U sportu se ponekad – valjda je zato i toliko zanimljiv – događaju određeni paradoksi. Na terenu, unutar jedne utakmice, ali i puno šire. Recimo, unutar jednog sustava. Takav primjer stiže iz svijeta županijskog rukometa, u kojem je trenutak naizgled fenomenalan: imamo tri muška kluba u Premijer ligi, u najvišem rangu su i rukometašice Dugog Sela, jako lijepu priču grade rukometašice Ivanića i Udarnika…

A sve to događa se – e, tu je paradoks – u uvjetima koji su daleko od idealnih. Dobro, tu svaka sredina ima i neku svoju priču, svoje probleme i zadovoljstva, prednosti i nedostatke, ali nema tog predstavnika nekog od naših rukometnih klubova koji će ustvrditi da rukometu cvatu ruže.

Problemi su, naravno, u prvom redu financijske prirode, jer novca nikad dosta, javljaju se u nekim sredinama i ozbiljni problemi s infrastrukturom, s terminima za trening, s trenerima… Sve su to stavke koje se neće tako lako promijeniti, pogotovo se to neće dogoditi preko noći, ali barem se u međuvremenu imamo za što držati po pitanju rezultata.

U tim i takvim okolnostima došlo je početkom prosinca i do promjene na čelu Rukometnog saveza Zagrebačke županije. Daniela Horvat iz ŽRK Zaprešića naslijedila je na funkciji predsjednice Miroslava Ivića. Izborna skupština održana je u Velikoj Gorici, na Udarniku, a jutro poslije predsjednica Horvat sjela je na naš kauč u sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije”.

– Sve je prošlo u mirnim tonovima, što se zapravo i očekivalo budući da su u pripremi kandidature uz mene stala 24 od ukupno 28 klubova. Samim time, bilo je za očekivati da će biti onako kako je bilo, veselo i ugodno – kaže prva dama županijskog rukometa i nastavlja:

– Mi iz svijeta rukometa raštrkani smo na sve strane, nismo svi ni baš toliko blizu, tako da bude jako zanimljivo kad se ovako nađemo. To je jedna dobra, motivirajuća ekipa, ljudi svih starosnih dobi, a pazimo i da imamo podjednako žena i muškaraca. Kad krene diskusija, bude to jako zanimljivo.

Rukometna djelatnica iz Zaprešića koja je bila dopredsjednica županijskog saveza u posljednja dva mandata, mama jedne zagrižene rukometašice, preko koje se i uključila u svijetu rukometa, ima veliku podršku, a prvi plan joj je obići svih 28 članova županijskog saveza. Svjesna je itekako da su to ljudi koji zaslužuju pozornost, jer rade u uvjetima koji su daleko od idealnih.

– Da, situacija je takva da u rukometu apsolutno nema dovoljno novca čak ni za minimalno ozbiljno funkcioniranje. Velika većina mojih kolega su volonteri, entuzijasti, zaljubljenici u rukomet, pomalo i fanatici – kaže, između ostaloga, nova predsjednika županijskog rukometnog saveza Daniela Horvat.

Kako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti.  

Nerijetko, ako ne i gotovo redovito, svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“.  

Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ali ne bismo trebali zanemariti ni pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji.  

Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin).  

Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno.  

Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. 

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi snižavanju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2.  

Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem.  

Plivanje i vožnja biciklom doprinose zdravlju krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77 % kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.  

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne s opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu se treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje… 

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta.  

Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama.  

Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to ujedno i kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena.  

Neke od promjena su: gubitak mišićne mase (započinje već nakon 30. godine, a ubrzava nakon 60.) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma.  

Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu, bez obzira na dob, u skladu s njegovim mogućnostima. 

Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2025. godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu!

Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije u Samoboru je dodijelila godišnje nagrade “Rudolf Perešin” za 2024. godinu.  

Tri Nagrade za životno djelo primili su Feliks Škiljanu iz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor, Miroslav Klarić iz Foto kino video kluba Zaprešić i Željko Lah iz Radio kluba Velika Gorica. 

–Današnji svijet je ovisan o svim vrstama bežičnih usluga, mobitela, interneta, TV, radija. Cijeli svijet je na kliku ‘miša’ i tipkovnice. I što ako jedna karika u toj infrastrukturi pukne? Zamislite si tu mogućnost. Radioamateri imaju mogućnost i znanje da se sve to ublaži. U slučaju neke apokalipse budite sigurni – prvu vezu uspostavit će radioamateri!  – ispričao je Lah svojevremeno za Cityportal.

-U tehničku kulturu utkali ste sebe i dugogodišnje znanje, i dali veliki doprinos da Zajednica ide prema naprijed, posebno smo ponosni na inovatore koji na međunarodnim natjecanjima, ali i na domaćem terenu postižu sjajne rezultate – istaknuo je Kolarec. 

Godišnje nagrade Zajednice tehničke kulture laureatima je uručila pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić Frlan, i to Tereziji Šestak, Kristini Panižić, Antunu Paulinu, Vladimiru Gašparecu i Mateu Jurkoviću.  

Povelja u prigodi 20. obljetnice djelovanja dodijeljena je Društvu pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor i Foto video klubu “35 mm” iz Križa. 

-Lepeza djelatnosti u tehničkoj kulturi sve više se širi. U trenutku osnutka, Zajednica tehničke kulture  imala je svega desetak članova, a danas ona u svome članstvu ima 40 udruga. Imamo udruge koje su ‘skroz tehničke’, udruge koje su kombinacija tehnike i umjetnosti – poput foto, kino i video klubova, udruge koje su kombinacija sporta i tehničke kulture – poput zrakoplovno-modelarskih klubova, udruge koje su kombinacija prirodoslovlja i tehničke kulture – rekao je Ivan Vlainić, predsjednik Zajednice. 

Dodajmo kako je u proračunu za 2026. godinu za tehničku kulturu osigurana 171.000 eura.   

Na području Vrbovca počela je obnova 2,4 kilometra duge županijske ceste između naselja Podolec i Đivan, koju provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije a radovi vrijedni oko 250 tisuća eura trebali bi, ovisno o vremenskim prilikama, biti završeni za desetak dana.

Nakon rekonstrukcije kolnika povećat će se sigurnost u prometu i postići bolja prometna povezanost lokalnih naselja.

-Sigurnost građana glavni je razlog obnove ove prometnice – poručio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, prilikom obilaska radova.

-Obnavlja se prema prioritetu kojeg za oko 1.200 kilometara prometnica kojima upravlja, utvrđuje Županijska uprava za ceste. Uz sigurnost, drugi razlog obnove je i bolja prometne povezanost, što sve utječe i na život građana – dodao je Tomljenović.

-Cesta već duže vapi za obnovom zbog mrežastih pukotina i ulegnuća. U dva sloja, u cestu ćemo ugraditi oko 8.000 kvadratnih metara asfalta – objasnio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka.

Inače, obnova se provodi u dva asfaltna sloja. Nosivi sloj asfalta bit će debljine između sedam i osam centimetara, dok će završni sloj iznositi četiri centimetra. Takav zahvat trebao bi osigurati dugotrajniju stabilnost prometnice i sigurnije prometovanje za sve sudionike u prometu.

-U proteklom razdoblju imali smo povijesna ulaganja u županijske i lokalne ceste na području Zagrebačke županije. Riječ je o obnovama koje su provedene uz pomoć sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije s pomoću kojih je u obnovu županijskih i lokalnih cesta uloženo ukupno 95 milijuna eura. Sredstvima koja je osigurao ŽUC obnovljeno je oko 300 kilometara cesta, 70 mostova i 36 klizišta, a sredstvima koja je osigurala Županija dodatno još 40 klizišta – podsjetio je zamjenik župana.

Dodajmo kako je obnova prometnoce između Podolca i Đivana dio kontinuiranih aktivnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije usmjerenih na povećanje sigurnosti i unapređenje kvalitete cestovne infrastrukture, a završetkom radova očekuje se sigurnije i ugodnije prometovanje ovom dionicom.

(FOTO: Dražen Kopač)

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u Dubrovniku je uručio nove ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe rada u jednoj smjeni i cjelodnevne škole, a među njima četiri ugovora Zagrebačkoj županiji.

Riječ je o izgradnji novih školskih zgrada u Farkaševacu i Novoselcu s malim dvoranama, izgradnju školske dvorane uz Lupoglavu i rekonstrukciju i dogradnju škole u Rakitju. Ukupna vrijednost ovih investicija je 10,8 milijuna eura, od čega je iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost osigurano 8,5 milijuna eura, a preostala sredstva će osigurati Zagrebačka županija.

Podsjetimo, Zagrebačkoj županiji do sada je za 16 projekata iz NPOO-a odobreno bespovratno 88,4 milijuna eura za projekte ukupne vrijednosti 104,4 milijuna eura.

U ovom trenutku to je najveći odobreni iznos iz NPOO-a od svih županija u Hrvatskoj.