Športsko rekreativni savez Grada Velike Gorice tri će srijede u svibnju, sutra 15. svibnja, 22. i 29. svibnja, u Velikoj Gorici provoditi nordijsko hodanje pod stručnim vodstvom trenera kineziologa. Hodači će tako proći nekoliko različitih ruta, dužine od pet do sedam kilometara.

Ova vrsta hodanja, odnosno fizičke aktivnosti pogona je za sve bez obzira na dob, spol ili pripremljenost. Riječ je o sigurnom, zdravom i biomehanički konkretnim pokretima i hodanju. Trening je to za cijelo tijelo, a kojim se pojačava cirkulacija i metabolizam.

Ono što je važno kod Nordijskog hodanja je pravilna tehnika, držanje i korištenje štapova.

Polazak je s betonskog igrališta u Cvjetnom naselju u 8 sati. Program je besplatan za sve Velikogoričane, a prijaviti se možete na [email protected]

 

HEP-Toplinarstvo danas je započelo s podešavanjem regulacije u toplinskim podstanicama na ljetni režim rada, čime će završiti ogrjevnu sezonu 2023./2024. za približno 130 tisuća krajnjih kupaca spojenih na toplinske sustave u gradovima Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Za podešavanje regulacije u svim toplinskim podstanicama potrebno je tri dana.

– Krajnji kupci u razdoblju izvan ogrjevne sezone, odnosno do početka rujna 2024., imaju mogućnost provoditi radove na unutarnjim instalacijama grijanja u svojim stambenim i poslovnim prostorima. Prije izvođenja radova trebaju se obratiti ovlaštenom predstavniku suvlasnika ili upravitelju zgrade, kako bi se putem HEP-Toplinarstva osiguralo pražnjenje pogonske vode iz sustava zgrade – ističu iz HEP-Toplinarstva te dodaju kako nakon završetka svih radova na unutarnjim instalacijama grijanja predstavnik suvlasnika treba dostaviti pisanu potvrdu da su svi radovi uspješno završeni i da je sustav grijanja u zgradi spreman za prihvat toplinske energije.

Za novu ogrjevnu sezonu sve će biti spremno 15. rujna, a grijanje će se u novoj sezoni uključiti u skladu s vremenskim uvjetima.

Zoološki vrt Grada Zagreba udomio je prve ovogodišnje kornjače uhvaćene na području Zagrebačke županije. Svoj život u kontroliranim uvjetima nastavit će 15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača. Najmanja i najlakša kornjača je teška svega 15 grama, a najteža čak 2,56 kilograma. Najmanja kornjača je dužine oklopa svega 9,7 cm a najveća čak 24,6 cm.

Jezera s područja županije posljednjih su godina nastanile invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje zavičajnim barskim kornjačama. Smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.

– Kako bismo zaštitili autohtonu vrstu, kroz projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ drugu godinu za redom izlovljavamo invazivne kornjače kojima nije mjesto u našim jezerima pomoću sunčališta i vrša. Hvatanje kornjača pomoću sunčališta je neinvazivna metoda i ne ozljeđuje kornjače. U sredini se nalazi mreža koja sprječava bijeg, a kornjače mogu slobodno plivati. Vrše se postavljaju uz obalu i u njih se stavljaju mamci. Dio vrše se uvijek nalazi iznad vode kako bi kornjače koje uđu u vršu mogle disati – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije  Tatjana Masten Milek.

Vrijednost projekta ‘Spas za barske – stop za invazivne kornjače’ financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 265 tisuća eura.

– Briga za autohtone vrste otvara nam izazove vezane uz zbrinjavanje jedinki invazivnih vrsta životinja. Institucije međusobnom suradnjom i zajedničkim radom mogu pronaći kvalitetna rješenja u korist dobrobiti svih životinja. Upravo to potvrđujemo primjerom premještanja crvenouhih kornjača iz Zagrebačke županije u Prvo maksimirsko jezero. To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture uređeno na način da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no da ga ne mogu napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu – rekao je Damir Skok, v. d. ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Jedan od najdugovječnijih i najslušanijih domaćih pop sastava Magazin otvara u petak tradicionalnu proljetnu manifestaciju Goričke večeri. Pred goričkom publikom izvest će neke od svojih najvećih hitova; Rano, ranije, Piši mi, Put putujem, Tri sam ti zime šaptala ime, Simpatija, Kemija te mnoge druge.

Na sceni su već 43 godine, a tijekom godina uspješnog djelovanja izmijenilo se čak sedam pjevačica od kojih je svaka dala svoj obol. Andrea Šušnjara aktualna je i najdugovječnija pjevačica grupe. S Magazinom je već 13 godina.

Koncert u Parku dr. Franje Tuđmana počinje u 20 sati, a ulaz je besplatan.

– Uživajmo zajedno u koncertu za pamćenje uz popularne hitove na koje se već godinama zabavljaju brojne generacije – pozivaju iz Pučkog otvorenog učilišta.

Program Goričkih večeri pronađite ovdje. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici u suradnji s Gradskom knjižnicom Velika Gorica organizira u četvrtak, 16. svibnja u 18 sati, predavanje na temu hrvatskoga jezika – Jezik kao opće, javno i zajedničko dobro.

Predavanje će održati prof. dr. sc. Marko Alerić, hrvatski jezikoslovac i predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

– Pitanje o hrvatskom jeziku bilo je u žiži interesa protekle godine kada je i donesen, po prvi puta, Zakon o hrvatskom jeziku. No, pitanje o jeziku ostaje uvijek aktualno. Bez jezika kao instrumenta komunikacije gotovo ne bi bilo ni čovjeka, ni ljudskog društva kakvo poznajemo. Pravo na jezik podrazumijeva pravo svake i uže i šire društvene zajednice na to da svoj komunikacijski sustav oblikuju u skladu sa svojim potrebama, da ga nazivaju svojim imenom, da njime oblikuju i prenose svoj identitet i svoje posebnosti, da svoje jezične sustave mijenjaju i preoblikuju, kao i da ih nastoje sačuvati od raznih utjecaja i naposljetku prenesu svojim potomcima – ističu organizatori.

Ulogu moderatorice preuzet će Katja Matković Mikulčić, inače upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici.