Povežite se s nama

Vijesti

FOTO/VIDEO Kučki most saniran u roku 48 sati, a evo i zašto je bio poplavljen

Uskoro se očekuje i normalizacija prometovanja ZET-ove linije 305.

Objavljeno

na

Sanacija oštećenja Kučkog mosta je završena u roku dva dana, pa je i taj prijelaz preko oteretnog kanala Sava-Odra otvoren za promet, čime su svi prijelazi opet u funkciji. Velikogorički vatrogasci oprali su most, a uskoro se očekuje i normalizacija prometovanja ZET-ove linije 305.

– Nakon sanacije i čišćenja za promet je otvoren i most između Kuča i Rakitovca.
Djelatnici VG Komunalca osposobili su most u najkraćem mogućem roku. Veliko bravo za sve! -poručio je gradonačelnik Ačkar.

Foto: Kučki most otvoren za promet, 10.8.2023./ FB gradonačelnik

 

Zašto je uopće došlo do plavljenja te prometne poveznice između Kuča i Rakitovca, prije nekoliko dana je pojasnio Damir Pilčik iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a.

Kučki most je napravljen nad oteretnim kanalom, a nakon otvaranja kanala preventivno smo skinuli i ogradu s mosta. Bilo je za pretpostaviti da će nakon otvaranja kanala voda preplaviti most, jer je njegova visina niža od dubine kanala, sve je to očekivano. Ne bi trebalo biti većih oštećenja, jer most je betonski – rekao nam je Pilčik protekle subote, 5.kolovoza.

Foto: Kučki most otvoren za promet, 10.8.2023./ FB gradonačelnik

 

Foto: Sanacija Kučkog mosta nakon poplave/Screenshot

Foto: Kučki most oštećen u poplavi/FB Kučki most

Video: Poplavljeni Kučki most, 5.08.2023./Kristijan Kos

 

Vijesti

Radovi na vodoopskrbnom sustavu u Kučama i Rakitovcu, mogući problemi s vodom u okolnim naseljima

Radovi su krenuli danas.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Danas počinju radovi na vodoopskrbnom sustavu na relaciji Kuče – Rakitovec.

Zbog spomenutih radova, stanovnici Rakitovca, Buševca i Turopolja mogu očekivati slabiji pritisak vode dok se ne završe svi potrebni zahvati, javljaju iz VG Vodoopskrbe.

Precizno vrijeme završetka radova još nije poznato.

Nastavite čitati

Vijesti

Grad izdvojio 845 tisuća eura za školarce! Koliko dobivaju osnovnoškolci, a koliko srednjoškolci?

Analiza pokazuje da je Velika Gorica među vodećim gradovima po visini potpore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na početku nove školske godine, koja je u klupe dovela više od 444 tisuće učenika diljem Hrvatske, Velika Gorica izdvojila je ukupno 845.000 eura kako bi pomogla roditeljima u nabavi školskog pribora i materijala. Od tog iznosa, 509.000 eura namijenjeno je osnovnoškolcima, a 336.000 srednjoškolcima, prenosi Gradonačelnik.hr.

Troškovi školskih torbi, pernica i bilježnica sve teže padaju na kućne budžete, a iznosi za opremu često premašuju stotinjak eura, dok kompletna “školska košarica” ide i daleko iznad toga. Iako država pokriva udžbenike za osnovne škole, sve ostalo ostaje na roditeljima, od radnih bilježnica i mapa do odjeće za tjelesni odgoj.

U toj situaciji lokalne zajednice sve više preuzimaju ulogu financijskog oslonca. Prema istraživanju u kojem je sudjelovalo 120 gradova, ukupni iznos gradskih potpora školarcima u Hrvatskoj premašuje 24 milijuna eura. Najviše sredstava i ove je godine osigurao Grad Zagreb, više od 10,3 milijuna eura, no zbog veličine proračuna izuzet je iz usporedbe.

Među najvećim gradskim izdvajanjima slijede Split s 2,15 milijuna eura i Osijek s milijun eura, dok su odmah iza njih gradovi s proračunskim izdvajanjima između pola i milijun eura, među kojima je i naš grad.

Za osnovnoškolce je osigurano 509.000 eura, što Veliku Goricu smješta u top 10 gradova prema visini potpore namijenjene učenicima od 1. do 8. razreda. Kad je riječ o srednjoškolcima, Grad je izdvojio 336.000 eura, a po toj stavci Velika Gorica drži treće mjesto u državi, odmah iza Zagreba i Splita.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Iz Kopenhagena u srce Turopolja – Line uči učenike prednostima „zelene“ kuhinje

U Danskoj četvrtaši umjesto u učionici, dio nastave provode u školskoj kuhinji!

Objavljeno

na

Objavio/la

Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.

Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.

-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.

-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.

Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.

-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.

Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.

Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?

-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.

Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?

-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.

Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?

-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.

Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?

-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.

Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.

– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.

 

Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.

-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.

Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.

-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.

Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.

-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.

Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Četrti četrtek donosi besplatnu radionicu njege lica i tijela nakon ljeta

Broj mjesta je ograničen, a prijave možete obaviti uživo, online ili putem telefona.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica

Kako se brinuti o licu i tijelu nakon mjeseci izlaganja suncu, moru i vjetru, moći će saznati posjetitelji Gradske knjižnice Velika Gorica u četvrtak, 25. rujna 2025. godine. U 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle, održat će se radionica pod nazivom “Njega lica i tijela nakon ljeta”, u sklopu programa “Četrti četrtek”. Vodit će je Renata Muždalo Grgić, stručnjakinja za medicinsku kozmetiku s gotovo 30 godina iskustva.

Na radionici će polaznici doznati kako koži pružiti dodatnu hidrataciju, kako smiriti osjetljivost i ublažiti hiperpigmentacije te koje proizvode koristiti kod kuće, a koje u profesionalnoj njezi. Osim njege lica, tema će biti i obnova kože tijela nakon ljeta te načini vraćanja prirodne ravnoteže i zdravog izgleda.

Sudjelovanje je besplatno, ali broj mjesta je ograničen. Stoga, možete se prijaviti u samoj knjižnici, putem e-maila na [email protected] ili telefonom na 01/6222-948.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Putić koji život znači – prečac od Peternaca do Novog Čiča dobio asfalt

Naoko mala staza, uvelike mještanima skraćuje put u centar Novog Čiča

Objavljeno

na

Mještani Donjeg Podotočja dobili su dugo očekivani asfaltirani puteljak koji povezuje naselje Peternaci i Novo Čiče a kojim će se omogućiti sigurniji dolazak, kako djece koja ne koriste prijevoz školskog autobusa u školu Novo Čiče, tako i mještana Donjeg Podotočja koji će ovom stazicom izbjeći glavnu, iznimno prometnu Velikogoričku ulicu. 

Kako smo doznali od mještana, bez njih samih realizacija ovog projekta ne bi bila moguća jer ova stazica počiva na njihovim parcelama, a dio kojih su, za opće dobro i dobro svog mjesta, ustupili za gradnju. 

-Jednako tako realizacija projekta ne bi bila moguća bez gradonačelnika Krešimira Ačkara i Grada Velike Gorice koji su imali sluha za naše molbe i potrebe naših mještana. Zahvaljujemo se Gradu na ovom realiziranom projektu te se nadamo da će i ostali koji su predloženi, biti također realizirani u budućnosti – istaknuo je predsjednik Mjesnog odbora Damir Kos. 

Inače, naselje Donje Podotočje zbog svojeg položaja, mira i prirode koja ga okružuje a istovremeno blizine grada, u zadnjih nekoliko godina ima tendenciju rasta i naseljavanja, posebice mladih obitelji. 

-Stoga nam je od velike važnosti rad na poboljšanju infrastrukture mjesta kako bi našim građanima olakšali, ali i uljepšali život i svakodnevicu – dodaju iz Mjesnog odbora. 

(Foto: MO, Gianna Kotroman)

 

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno