Povežite se s nama

Gospodarstvo

FOTO Izbor najljepše adventske frizure Hrvatske

Objavljeno

na

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Manifestacija Festival kose – Advent u kosi, ”Izbor najljepše adventske frizure Hrvatske”, uz prestižne nagrade Kristalni cvijet i Zlatna tiara maslina u organizaciji Firme Shapeit j.d.o.o iz Zagreba održana je u Hotelu Antunović u Zagrebu. Među brojnim posjetiteljima posebni gosti bili su supruga veleposlanika Ukrajine Nina Kyrylych, predsjednica Ukrajinske zajednice grada Zagreba Marija Maleško i predsjednik Ukrajinske nacionalne manjine grada Zagreba Viktor Filima.

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Frizeri i đaci iz srednjih strukovnih škola iz više gradova Hrvatske natjecali su se u osam kategorija: svečana frizura, avangardna, etno i muška frizura, make up, oslikavanje lica, nail art i dizajnerska haljina. Njihove kreacije ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Josip Križnjak – predsjednik žirija, Višnja Loparić Lobor, Mateja Jokić, Sanela Škorput (svi iz Zagreba), Silvana Slugić (Bjelovar), Sanela Moscarda (Pula) i Marin Šimek (Varaždinske Toplice).

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Nagrade Kristalni cvijet dodijeljene su najboljima u 8 kategorija, a dobili su ih: za dizajnersku haljinu Martina Kulfa (Zlatar) i Nensi Sinožić (Poreč), za make up Ivana Horvatić (Konjščina), za nail art Valerija Hudika (Konjščina), za svečanu frizuru Paola Terlević (Vižinada), a rad pod nazivom Adventska ruža snova rađen je u timu sa Emili Bulić-make up, za avangardnu frizuru Marija Štabek (Konjščina), Tina Lukačić (Karlovac) te Marinka Ružić (Delnice) sa modelom pod nazivom Gorska vila koji je rađen u timskom radu sa Adriana Rajčić-dizajnerska haljina i Nora Južnić-make up, za oslikavanje lica Tina Lukačić (Karlovac), za etno frizuru Tetiana Zubkova (Ukrajina), a model pod nazivom Mavka-šumska vila rađen je u timu sa Alona Yatsyna-nail art, za mušku frizuru Dominik Adam Burić (Rovinj) i Adrijana Žoldin (Vinkovci).

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Glavna nagrada Zlatna tiara maslina dodijeljena je za opći dojam frizerskom salonu vlasnice Jasmine Pažić iz Konjščine, koja je bila glavni mentor Mariji Štabek u izradi avangardne frizure pod nazivom Novogodišnja zvijezda, a Ivana Martinjak iz kozmetičkog salona Esencija sa svojim timom, Valerija Hudika radila je nail art i Ivana Horvatić izradila je prekrasan adventski make up, a Martina Kulfa dizajnirala je adventsku haljinu.

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Stručni žiri dodijelio je Kristalni cvijet i učenicama, a dobile su ih po kategorijama: muška frizura Lana Marinković, nail art Dunja Kordić i etno frizura Jana Božić (sve tri Strukovna škola Marko Babić Vukovar); avangardna frizura Emma Lebec, Strukovna škola Garešnica, Ana Petrih, Strukovna škola Marko Babić Vukovar, Ivona Grčić, Mješovito industrijsko obrtnička škola Karlovac; svečana frizura Lea Čertan i Dora Šantalab (obje Industrijsko obrtnička škola Slatina; make up Luna Pušić, Mješovito industrijska obrtnička škola Karlovac.

Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović

Kristalni cvijet izradio je ručno Stjepan Kos (Velika Gorica) iz firme Gorica Staklo (50 godina tradicije i kvalitete u staklarstvu). Zlatnu tiara maslina izradio je Mario Nokaj vlasnik zlatarske radnje koja izrađuje dizajnerski nakit – Lapidarium, Zagreb.

Moderatorica Festivala bila je Jadranka Šepek. Fotograf manifestacije: Ognjen Karabegović.

Galerija fotografija

Gospodarstvo

Mirovinski fondovi kategorije A bilježe eksplozivan rast, jesu li Hrvati konačno prihvatili rizik?

Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U posljednjih deset godina hrvatski mirovinski sustav svjedoči značajnim promjenama u strukturi članova obveznih mirovinskih fondova. Najveći zaokret dogodio se u fondovima kategorije A, koji su namijenjeni mlađim osiguranicima spremnijima na veći rizik u zamjenu za potencijalno više prinose.

Kako Mirovina.hr prenosi, podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju da je broj članova fondova kategorije A porastao s tek oko 4.800 početkom 2015. godine na više od 430.000 do kraja 2024. godine. Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz 2018., prema kojima se novi osiguranici automatski upisuju u fondove kategorije A, osim ako sami ne zatraže drukčiji fond.

Ova promjena zakonodavnog pristupa označila je prekretnicu u upravljanju mirovinskom štednjom. Dok je početni dizajn mirovinske reforme s početka 2000-tih nove članove automatski upisivao u fondove kategorije B, srednje rizičnu opciju, nova pravila stavljaju naglasak na iskorištavanje dugoročnog investicijskog potencijala mlađih osiguranika.

Fondovi kategorije B bilježe blagi pad, dok kategorija C ostvaruje stabilan rast među starijim osiguranicima

Za razliku od fondova kategorije A, broj članova fondova kategorije B, koji nude balans između rizika i prinosa, polako opada. Iako su do 2020. godine brojili gotovo 1,95 milijuna članova, do siječnja 2025. ta se brojka smanjila na oko 1,81 milijuna. Pad nije drastičan, ali jasno pokazuje trend da sve više mladih radnika završava u agresivnijim fondovima, dok stariji osiguranici prelaze u konzervativnije opcije.

S druge strane, fondovi kategorije C, koji ulažu gotovo isključivo u obveznice i predstavljaju najkonzervativniju opciju, zabilježili su rast broja članova. Od samo 15.000 članova početkom 2015., dosegli su više od 94.000 članova do siječnja 2025. godine. Iako je zakonski mehanizam automatskog prebacivanja starijih osiguranika u konzervativnije fondove ukinut 2018., dio njih i dalje samoinicijativno prelazi u ovu kategoriju.

Hrvatski mirovinski sustav sve više koristi logiku dugoročnog ulaganja

Rast broja članova u fondovima kategorije A jasno odražava promjene u zakonodavstvu, ali i promjene u percepciji građana prema riziku i investiranju. Automatski upis novih osiguranika u najrizičnije fondove pokazuje strateški pomak prema efikasnijem iskorištavanju vremena i tržišta. Ako se ovakav trend nastavi, moglo bi se reći da Hrvatska, barem kada je riječ o mirovinskoj štednji, napokon prihvaća dugoročnu logiku ulaganja.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Grad Velika Gorica raspisao nove potpore za poduzetnike, evo tko se sve može prijaviti

Pojedinačna potpora može iznositi do 90 % troškova, a maksimalni iznos ovisi o vrsti potpore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/Facebook

Grad Velika Gorica raspisao je tri nova natječaja za dodjelu potpora poduzetnicima, s ciljem jačanja lokalnog gospodarstva. Potpore su namijenjene različitim skupinama poduzetnika, uključujući poduzetnike početnike te obrtnike s područja Velike Gorice.

Natječaji su otvoreni za sve zainteresirane koji zadovoljavaju propisane uvjete, a detaljne informacije o prijavi dostupne su na službenim stranicama Grada Velike Gorice.

„Poduzetnici su ključni za razvoj svakog grada. Stvaraju nova radna mjesta, potiču gospodarstvo, donose inovacije i podižu kvalitetu života. Zato kao Grad nastavljamo poticati njihovo poslovanje”, napisao je gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu.

Potpore su podijeljene u tri kategorije:

Ovim mjerama Grad želi dodatno potaknuti razvoj poduzetništva koje, kako ističu iz gradske uprave, ima ključnu ulogu u razvoju zajednice, od stvaranja novih radnih mjesta do podizanja kvalitete života kroz inovacije i gospodarski rast.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među vodećima u Hrvatskoj po ulaganju javnog novca

Analizirano je ukupno 13 područja, a Zagrebačka županija se istaknula u tri kategorije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema analizi županijskih proračuna za 2023. godinu, Zagrebačka županija jedna je od najuspješnijih u Hrvatskoj kada je riječ o udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna za ključna društvena i gospodarska područja. Podaci, temeljeni na funkcijskoj klasifikaciji javne potrošnje, pokazuju da se Zagrebačka županija čak šest puta našla među pet najboljih županija u zemlji po udjelu ulaganja u različite stavke proračuna.

Analizirano je ukupno 13 područja – zdravstvo, socijalna zaštita, vatrogastvo, obitelj i djeca, unapređenje stanovanja i zajednice, turizam, potpore obrtnicima i poduzetnicima, potpore poljoprivrednicima, kultura, sport, obrazovanje, predškolsko obrazovanje i zaštita okoliša.

Zagrebačka županija posebno se istaknula u sljedećim područjima:

  • Vatrogastvo i unapređenje stanovanja i zajednice, gdje je zauzela drugo mjesto po udjelu izdvojenih sredstava
  • Obrazovanje, obitelj i djeca, te sport, gdje je bila trećeplasirana
  • Potpore obrtnicima i poduzetnicima, gdje je zauzela četvrto mjesto

Time je zauzela visoko mjesto među najaktivnijim županijama po ulaganju u ključna područja društvenog razvoja, rame uz rame sa Splitsko-dalmatinskom i Primorsko-goranskom županijom koje su se također istaknule u ovoj analizi.

Usporedbe radi, Splitsko-dalmatinska županija vodeća je s ukupno sedam pojavljivanja među top pet županija, uključujući dva prva mjesta. Slijedi Zagrebačka županija sa šest pojavljivanja, potom Primorsko-goranska s pet, te Osječko-baranjska i Ličko-senjska s po četiri.

Ako se pak gleda ulaganje per capita, to jest u odnosu na broj stanovnika, Zagrebačka županija nije među apsolutnim liderima, ali se zadržava u gornjem dijelu ljestvice. U toj kategoriji prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s pet pojavljivanja među vodećima, uključujući dva prva mjesta, dok Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska slijede s po četiri.

Analiza županijskih ulaganja pokazuje da Zagrebačka županija dosljedno ulaže u ključna područja od društvene i gospodarske važnosti. S obzirom na širenje urbanih zona, rastuće potrebe stanovništva te važnost ravnomjernog regionalnog razvoja, ovakva ulaganja potvrđuju njezinu ulogu kao jednog od pokretača regionalnog napretka u Hrvatskoj. Detaljniju analizu možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Planirate kupiti Iphone? Imamo loše vijesti za vas

Apple bi zbog uvođenja novih američkih carina mogao drastično povisiti cijene svojih uređaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Dionice Applea pale su gotovo 9 % nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio uvođenje novih carinskih tarifa. Ovaj potez izazvao je šok na burzama, a tehnološki sektor našao se među najpogođenijima. Otvaranje tržišta u četvrtak obilježilo je pad cijena dionica vodećih tehnoloških kompanija: Microsoft je zabilježio pad od 3 %, Meta 8 %, Amazon 9 %, Google 4 %, a Tesla 7 %.

Samo Apple je izgubio više od 293 milijarde dolara tržišne vrijednosti u odnosu na dan ranije, a ukupni pad vrijednosti tvrtke u odnosu na povijesni maksimum sada iznosi 800 milijardi dolara, prenosi Večernji list.

Apple bi se, prema mišljenju analitičara, mogao naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Tvrtka već bilježi usporavanje prodaje iPhonea, a nove carinske mjere mogle bi dodatno opteretiti poslovanje. Analitičar CFRA Researcha Angelo Zino upozorava kako bi carine mogle negativno utjecati na Appleove financijske temelje, uključujući očekivanja zarade i marže.

Kako bi ublažio udar, Apple bi mogao optimizirati opskrbni lanac, preuzeti dio troškova na sebe te povisiti cijene svojih uređaja. No, Zino ističe kako tvrtka vjerojatno neće moći prenijeti više od 5 do 10 posto dodatnih troškova na krajnje potrošače bez značajnog pada prihoda.

Većina iPhonea proizvodi se u Kini, koja je sada pogođena carinom od 54 %. Ako Apple odluči u potpunosti prenijeti nove troškove na potrošače, cijene uređaja mogle bi skočiti za 30 % do 40 %. To znači da bi iPhone 16 Pro Max, s 1 TB memorije i 6,9-inčnim zaslonom, umjesto trenutačnih 1599 dolara (1440,93 eura), mogao stajati i do 2300 dolara (2072,63 funti).

Ostaje za vidjeti hoće li Apple uspjeti pronaći način da ublaži udar carina bez znatnog udara na korisnički džep – no jedno je sigurno: tehnološka industrija ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Blagi rast trgovine na malo u veljači, hrana u padu, prednjače lijekovi i kozmetika

Unatoč padu prometa na mjesečnoj razini, trgovina na malo bilježi rast već 23. mjesec zaredom u usporedbi s prethodnom godinom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.