Godina Matije Ribića: “Profesor sa sela” s razlogom među najboljima u državi!
Profesor Tjelesne i zdravstvene kulture iz OŠ Šćitarjevo primio je nagradu Hrvatskog školskog sportskog saveza nakon godine u kojoj je sa svojom djecom postao prvak Hrvatske. I pritom je uspio ono u čemu rijetki uspjevaju…
Tim je riječima, tom jednom rečenicom, Matija Ribić vjerojatno najbolje opisao vlastiti pogled na godinu koja stiže prema svome izmaku. Čuli ste možda već i ranije za priču o 42-godišnjem Velikogoričaninu, profesoru Tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Šćitarjevu, čovjeku koji radi čuda po ruralnim dijelovima našega kraja…
Ukratko, profesor Ribić godinama je radio u Kravarskom, ondje izgradio nevjerojatnu priču s muškom odbojkom, dvojicu od tih klinaca poveo je na put koji je doveo sve do reprezentacije (?!), a onda se preselio u Šćitarjevo. U nešto veću školu, u još bolje uvjete, pa su i rezultati mogli biti još bolji. Uostalom, puno je o tome ispričao i sam u našoj reportaži u kojoj je u glavnoj ulozi upravo “profesor sa sela”.
Godine su truda i rada iza njega, godine u kojima je na sve moguće načine pokušavao dokazati da jedan profesor tjelesnog može utjecati čak i na sredinu u kojoj radi. Djeca u Kravarskom praktički nisu znala ni što je odbojka, a danas je to omiljena aktivnost svim klincima iz sela.
– Te klince bilo je jako lako disciplinirati. Samo im kažeš da neće ići na natjecanje ako ponašanje ne bude u redu i nakon toga problema nije bilo. Ta odbojka im je postala centar svijeta – sjeća se Ribić.
Istim, pa čak i još jačim tempom nastavio je raditi i u Šćitarjevu, a konačna nagrada u obliku rezultata stigla je upravo u ovoj 2023. godini. Odbojkaši Šćitarjeva u kategoriji petih i šestih razreda postali su prvaci Hrvatske, a odbojkaši Kravarskog, predvođenim Matijinim nasljednikom i prijateljem Leonom Levarom, viceprvaci među sedmima i osmima!
I nekako je logično da su nagrade počele pljuštati. Prosinac je to doba godine, kad se svode računi, pa je već početkom mjeseca Matija Ribić primio nagradu županijskog školskog sportskog saveza za poseban doprinos razvoju školskog sporta. Nepunih tjedan dana poslije, na temelju prijedloga iz Županije, stigla je i druga nagrada.
– Postao sam dobitnik godišnje nagrade za doprinos razvoju školskog sporta u Republici Hrvatskog za školsku godinu 2022./23. Izuzetno sam ponosan na ova postignuća te ovim putem zahvaljujem svim kolegicama i kolegama, koji su prepoznali moj rad te me predložili za ovu veliku nagradu – s logičnim ponosom objavio je Matija.
Svečanost se održala u kristalnoj dvorani hotela Westin, a srce je bilo na mjestu.
– Iskreno, bio je to dosta emotivan trenutak za mene. Taj osjećaj da si uopće tamo, u takvom okruženju, u spektakularnoj dvorani, s najboljim ljudima iz struke u Hrvatskoj… Poseban je to osjećaj. Prođe ti kroz glavu u tim trenucima i što si sve prošao, što je ostalo iza tebe, i ovo je jako lijepo priznanje za sve što sam uspio napraviti, zajedno sa svojom djecom – javio se Ribić nakon što su se dojmovi slegli.
Osim vjerojatno najšireg osmijeha u dvorani, još ga je jedan detalj razdvajao od ostalih.
– Pri nominaciji za nagradu posebno je istaknuto to što smo u Šćitarjevu postali prvaci države s igračima koji se svojim sportom bave isključivo u školi. Nitko od tih dječaka ne trenira u klubu, a to se jako, jako rijetko događa – ističe Ribić, koji uz posao profesora ima i svoj studio za fizičku pripremu sportaša.
Međutim, odbojka je posebna ljubav, bez obzira na to što je nikad nije igrao. Sam je kao klinac pohađao OŠ Eugena Kvaternika, učio od Ivice Hercega, starijega kolege koji otprilike jednako intenzivno doživljava školski sport, u tim danima upoznao se i s odbojkom, nadogradio se kroz fakultet i – počeo stvarati reprezentativce!
Baš se poklopilo da negdje između dvije nagrade koje je Ribić primio stigne poziv u kadetsku reprezentaciju za Stjepana Sokola, klinca iz Kravarskog. U svom je selu napravio prve korake, pa preselio u OK Gorica, da bi od ove sezone preselio u zagrebačku Mladost. Samo tri mjeseca kasnije stigao je poziv u reprezentaciju.
– Već je na toj školskoj završnici bilo vidljivo da je on najbolji odbojkaš svoje generacije u Hrvatskoj, a u klubu je dominirao čak i među starijima. S obzirom na to, ne iznenađuje me ovaj poziv u reprezentaciju, ali me neizmjerno veseli. Posebno mi je drago što je stigao baš ovih dana, kao prekrasan dodatak mojim nagradama, ali i kao dokaz da se trud i rad isplati. Stjepanov primjer je dobar pokazatelj što se sve može postići čak i ako kreneš iz jedne male sredine kao što je Kravarsko – govori Ribić.
I zato, nakon svega, najlogičnije se vratiti na početak. I završiti onako kako smo i počeli.
– Ovo je definitivno moja godina!
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija u finalu prestižnog izbora za najbolji EU projekt
Izbor za najbolji europski projekt organizira se kako bi se građanima približila vrijednost EU fondova te predstavili projekti koji doprinose lokalnim zajednicama.
Projekt “Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL” ušao je u finale ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt u kategoriji prekogranične suradnje. Riječ je o inicijativi Zagrebačke županije koja povezuje očuvanje prirodne i kulturne baštine s razvojem održivog turizma, a pobjednik će biti odabran kroz kombinaciju stručnog ocjenjivanja i glasova javnosti.
Izbor za najbolji europski projekt organizira se kako bi se građanima približila vrijednost EU fondova te predstavili projekti koji doprinose lokalnim zajednicama. Ove godine natječaj je trajao od 24. lipnja do 24. srpnja, a pristiglo je više od 50 prijava. Nakon prvog kruga ocjenjivanja, stručni žiri izdvojio je 46 projekata koji ulaze u finale.
U kategoriji najboljih projekata za prekograničnu suradnju, uz PRONACUL, našlo se još šest inicijativa iz različitih hrvatskih županija, a to su:
“Maritime and Multimodal Sustainable Passanger Transport Solutions and Services – MIMOSA”, Dubrovačko-neretvanska županija,
Strategic Development of Flood Management, STREAM, Dubrovačko-neretvanska županija,
ECOVINEGOALS – ECOlogical VINEyards GOvernance Activities for Landscape’s Strategies (Održivo upravljanje vinorodnim krajobrazima kao dio strateškog teritorijalnog razvoja), Istarska županija,
DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama, Koprivničko-križevačka županija,
AdriPromTour: Valorizacija jadranske kulturne i prirodne baštine kroz jačanje vidljivosti i turističke promocije, Primorsko-goranska županija,
Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL / Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima, Zagrebačka županija.
Organizatori natječaja su Jutarnji list, Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portal Župan.hr, a pokroviteljstvo pruža Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Tijekom kolovoza i rujna Jutarnji list će objavljivati priče o svakom finalistu, nakon čega će i publika imati priliku glasati za svog favorita.
Ostale kategorije te projekte koji su nominiranu u njima, možete pogledati ovdje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.
Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.
Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.
Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti
Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.
Foto: Zagrebačka županija
U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.
Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.
Foto: Dražen Kopač
Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.
Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.
Foto: Dražen Kopač
Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.
Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.
Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.
Foto: Zagrebačka županija
Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.
Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.
“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.
Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom