije bilo problema, ako mu nešto kažeš, znaš da će se tako i dogoditi. Točan je i pedantan, a u svemu tome me dosta podsjeća na mene kad sam bio mlađi. Posebno sam sretan zato što znam da je on tip čovjeka koji će i eventualne nedostatke u smislu talenta nadoknaditi radom, angažmanom, trudom. Preskakao je prepreke putem, prošao i neke stvari na kojima mnogi drugi zapnu, i zaslužio je biti ovdje gdje jest – zadovoljan je tata.

Prošle su već četiri godine otkad je Luka, nekoć učenik pučke škole u Mraclinu, a zatim i one u Vukovini, ima titulu “dr. sc.” ispred svoga imena. Slično kao i u očevoj priči, kombinirao je još od najranijih dana ljubav prema nogometu i životinjama, ali i relativno rano odabrao smjer kojim želi ići. Nakon završetka osnovne, upisao je Veterinarsku školu u Zagrebu i krenuo tatinim putem.

– Nije toliko ni tata utjecao na taj odabir, nego sam stvarno oduvijek volio životinje. Imali smo i doma uvijek svoje farme životinja, tako da za mene zapravo i nije bilo drugog odabira. Nakon srednje škole upisao sam Veterinarski fakultet, završio ga u roku, za šest godine, pa onda u sljedeće četiri došao i do doktorata – priča Luka, koji je u svemu tome susretao i jednu fatalnu kolegicu iz obližljeg Velikog Polja.

– Luka i ja spojili smo se jer smo jedino nas dvoje bauljali hodnicima fakulteta u sedam ujutro. Oboje smo baš pravi ranoranioci i uvijek smo prvi dolazili na faks, a kad smo se već tako viđali, zaključili smo da bi mogli i popiti kavu, ha, ha. Uskoro smo počeli i ići na faks zajedno, u vrijeme dok je Luka svakog jutra nosio jaja sa svoje farme na Dolac. Kupio bi me u Velikom Polju već u 6.20 sati… – prisjeća se Marija, koja nekih 12-13 godina poslije s Lukom ima dvoje djece i uživa u svim čarima Mraclina.

Za one malo upućenije neće biti ni posebno iznenađenje što se cijela ova priča o “Obitelji dr. sc.” događa upravo u Mraclinu. Zahvaljujući svojim precima, ali i pruzi koja je prilično rano povezala Mraclin i Zagreb, Mraclinci su danas dokazano najobrazovanije selo u našem kraju.

– Da, ima tu očito nešto u zraku. Sve je počelo još s Rockfellerovim centrom 1927. godine, a i veza sa Zagrebom učinila je puno po pitanju obrazovanja u selu. U vrijeme moga odrastanja bilo je jako puno visoko obrazovanih ljudi u Mraclinu, praktički u selu nije bilo kuće u kojoj barem jedan član nije bio fakultetski obrazovan. Evo, i danas prilično dobro stojimo, uz mene je akademik i moj rođak Ratko Cvetnić, a sad su tu i Luka i Marija – zadovoljno konstatira tata Željko.

Na obiteljskim druženjima Cvetnićevih, tvrde uključeni, rijetko se priča o veterini, o poslu, puno češće o djeci, o životnim stvarima, ali i o nogometu. Tata Željko bio je opak napadač, na četvrtoj godini fakulteta bio je i u Radniku, kojem je u prijateljskoj utakmici strpao tri komada, ali imao je i on odlučnog oca:

– Mali, ti buš igral nogomet ili završil fakultet?

Mali je odlučio završiti fakultet, a nogomet ostaviti nekim novim generacija, u koje spada i Luka. Igrao je za NK Mraclin do juniora, a zatim se odmah uključio u vođenje kluba. Već je godinama sportski direktor kluba kojeg uvijek ističemo kao pozitivan primjer u našem okruženju, baš je ovih dana dogovarao pojačanja za sljedeću sezonu…

– Nogomet mi jako dobro dođe kao ispušni ventil. Posao mi je vrlo stresan, bavim se kontrolom kvalitete mlijeka i svojim potpisom garantiram vrlo ozbiljne stvari. Nakon svega toga, uživam doći u klub, družiti se s ljudima, pomagati koliko mogu – kaže Luka.

Neće, međutim, ova priča ni u ludilu proći bez još dvije junakinje. Lukina sestra Iva nema ni najmanji problem s tim što ona nema taj “dr. sc.”, iako će tata reći da “ona ima najveći potencijal od svih nas”. Taj potencijal usmjerila je na agronomiju, koju je odabrala iako je na prijemnom upala i na medicinu i na veterinu. U tome se ostvarila, realizirala, posvetila u velikoj mjeri i ulozi majke…

A njezina i Lukina mama, Željkova supruga i Marijina svekrva, zaslužuje poseban komadić priče samo za sebe. Melita Cvetnić, mnogim Goričanima jako dobro poznata odgajateljica, nedavno je otišla u mirovinu, pa je “teta Melita” sad samo “baka Melita”.

– Ona je naša alfa i omega! Jako sam joj zahvalan na svemu, jer siguran sam da nikad ne bih napravio ni približno ovoliko u svojoj karijeri da nisam imao njezinu podršku. Vodila je brigu o apsolutno svemu, time mi je davala vremena i prostora za posao, cijelo vrijeme bila maksimalno uz mene. U srednjoj školi i na fakultetu vodila je borbe sa sinom Lukom, koji je isto dugo bio fakin svoje vrste, a danas čuva djecu, uskače, pomaže… Melita je tu uvijek imala ključnu ulogu – kaže Željko.

Melitu će u prvi plan staviti i Luka i Marija, spomenut će svatko od njih i Ivu, i tatu Željka, a to zapravo sve govori o jednoj posebnoj obitelji. Dr. sc. obitelji iz Mraclina.

Kombinirani intenzivni program Blended Intensive Programme (BIP) u sklopu Erasmus+ KA131 projekta pod nazivom Sustainable Solutions and Crisis Management Camp  u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica (VVG) završen je danas (petak, 07.06.2024.). U programu je sudjelovalo stotinjak studenata i nastavnika iz Portugala, Poljske, Estonije, Rumunjske, Španjolske, Slovačke i Hrvatske.

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Studenti su danas u prostoru Veleučilišta Velika Gorica imali priliku prezentirati sve ono što su naučili tijekom online predavanja u svibnju te intenzivnog trodnevnog rada u kampu Logističkog centra Ravnateljstva civilne zaštite u Jastrebarskom.

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Podijeljeni u četiri grupe, s po dvadesetak studenata u svakoj, studenti su u svojim prezentacijama pokazali kako bi organizirali kamp kriznog menadžmenta u slučaju prirodnih ugroza. Njihov rad obuhvatio je analizu četiri ključne studije slučaja: poplave, potrese, požare te ekstremne suše i nedostatka vode.

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svaka grupa je detaljno prikazala strategije, planove i postupke potrebne za učinkovito upravljanje kriznim situacijama, demonstrirajući znanja i vještine stečenih tijekom programa. Prezentacije su pokazale inovativan pristup, suradnju i odličan timski rad u međunarodnom okruženju, ključne za buduće profesionalce u kriznom menadžmentu.

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon prezentacija studentima su uručene zaslužene diplome za sudjelovanje u Erasmus+ programu.

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2024. Završen Erasmus+ program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Partneri programa: Tartu Health Care College (Estonia), Polytechnic Institute of Coimbra (Portugal), University of Agronomic Sciences and Veterinary Medicine of Bucharest, Faculty of Land Reclamation and Environmental Engineering (Romania), Warsaw University of Technology, Faculty of Transport (Poland).

Galerija fotografija

Veleučilište Velika Gorica (VVG) ove godine organizira kombinirani intenzivni program(Blended Intensive Programme) u sklopu Erasmus+ KA131 projekta pod nazivom Sustainable Solutions and Crisis Management Camp. U programu sudjeluje stotinjak studenata i nastavnika iz Portugala, Poljske, Estonije, Rumunjske, Španjolske, Slovačke i Hrvatske.

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program traje pet dana, od 3. do 7. lipnja 2024. na lokacijama Veleučilišta Velika Gorica i Logističkog centra Ravnateljstva civilne zaštite u Jastrebarskom. Pripremna online predavanja održana su tijekom svibnja.

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je otvoren danas (ponedjeljak, 03. lipnja 2024., početak u 10.30 sati) na Veleučilištu Velika Gorica. Studente, nastavnike i predstavnike visokih učilišta partnera u ovom projektu programa pozdravila je vršiteljica dužnosti dekana dr.sc.socio. Tamara Čendo Metzinger, prof.struč.stud.dipl.soc., prodekanica za nastavnu djelatnost VVG-a:

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Od svog osnivanja Veleučilište Velika Gorica prepoznalo je važnost internacionalizacije kao neizostavnog i značajnog procesa važnog za razvoj, kvalitetu i održivost Veleučilišta. U tom kontekstu sustavno i dugi niz godina razvijamo i njegujemo međunarodnu suradnju s našim brojnim partnerima, visokoobrazovnim ustanovama i gospodarskim subjektima iz inozemstva kroz dolaznu i odlaznu mobilnost studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja i kroz različite projekte i programe Europske unije.

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Iznimno nas veseli što je napore i kontinuiran trud u provedbi internacionalizacije i mobilnosti prepoznala i pohvalila i Agencija za mobilnost i EU programe. To je ujedno i obveza i dodatan poticaj budućem unaprjeđivanju programa mobilnosti i internacionalizacije Veleučilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Stoga mi je posebno zadovoljstvo što će na ovogodišnjem BIP programu Održiva rješenja – kamp kriznog menadžmenta studenti imati mogućnost povezati ove dvije teme – održivost i upravljanje u kriznim situacijama te se kroz teoriju, praktično iskustvo organizacije kampa kriznog menadžmenta i učenje u terenskim uvjetima upoznati s ciljevima i načinima upravljanja krizama u Europskoj uniji i održivosti u kontekstu prevencije i odgovora na različite krizne situacije.”

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kulturu i tradiciju Turopolja i Velike Gorice gosti iz inozemstva mogli su ukratko upoznati kroz nastup Folklornog ansambla Turopolje, ansambla poznatog ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

Velika Gorica, 03.06.2024. Otvoren Erasmus+ BIP program VVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Partneri programa: Tartu Health Care College (Estonia), Polytechnic Institute of Coimbra (Portugal), University of Agronomic Sciences and Veterinary Medicine of Bucharest, Faculty of Land Reclamation and Environmental Engineering (Romania), Warsaw University of Technology, Faculty of Transport (Poland).

Galerija fotografija

Nakon što su premijer Andrej Plenković i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u ožujku svečano otvorili velikogorički Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i 3D tehnologije, sada su i Samoborci dočekali otvorenje Centra izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0. u sklopu Srednje strukovne škole u Samoboru. U njoj se školuju mladi za 10 deficitarnih zanimanja u četiri sektora, a uče na suvremenoj opremi vrijednoj milijun eura.

Foto: Zagrebačka županija

Tradicija školovanja za obrtnička zanimanja u Samoboru duga je preko sto godina.

–  Strukovna u Samoboru, bivša Šegrtska, jedna je od 18 škola osnovanih 1886./87. u trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u godini kada je Tesla patentirao izmjeničnu struju a Bolléova Zagrebačka katedrala i zagrebački HNK još nije postojao. Uvijek smo bili kamen zaglavni samoborskog obrtništva. 137 godina poslije osnutka uloženo je 2 milijuna eura u objekt centra izvrsnosti veličine 35×18 metara, što je oko 700 četvornih metara, u kojoj su smještene 4 učeće tvornice, čime smo promijenili arhitekturu škole, vizuru grada za sva vremena. – naglasio je ravnatelj škole Davor Škiljan.

Iz samoborske srednje škole izašle su brojne generacije dosadašnjih obrtnika, poduzetnika i gospodarstvenika, podsjetio je zamjenik župana Ervin Kolarec. – Zagrebačka županija je izgradnjom ovog regionalnog centra otvorila novo poglavlje u strukovnom obrazovanju, jer ovo što ove škole nude je budućnost, što nam je bio i cilj. Jačanje obrtništva i poduzetništva, a time i gospodarstva, kreće ulaganjem u strukovno obrazovanje. Podsjećam da je Zagrebačka županija jedna od najprepoznatljivijih županija, koja u gospodarskom smislu raste svake godine. Prema podacima FINA-e naši su poduzetnici, po ukupnim prihodima i prema prosječnoj neto plaći, drugi najuspješniji u zemlji, odmah iza grada Zagreba. – podsjetio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Dodana vrijednost reformi strukovnog obrazovanja su i novi kurikulumi, koji će uz modernu opremu u školama, educirane nastavnike i povezivanje praktičnog dijela strukovnog obrazovanja s tvrtkama, promijeniti zastarjeli način odvijanja nastave.– Upravo ova škola je pokazala na koji način se kroz infrastrukturne uvjete može jačati konkurentnost strojarskog sektora a  svi naši odgojno-obrazovni radnici nositelji su svih promjena koji se u sustavu odgoja i obrazovanja događaju. Jednim modernim pristupom koji se je dogodio u obrazovnom sustavu ne smijemo zanemariti činjenicu da je ulaganje u strukovno obrazovanje s preko 260 milijuna eura daleko najveći iskorak u nacionalnom resoru obrazovanja. – istaknula je Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Foto: Zagrebačka županija

Ukupna vrijednost projekta koji obuhvaća dogradnju srednjih strukovnih škola u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru uključujući nabavu opreme, edukaciju djelatnika te modernizaciju programa obrazovanja, vrijedan je 15,5 milijuna eura a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda s nešto više od 6,5 milijuna, Europskog fonda za regionalni razvoj s gotovo 4 milijuna i Zagrebačke županije s oko 5 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

50 godina tradicije, kvalitetan nastavnički kadar, brojni koncerti i nastupi, mnoštvo osvojenih nagrada na međunarodnim glazbenim i plesnim natjecanjima, zanimljivi projekti i suradnje, neki su od brojnih dokaza izvrsnosti Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice, a povodom značajne obljetnice nedavno smo objavili i razgovor s ravnateljem UŠ F.Lučića, Borutom Vidoševićem.

Ako vaše dijete ima umjetničkih sklonosti, talenta, želi naučiti plesati ili svirati neki instrument znajte kako je škola upravo otvorila poziv na prijemne ispite za upis osnovnog glazbenog i plesnog obrazovanja!

– U našoj školi djeca mogu naučiti plesati suvremeni ples ili svirati neki od čak 13 instrumenata, klavir, violinu, violončelo, flautu, obou, klarinet, saksofon, trubu, rog, trombon, harmoniku, tambure i gitaru! Prijave za prijemni ispit se primaju do 4. lipnja, objava rezultata će biti 6. lipnja, a prijemni ispiti su 10. i 11. lipnja za ples, te 10. i 12. lipnja za glazbu – doznajemo iz Umjetničke škole Franje Lučića.

Detalje potražite na internetskoj stranici škole klikom OVDJE.

Naslovna fotografija: Umjetnička škola Franje Lučića