Sutra, u petak, 1. kolovoza 2025., od 14 sati do sumraka, Udruga Čič Beach organizira radnu akciju čišćenja i uređenja okoliša oko Jezera Čiće. Organizatori pozivaju sve građane, ljubitelje prirode i rekreacije da se priključe ovom korisnom i zajedničkom pothvatu.

Planirano je čišćenje obale i staza, uklanjanje suhog granja i šikare te opće uljepšavanje prostora.

Sudionici su zamoljeni da ponesu osnovnu opremu poput rukavica, kabanice (za svaki slučaj), te alate ako ih imaju, grablje, metle, škare za grane i slično. Osim korisnog rada, organizatori najavljuju i neformalno druženje na kraju dana

“Bez obzira na najavljene kapljice kiše ili oblačno nebo, priroda nas treba – a mi vjerujemo u snagu zajedništva i dobre volje koja ne poznaje vremenske prepreke”, poručuju iz Udruge.

Hrvatske željeznice pokrenule su izradu Studije razvoja zagrebačkog željezničkog čvora još u ožujku 2024. godine, a ključan element prve faze je dugo očekivana direktna željeznička veza između Glavnog kolodvora i Zračne luke Franjo Tuđman, piše Bauštela.hr. Projekt vrijedan 1,5 milijuna eura trebao bi biti završen do rujna 2026., čime bi se Zagreb pridružio brojnim europskim metropolama koje aerodrom povezuju vlakom, brzo, praktično i bez gužvi.

O vlakovima do zagrebačke zračne luke govori se već godinama, no dosad su to bile samo ideje bez konkretnog pomaka. Sada se to mijenja. Studija koja je u visokoj fazi izrade prvi put jasno predviđa realizaciju te linije, a iz HŽ Infrastrukture potvrđuju da je upravo ta dionica, Glavni kolodvor – Zračna luka u fokusu prve faze projekta.

Iz HŽ-a pojašnjavaju kako će se nakon završetka te faze nastaviti s drugom, znatno širim zahvatom koji uključuje modernizaciju i dogradnju željezničke mreže u čitavom zagrebačkom području. No vlak do aerodroma ostaje prvi i ključni korak. Takvo rješenje ima jasne prednosti, rasterećenje gradskog prometa, manji broj automobila na prilazima zračnoj luci te jednostavniji i pouzdaniji prijevoz za turiste i putnike.

U konačnici, projekt uključuje i izmicanje teretnog prometa iz grada kako bi se oslobodili kapaciteti za putničke vlakove. Ako sve bude teklo prema planu, do kraja sljedeće godine Zagreb bi mogao imati jasnu sliku kada će prvi vlak krenuti prema aerodromu.

Jučer, oko 21 sat, u Ulici kneza Branimira u Velikoj Gorici, na terasi ugostiteljskog objekta, došlo je do fizičkog napada na 22-godišnjeg mladića.

Prema službenim informacijama Policijske uprave zagrebačke, nepoznati je počinitelj prišao mladiću i zadao mu više udaraca u predio glave. Napadnutom 22-godišnjaku pružena je liječnička pomoć u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen.

Policija provodi kriminalističko istraživanje s ciljem pronalaska počinitelja i utvrđivanja svih okolnosti događaja.

Na području Zagrebačke županije provode se intenzivni radovi na modernizaciji i obnovi županijskih i lokalnih cesta. Radove provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a cilj je unaprijediti sigurnost prometa i poboljšati svakodnevni život građana. Građevinske ekipe već su na terenu u više općina, a radovi variraju od izgradnje kružnih tokova do temeljite sanacije prometnica koje povezuju naselja i zaselke.

Gračec dobiva novi kružni tok, uskoro stiže i nova regulacija prometa

U naselju Gračec, koje pripada Općini Brckovljani, trenutačno se odvija prva faza asfaltiranja novog kružnog raskrižja. Novo prometno rješenje gradi se na spoju Zagrebačke, Zelinske i Ulice Augusta Cesarca, odnosno na križanju županijskih cesta ZC 3034, ZC 3017 i ZC 3076.

U tijeku su radovi na drugoj fazi radova, koja je krenula početkom ovog tjedan. Promet će se tijekom radova odvijati uz pomoć svjetlosne signalizacije, dok će vozači iz smjera Svetog Ivana Zeline koristiti obilazni pravac preko županijske ceste ZC 3017.

Završeni radovi u Pušći i Dubravici

U Općini Pušća, dovršena je sanacija Kumrovečke ulice, županijske ceste ZC 2186. Radovi su izvedeni na dionici dugoj 2,2 kilometra, a sanacija je uslijedila nakon što su provedeni priključci na kanalizacijsku mrežu.

U nastavku iste ceste, koja se proteže kroz naselja Dubravica, Lukavec Sutlanski i Lugarski brijeg, u tijeku su završni radovi na dionici od 1,7 kilometara. Asfaltiranje se privodi kraju. Spomenuta dionica spada među prometno najopterećenije na području Općine Dubravica, što dodatno ističe važnost njezine obnove.

Kravarsko – obnovljene ceste prema Posavcima i Donjem Hruševcu

Na području Općine Kravarsko, radovi su već završeni. Obnovljena je lokalna cesta LC 31200 koja vodi prema zaselku Posavci i to u dužini od 700 metara. Uz nju, sanirana je i županijska cesta ZC 3155, to jest Donjohruševečka cesta, u dužini od 1,5 kilometar.

Ulaganje u prometnice je temelj razvoja i sigurnosti

Svi navedeni radovi dio su šireg plana Zagrebačke županije za unapređenje prometne infrastrukture. Riječ je o strateškom pristupu koji ima cilj povećati sigurnost sudionika u prometu, poboljšati povezanost manjih mjesta i dugoročno očuvati funkcionalnost prometnica.

Premda nas sve straše potencijalni zastoji uzrokovani privremenim regulacijama, svaki položen metar novog asfalta dugoročno znači kvalitetnije i ugodnije svakodnevne migracije, a to su benefiti koje će itekako osjetiti svi vozači.

Sunčeva svjetlost sastoji se od vidljivog i nevidljivog djela spektra, od zraka različitih valnih duljina. Njihov se omjer tijekom dana mijenja. Jutarnja i večernja svjetlost bogata je valnim duljinama cvrenog i infracrvenog svjetla, dok je ultraljubičasto zračenje (koje se sastoji od UVA, UVB i UVC zraka) tada minimalno ili gotovo odsutno. Takva svjetlost duboko prodire u kožu, potiče sintezu kolagena, smanjuje upalu i aktivira staničnu energiju, istovremeno pomažući u regulaciji cirkadijarnog ritma. Nasuprot tome, podnevna svjetlost sadrži u velikoj mjeri plavu svjetlost i ultra ljubičasto zračenje, koje može oštetiti kožu i uzrokovati oksidativni stres zbog čega se u tom periodu preporuča upotreba zaštitnih krema. Večernja svjetlost vraća blagotvorni učinak crvenog spektra, pomažući u regeneraciji i pripremi tijela za san. Taj balans spektra tijekom dana ima važnu ulogu u regulaciji cirkadijarnog ritma, proizvodnji melatonina, regeneraciji stanica i funkcijama kože i oka. Ipak treba naglasiti kako crvena i infracrvena svjetlost ne potiču sintezu vitamin D u koži. Sinteza vitamina D u koži ovisi isključivo o UVB zračenju. Kratko sunčanje (10–30 minuta) bez zaštite može biti korisno za sintezu vitamina D, ali mora se prilagoditi tonu kože, UV indeksu i dobu dana. Duže izlaganje bez zaštite povećava rizik od opekotina i oštećenja kože.

Svijest o važnosti upotrebe UV zaštitnih krema i štetnosti pretjeranog izlaganja suncu značajno je porasla tijekom posljednjih 30 do 40 godina, ali je posebno intenzivirana u zadnjih 10 do 15 godina.

Međutim, često zanemarujemo da nas, kao i naše buduće naraštaje, moderni način života – s većim oslanjanjem na tehnologiju, duljim boravkom u zatvorenim prostorima te intenzivnim korištenjem umjetne rasvjete i ekrana – izlaže prekomjernoj količini umjetne plave svjetlosti, dok pritom ne uzimamo u obzir terapeutske prednosti crvenog i infracrvenog dijela spektra.

Što je plava svjetlost i zašto je problem?

Plava svjetlost (HEV – High Energy Visible light) prisutna je u sunčevoj svjetlosti, ali i u umjetnim izvorima poput ekrana mobitela, računala i rasvjete. Dok prirodna plava svjetlost pomaže u regulaciji cirkadijarnog ritma i raspoloženja, prekomjerna izloženost umjetnim izvorima može omesti poroizvodnju melatonina i narušiti san, doprinijeti preranom starenju kože, hiperpigmentacijama i oksidativnom stresu.

Kozmetička industrija odgovorila je razvojem krema koje štite od plave svjetlosti. One najčešće sadrže fizičke filtere poput cinkovog oksida i oksida željeza te antioksidanse poput vitamina C, E i niacinamida. Ovi sastojci pomažu u reflektiranju HEV zraka i neutralizaciji štetnih slobodnih radikala.

Zaštita od plave svjetlosti posebno je važna za osobe koje pate od hiperpigmentacija, kao i za one koje svakodnevno provode puno vremena ispred ekrana. U kombinaciji sa SPF zaštitom, ovakve kreme postaju neizostavan dio moderne anti-aging rutine.

Plava svjetlost može imati posljedice na kognitivne funkcije, raspoloženje, imunitet i metaboličko zdravlje. Osim toga, povećava oksidativni stres u mrežnici oka i povezuje se s ubrzanom degeneracijom žute pjege, osobito u osjetljivim populacijama.

Zbog ovih razloga preporučuje se izbjegavanje plavog spektra svjetlosti barem jedan do dva sata prije spavanja. Postoje i praktična rješenja poput korištenja filtara za plavu svjetlost (na naočalama ili uređajima) te prebacivanje ekrana na „noćni način rada”.

Ipak plava svjetlost ima i određene terapijske primjene u dermatologiji u kontroliranim uvjetima. Najčešće se koristi za tretman akni. Plava svjetlost (oko 415–430 nm) ima antibakterijski učinak. Njena glavna uloga je: Inaktivacija bakterije Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), koja igra ključnu ulogu u razvoju upalnih akni.

Kada plava svjetlost prodre u kožu, aktivira porfirine koje proizvode te bakterije. Aktivirani porfirini

proizvode reaktivne kisikove vrste (ROS), koje uništavaju stanične membrane bakterija – bez oštećenja okolnog tkiva. Treba naglasiti da plava svjetlost s ekrana i uređaja nije dovoljna za uništavanje bakterija koje uzrokuju akne. Terapijski tretmani koriste jače, specijalizirane izvore plave svjetlosti, dok ekrani emitiraju slab i neučinkovit intenzitet. Osim toga, previše plave svjetlosti s ekrana može dugoročno pogoršati kožu zbog poremećaja sna i stresa, dok se u tretmanima koriste posebne zaštitne naočale.

Terapija se često kombinira s crvenom svjetlošću (630–660 nm) – zbog njenog protuupalnog i regeneracijskog učinka zajedno, plava i crvena svjetlost nude sinergijski učinak u terapiji akni :

Plava svjetlost uništava bakterije. Crvena smanjuje crvenilo i ubrzava zacjeljivanje.

Što je terapija crvenim i infracrvenim svjetlom te koje su njene dobrobiti?

Crvena svjetlost (oko 620–750 nm) i bliska infracrvena svjetlost (oko 750–1000 nm) imaju sposobnost dubljeg prodiranja u tkivo. Terapijska primjena ovih valnih duljina temelji se na principu fotobiomodulacije – procesa u kojem svjetlosna energija potiče stanične i metaboličke aktivnosti, kroz poboljšanje funkcije mitohondrija.

• Potencijalni terapijski učinci uključuju:
• Poboljšanje elastičnosti kože i stimulaciju sinteze kolagena (anti-aging učinak)
• Smanjenje upalnih procesa, posebno kod artritisa i mišićnih ozljeda
• Ubrzano zacjeljivanje rana, ožiljaka i iritacija kože
• Stimulacija rasta kose kod određenih oblika alopecije
• Podrška regeneraciji živčanog tkiva (istražuje se kod neurodegenerativnih bolesti)
• Poboljšanje kvalitete sna kod osoba s poremećenim ritmom spavanja

Iako se mehanizmi djelovanja još istražuju, sve je više dokaza o pozitivnom učinku “red light terapije” na stanični metabolizam, protuupalne procese i mikrocirkulaciju.

Kućna primjena: LED uređaji i maske

Danas su dostupni brojni uređaji za kućnu upotrebu koji emitiraju crveno i/ili infracrveno svjetlo – od maski za lice do većih panela za tijelo. Njihova učinkovitost ovisi o tehničkim karakteristikama, uključujući:

• Valnu duljinu svjetlosti (idealno 630–660 nm za crvenu i 800–850 nm za NIR)
• Intenzitet svjetlosti (izražen u mW/cm2)
• Trajanje i učestalost primjene

U literaturi se najčešće preporučuju tretmani u trajanju od 10 do 20 minuta, nekoliko puta tjedno. Slabiji uređaji s niskim intenzitetom mogu imati više kozmetički nego terapijski učinak, dok snažniji uređaji, ako se pravilno koriste, mogu pružiti uočljive rezultate u roku od nekoliko tjedana.

LED uređaji emitiraju specifične valne duljine u precizno kalibriranom intenzitetu, često 10–100 puta jačem nego prirodna svjetlost u tim valnim duljinama.

Koristi se blizu kože (2–20 cm) i u točno određenom trajanju (5–20 min), što omogućuje prodor svjetlosti duboko u tkiva, zbog čega su znatno učinkovitiji u ciljanom djelovanju u odnosu na prirodnu sunčevu svjetlost.

Kod primjene terapije crvenim svjetlom u kućnim uvjetima, važno je prethodno savjetovanje s educiranim zdravstvenim djelatnikom, osobito u slučajevima kroničnih bolesti, trudnoće ili istodobnog uzimanja lijekova koji mogu povećati osjetljivost na svjetlo (fotosenzitivnost).

Kliničke i znanstvene perspektive

Crvena i infracrvena svjetlost se sve češće koriste i u kliničkim okruženjima, posebno u dermatologiji, fizikalnoj medicini i regenerativnoj neurologiji. Iako su učinci najviše proučavani na koži i mišićno- koštanom sustavu, novija istraživanja ukazuju na potencijalnu primjenu i u podršci kognitivne funkcije, terapiji depresije i regeneraciji moždanog tkiva nakon traume, ali naravno uz primjenu posebnih uređaja koji osiguravaju još veću dubinu i intenzitet prodiranja svjetlosti.

Zaključak

Rasvjeta i tehnologija oblikuju naše okruženje, ali i zdravlje. Plava svjetlost ima svoju ulogu u održavanju budnosti i koncentracije, no večernja izloženost može narušiti ritam spavanja i dugoročno naškoditi. S druge strane, terapija crvenim i infracrvenim svjetlom predstavlja rastuće područje interesa, s dokazanim biološkim učincima u regeneraciji tkiva, poticanju metabolizma stanica i smanjenju upala.

Upravljanje izloženošću različitim spektrima svjetlosti može postati važan dio rutine očuvanja zdravlja, osobito u urbanim uvjetima i u vremenu digitalne preopterećenosti.