Zbog ‘Norijade’ koja će i ove godine u gradovima okupiti broje maturante pozvodom završetka njihovoh srednjoškolskog obrazovanja, iz ZET-a su izvijestiki kako će danas 24. svibnja od 11 do 13 sati biti posebna regulacija tramvajskog i autobusnog prometa.

Kolona maturanata sa središnjeg gradskog trga prema Bundeku krenut će u 12 sati te će, ovisno o situaciji na terenu, tijekom prolaska kolone, dolaziti do povremenih zaustavljanja i preusmjeravanja linija.

Od 11 do 12 sati bit će obustavljen tramvajski promet preko Trga bana Josipa Jelačića. Linije 1, 6, 11, 13, 14 i 17 prometovat će preko Glavnog kolodvora, a linija 12 Ulicom grada Vukovara.

Oko 12.15 sati slijedi kratkotrajni prekid prometa Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom, a oko 12.25 sati očekuje se i kratkotrajni prekid tramvajskog prometa Ulicom grada Vukovara, kod Miramarske (oko 15 minuta, dok kolona ne skrene u Aveniju Hrvatske bratske zajednice).

Od 12.10 do 13 sati očekuje se i preusmjeravanje autobusnih linija koje pripadaju terminalu Glavni kolodvor. Autobusi će voziti prohodnim dionicama, odnosno Ulicom grada Vukovara, Držićevom i Avenijom Dubrovnik do svojih uobičajenih trasa.

Za to vrijeme bit će ukinuta autobusna stajališta Lisinski, NSK, Kruge, Bundek, Muzej suvremene umjetnosti-istok i Sopot.

Pretposljednjeg četvrtka u svibnju, po dobro uhodanom rasporedu, iz tiskarskog stroja izašao je novi, 437. broj najdugovječnijeg gradskog mjesečnika. Reporter i ovoga puta možete pronaći na poznatim lokacijama po gradu i okolici, a kad ga pronađete, u njemu će, nadamo se, svatko pronaći i ponešto za sebe…

Donosimo tako gradske vijesti, počevši od gradonačelnikove prisege i nove potvrde kako je u realizaciju krenuo projekt dnevne bolnice u Velikoj Gorici, jedan od najvažnijih za kvalitetu života u našem gradu. Bili smo i na prezentaciji novih autobusa, oslikanih u gradske motive, koje tvrtka Arriva dovodi na naše ulice od početka srpnja, a bili smo i na spektakularnom zrakoplovnom showu Air VG.

Obišli smo i sve druge važne događaje, zabilježili vrijedne uspjehe i dosege naših sugrađana, kako one koji se tiču glazbe, književnosti i fizike, tako i one koji se odnose na modelarstvo, darivanje krvi i kiparstvo. Naravno da nismo propustili ni paljenje jurjevskog krijesa, kao ni Dan sporta u Tuđmancu, a ispratili smo i prve najave drugog izdanja festivala Oglede.

Otkrivamo i što se to radi u Unikomercovu dvorištu na ulazu u grad, gdje uživati u kvalitetnom gastronomskom doživljaju, a u rubrici “Ljekarne savjetuju” bavimo se problemima sa štitnjačom.

Jednu posebnu priču donosimo na duplerici, a u glavnoj ulozi je naš “lutajući Reporter” Renato Glogovčan. Goričanima omiljeni gradski kroničar priprema fantastičnu izložbu pod nazivom “Velika Gorica – Nekad i sad”, u suradnji s našom Turističkom zajednicom, a mi smo tim povodom ispričali njegovu priču.

Na sportskim stranicama donosimo razgovor s tajnikom županijskog košarkaškog saveza, Velikogoričaninom Darkom Ćopićem, a naravno da se još jednom osvrćemo i na senzacionalan uspjeh pionira HNK Gorice, novih prvaka države. Razgovarali smo i s legendarnim Zorislavom Srebrićem, vitalnim 84-godišnjakom koji savjetuje predsjednika HNS-a, ali i jako dobro pamti dane kad je bio trener našeg Radnika, i to u čak dva mandata.

Ukratko, potražite svoj primjerak Reportera, a u digitalnom obliku možete ga pregledati OVDJE.

Na adresi Slavka Kolara 4, gotovo u centru grada, nalazi se pravo mjesto za gurmane i sve one koji će ulaskom u Dark Blue stores, to tek postati. Krenulo je sve prije više od godinu dana, kada je Orce Lambevski s partnerom otvorio prvi gourmet shop u Tkalčićevoj ulici, a priča je dobila nastavak s novim trgovinama otvorenima u Varaždinu i u Velikoj Gorici.

– Veliku Goricu smo vidjeli kao perspektivan grad, ne samo za domaće kupce, već se nadamo u budućnosti i za turiste jer računamo da će se grad još više razvijati. Ovdje živi jako puno mladih obitelji koji gravitiraju prema Zagrebu, no ovakvu ponudu do sada nisu imali na jednom mjestu. U Zagrebu su morali ići na više mjesta (na jednom mjestu poklon paketi, košare) tako da sada u svom gradu imaju jedan takav lijepi dućan koji ima i dušu, ali i najbolje iz Hrvatske i najbolje iz Makedonije – priča nam vlasnik Lambevski.

Svaki kutak ovog jedinstvenog hedonističkog dućana pomno je osmišljen i podijeljen u nekoliko cjelina. Od kutka za rakije i likere, različite suvenire, preko kutka za makedonska, ali i hrvatska vina. Centralni dio trgovine je prostor sa suhomesnatim delicijama i vrhunskim sirevima.

– Imamo nagrađivani istarski pršut i pancetu OPG Daniele, slavonski kulen nagrađivani Josipović te proizvodi crne slavonske svinje slanina, kulen, kobasice. Kvalitetni samoborski proizvodi Igomat Kobasice teleće hrenovke šunke … Imamo i talijansku mortadelu Mia bella famiglia, livanjski, istarski i paški sir iz sirane Gligora, Travnički sirevi i kajmak ali tu je i riblji asortiman poput fileti srdela i inćuna Pelagos, generala Gotovine. Tu su i ćevapi Brajlović, ručno rađene čokolade, med, proizvodi od tartufa, začina do cigara iz Dominikanske Republike te brašno iz Rastoka mljeveno na kamenu – nabraja nam Lambevski.

Posebno se ponose i svojom vinskom kartom. Tu su najbolje etikete hrvatskih vinarija od Slavonije do Dalmacije, ali i makedonskih vina najboljih vinarija. Poput Matuška, Josića, Meneghetti, Kopjar, Cmrečki, Štampar, Royal Hill, a posebnost su i vina koje odležava u amforama i bocama na dnu mora Navis Mysterium. Od makedonskih vina tu su Popov, Tikveš, Kamnik, Bovin…

– S obzirom na to da sam ja Makedonac, inače smo zastupnici za brend Gurmano ajvara koje imamo u trgovinama, to je ujedno bio i glavni pokretač za ostale proizvode. Imamo jako puno poznatih dobavljača koji su godinama bili naši kupci, a sada se njihovi proizvodi nalaze u našim trgovinama. To su likeri Aura, Karlić tartufi, Perajica Pršuti. Napravili smo jedan lijepi spoj kvalitetnih proizvoda na jednom mjestu – dodaje Lambevski.

Trgovina je to koja odiše duhom, a njen ambijent oduševljava na prvu. Retro stil i proizvodi koji se u njoj nude, pokazali su kako se odlično slažu i nadopunjavaju. Pa tako u goričkoj trgovini na zidu vise fotografije iz prošli vremena. Glavna fotografija je fotografija objekta koji se tada nalazio na ovom prostoru gdje je sada trgovina, tu je i slika stare Zagrebačke ulice, prvog goričkog restorana, tramvaja…

No, veliki plus svakako je i dodatna usluga koju nude, a to je slaganje i dekoriranje ukusnih hladnih plata za svaku prigodu od suhomesnatih ili ribljih proizvoda te plata od divljači.

– Držimo se onoga u koji kvart dolazimo, gdje pozicioniramo svoje lokale da osmislimo nešto novo. Tak smo za naše Velikogoričane osmislili specijalnu ‘Turopoljsku platu’, a na kojoj se nalazi panceta i kobasica turopoljske svinje, tu je još i dobar kulen, pršut, viteška šunka i sir – govori nam Mirjana Močiljanin, voditeljica maloprodaje.

Osim proizvoda od turopoljske svinje, u trgovini će svoje mjesto na policama pronaći i još neki proizvodi s potpisom domaćih i lokalnih proizvođača.

– Uskoro ćemo u našoj trgovini imati Turopoljsko pivo, a u potrazi smo za OPG-ovima koji proizvode domaće sireve. U ponudi imamo i turopoljske štrukle ‘Cipov’, obične i s tartufima, te smo tako podržali našu Ivanu, a koju kupci prepoznaju – govori nam Mirjana te ističe kako je posebno ponosna na djelatnice koje imaju jako dobru i profesionalnu komunikaciju s kupcima.

Ima ova trgovina i jedno važno pravilo, a to je da sve što je u ponudi na rezanje se može kušati prije kupnje, kada su u pitanju suhomesnati proizvodi, ali i pića. Akcije su na dvotjednoj i mjesečnoj bazi, a sve kako bi artikli bili pristupačni svim kupcima.

– Ponuda je stvarno raznolika i uvijek gledamo da je svima dostupna, ali i da kupci kod nas mogu pronaći posebne i zanimljive proizvode koji se ne mogu naći u svakom dućanu. Također nam je važna i sama interakcija s kupcima, a kako smo specifična trgovina svi naši djelatnici prolaze obuke – otkriva nam vlasnik.

Radno vrijeme trgovine u Velikoj Gorici je od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati, a nedjeljom i praznicima je zatvorena.

– Dark Blue Stores najbolje opisuje drniški pršut, paški sir i makedonski ajvar – poručuje Lambevski za kraj, a na vama je da se upustite u ovu zanimljivu hedonističku avanturu.

Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

 

Ines Majer iz Velike Gorice i Marica Prek iz Dužice dvije su gerontodomaćice koje su zaposlene na projektu ‘Zaželi za Veliku Goricu’ i koje brinu o starijim sugrađanima na području grada i okolice. Riječ je o projektu kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa, a sredstva u iznosu od 495 tisuća eura osigurana su iz Europskog socijalnog fonda.

Marica voli pomagati osobama treće životne dobi te joj je to bio glavni motiv uključivanja u projekt. Sada brine o deset osoba starijih od 80 godina.

– Svi su oni zaboravljeni od društva, prijatelja i rodbine. Njima se svijet vrti oko toga da im mi dođemo i s njima malo popričamo i popijemo kavu. Naravno uz sve drugo što im treba pomoći i napraviti – govori nam Marica i smatra kako je ovaj projekt svakako od velike pomoći i dobrodošao.

Korisnike obilaze dva puta tjedno. Za vrijeme dok borave kod njih brinu se o njihovoj higijeni, čiste kućanstvo, pomažu im oko svakodnevnih obaveza, kuhaju obroke, ali i pomalo vrtlare.

Zbog svoje altruističke crte, Ines je odlučila biti dio ove priče, jer kako kaže, svi ćemo mi jednog dana ostarjeti.

– Posao je stvarno ugodan, nije težak i drago mi je da im mogu pomoći. Družimo se. Osjeća se tolika radost tih ljudi. Doslovno me jedna gospođa čeka s osmijehom na vratima. Uvijek i sami rado priskoče u pomoć oko uređenja kućanstva. Više im je do tog zajedničkog druženja – priča Ines koja trenutno brine o šest korisnika od 85 do 91 godinu.

Ovaj gorički krenuo je 1. ožujka, a trajat će ukupno 36 mjeseci. Početna konferencija projekta održana je danas u prostorijama Društva Crvenog križa Velika Gorica.

– Uz podršku koje naše domaćice pružaju korisnicima, osigurani su i paketi higijenskih potrepština koje dobivaju jednom mjesečno. Ljudi su sami slali zahtjeve za ovim oblikom pomoći, a nakon prijava napravili smo selekciju te odabrali ukupno 60 korisnika. Poziv je trajno otvoren, a postoji i lista čekanja. Na mjesto osobe koja u međuvremenu odustane ili završi u domu dolazi idući korisnik s liste – objašnjava Renata Deak, ravnateljica goričkog Crvenog križa.

Partneri na projektu su Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Inače, Velika Gorica financirat će prehranu za domaćice dok će Crveni križ osigurati prijevoz.

– Projekt koji ima u fokusu brigu o starijim osobama koje su same, ali i osobe s invaliditetom zaslužuje punu podršku i pozornost. Svjesni smo da je usamljenost jedan od velikih javnozdravstvenih problema i provođenje ovakvog projekta pomoći će našim sugrađanima da se ne osjećaju usamljenima i da mogu očekivati i dobiti pomoć pa i koju toplu riječ koja ponekad znači puno više od materijalne pomoći – istaknuo je predsjednik goričkog Gradskog vijeća Darko Bekić na početnoj konferenciji projekta.

Zagrebačka županija u proračunu je osigurala 70 tisuća eura kao podršku gradskim društvima crvenog križa koji provode projekte ‘Zaželi’.

– Time će se financirat regres i božićnice zaposlenih žena. Ukupno na području županije ovim projektom bit će zaposleno oko 98 žena. Nije prvi puta da podržavamo ovakve projekte i važno nam je da djelujemo u sinergiji. Pohvale svim gradskim društvima koje su prepoznale potrebe svoje zajednice – rekla je Ksenija Čuljak županijska pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje te je podsjetila kako je županija 2019. godine županijskim gradskim društvima koji su već prije bili uključeni u projekt ‘Zaželi’ kupili automobile za obilazak terena.

– Suradnja je široka i nadamo se da na neki način zajednički možemo pokriti ljude u potrebi na području Zagrebačke županije – dodala je pročelnica Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom