Povežite se s nama

Vijesti

Uoči Svjetskog dana bolesti štitnjače: Evo što sve morate znati o ovoj žlijezdi

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Objavljeno

na

Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

 

Priroda

FOTO Riba crnka dobila edukativnu ploču

Ako koji ribolovac i ulovi crnku na ovom području, znat će ju prepoznati i neozlijeđenu vratiti nazad u njezino prirodno stanište. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Jučer je u sklopu projekta „Očuvanje ugrožene i strogo zaštićene vrste ribe crnke na području Jagodnog“, postavljena edukativna ploča na izvorišnom području rijeke Odre kod Donjeg Podotočja.  

Cilj projekta, koji smo predstavili ranije u posebnom članku, kao i postavljene edukativne ploče, jest educirati javnost o važnosti ove malo poznate i ugrožene ribe, koju možemo nazvati i reliktom prošlosti, ali i o važnosti očuvanja rijeke Odre. 

-Naime, kako su već neki čuli, a neki će i pročitati kada posjete izvorište rijeke Odre, crnka je mala ribica crne boje koja obitava u relativno plitkim i malim vodenim površinama, prekrivenima gustom vodenom vegetacijom. Takvo stanište možemo naći na širem području Donjeg Podotočja i Jagodnog, koje je zbog ove vrste i specifičnog staništa uvršteno u ekološku mrežu Europske unije. Zbog karakteristika takvih staništa, poput sporog toka, mulja i visoke vlažnosti, ovakva su područja u prošlosti bila isušivana i uređivana, zbog čega se i brojnost ribe crnke smanjila, te je ona danas ugrožena vrsta – objašnjava Ivan Beno, sveučilišni magistar eksperimentalne biologije s PMF-a, a koji je uključen u projektno istraživanje. 

Inače, ovo područje rijeke Odre pruža stanište i životni prostor mnogim vrstama biljaka i životinja, no također koegzistira s ljudima, stoga je važno obratiti pažnju na neke malo manje poznate, ali jednako važne vrste.  

Postavljanje ove edukativne ploče pokazuje važnosti crnke, ali i njezinog staništa, čime se javnost educira o načinima zaštite, te ako koji ribolovac i ulovi crnku na ovom području, da će ju znati prepoznati i neozlijeđenu vratiti nazad u njezino prirodno stanište. 

Projekt je financiran od strane Grada Velike Gorice, a konstrukciju za edukativnu ploču izradio je Stjepan Đurić. 

Nastavite čitati

Sport

FOTO Mali rukometaši prvi isprobali novu balon dvoranu

Iznad politike – ideju za dvoranu dali Karas i Slojšek. Gradonačelnik najavio još moderniju sportsku dvoranu uz osnovnu školu Kurilovec.

Objavljeno

na

Blagdan svete Lucije i Dan grada obilježen je i svečanim otvaranjem nove sportske ‘balon’ dvorane u Rakarskoj ulici uz rukometni turnir za mlađe dobne kategorije, u organizaciji ŽRK Udarnik i HRK Gorica. 

Mislim da ljepši poklon za sportašice i sportaše ne može biti od predaje vama na upravljanje i na korištenje ovakav jedan prekrasni sportski kompleks, ove balon dvorane. Ali tu nećemo stati, već je projektna dokumentacija gotova i ide se na ishođenje građevinske dozvole za novu, još veću, još moderniju, polivalentnu sportsku dvoranu uz osnovnu školu Kurilovec. Kao Grad, svjesni smo vaših potreba, zato što su ulaganja u sport, ulaganja u obrazovanje, ulaganja u mlade, nešto najljepše i najbitnije za budućnost jednoga grada, a grad Velika Gorica s vama ima zasigurno blistavu budućnost – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar i zajedno sa sportašima otvorio novi sportski objekt. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Ovo je prijeko potrebni trenažni objekt, u kojem će svoje mjesto za rad s mladima naći naši gorički klubovi. 

-Prije svega, hvala Gradskoj upravi na čelu sa našim gradonačelnikom, zamjenikom Karasom, pročelnicom i svima onima koji su pridonijeli tome da imamo ovakav prekrasan objekt. Nadam se da će vrlo skoro vrijeme pokazati da ovakva dvorana donosi zamah velikogoričkog sporta i da će iznjedriti nove rukometaše, košarkaše, odbojkaše i sve ostale sportaše koji će s ponosom nositi grb našeg grada, a u budućnosti biti i reprezentativci Hrvatske – poručio je Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Velike Gorice. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A evo kako je krenula inicijativa i ideja o novoj trenažnoj dvorani… 

– Samo ove godine smo u Velikoj Gorici otvorili nekoliko objekata, ali mi ni jednom prilikom nije srce bilo puno kao danas. Danas sam najsretniji zbog ove dvorane i ovom prilikom htio bih spomenuti i zahvaliti kolegi Damiru Slojšeku jer je to bila naša zajednička inicijativa. Prije četiri godine na početku prvog mandata našli smo se ne kao političari, nego kao sportaši. On ispred Ženskog rukometnog kluba Udarnik, a ja ispred hrvatskog rukometnog kluba Gorica i pokrenuli ovu inicijativu. Krenuli smo prvo da natkrijemo samo jedno igralište u Kurilovcu ili negdje u Gorici, a došli smo do ove dvorane gdje imamo tri igrališta. Gradonačelnik je objeručke prihvatio našu ideju i pokazao da nije bitno tko je na vlasti ili u oporbi, nego da se sve prave ideje podržavaju – ispričao je zamjenik gradonačelnika Neven Karas. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Ovo je značajan sportski i rekreacijski napredak, s tri igrališta i prostorom za mlade sportaše, što je vrijedan iskorak za lokalni sport.   

Dodajmo kako ŽRK Udarnik ujedno obilježava 25 godina djelovanja i uspješno se natječe u drugom rangu hrvatskog ženskog seniorskog rukometa. 

FOTO galerija:

FOTO: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Večeras svi na Magazin na Radićev trg!

Početak koncerta je u 20 sati.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica ove godine slavi svoju veliku obljetnicu 30 godina od osnutka Grada, a vrhunac proslave je večerašnji veliki koncertom na otvorenom, na Trgu Stjepana Radića. 

Jedna od najdugovječnijih i najpopularnijih pop-grupa – Magazin, čiji je nastup najavljen od 20 sati, imala je više pjevačica kroz svoju povijest, a neke od najpoznatijih su Majda Šoletić, Lidija Horvat-Dunjko, Ljiljana Nikolovska, Danijela Martinović, Maja Blagdan, Jelena Rozga i Andrea Šušnjara, a najnoviji glavni vokal grupe je 23-godišnja Splićanka Lorena Bućan. 

Od bezvremenskih hitova poput “Put Putujem,” “Kokolo,” i “Piši mi”, Magazin će sve okupljene podsjetiti i na novija izdanja kao i novi singl Kao žena ženi koji su izbacili u studenom. 

Koncert je poklon Grada Velikogoričankama i Velikogoričanima te njihovim gostima, u povodu Dana Grada. 

Nastavite čitati

Vijesti

Vatrogasci na intervenciji u Kolarevoj – izbavljaju dijete iz stana

Opreza nikad dosta!

Objavljeno

na

Da nam vatrogasci “čuvaju leđa” i kad nije u pitanju opasnost od požara, dokaz je i današnja situacija iz ulice Slavka Kolara u Velikoj Gorici.

Naime, Županijski vatrogasni operativni centar dobio je poziv upomoć stanara da je u jednom stanu ostalo zaključano dijete, te je potrebno provaliti vrata stana.

Foto: Mile Šola

Na adresu je došla i policijska patrola, a kako je intervencija u tijeku, još ne znamo detalje i okolnosti.

Jedan od zaključaka je da je možda došlo do gubitka ključeva od vrata stana nakon što je odrasla osoba izašla, te je dijete ostalo zaključano do dolaska vatrogasaca…

Nastavite čitati

Vijesti

DAN GRADA Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu

Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.

Objavljeno

na

Objavio/la

Izaslanstvo Grada Velike Gorice, jutros je u povodu Dana grada, položilo vijence kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred velikogoričkog gradskog groblja.

Foto: Sanjin Vrbanus

Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu, održan je uz članove počasnog voda Turopoljskog banderija. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, a pridružili su se članovi gradskih stranačkih izaslanstava, te brojni predstavnici udruga, članovi obitelji poginulih branitelja, vatrogasci i policija.

FOTO galerija:

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno