Povežite se s nama

Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

prije 11 mjeseci

na

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”,  želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem  kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj  Jurja Habdelića  (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

 I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a  zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz  Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge,  budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017.  Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače,  utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

 

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Povezane teme:

Kultura

U Galeriji Galženica otvara se izložba panoramskih fotografija ‘Obruč’ autora Ivana Posavca

Fotografije su snimljene sovjetskim panoramskim fotoaparatom FT2 koji je izvorno služio za procjenu rezultata topničke paljbe.

Objavljeno

prije 3 dana

na

9. svibnja 2024.

Objavio/la

Galerija Galženica postat će privremeni dom panoramskih fotografija Ivana Posavca, jednog od najuspješnijih i najutjecajnijih suvremenih hrvatskih fotografa. Njegova samostalna izložba ‘Obruč’ donosi njegov izbor fotografija, koje pokrivaju širok raspon njegova umjetničkog i osobnog puta, obilježenih introspekcijom i autoreferencijalnosti.

Fotografije su panoramskog formata (3,60 x 0,90 metara), a snimljene su sovjetskim panoramskim fotoaparatom FT2 koji je izvorno služio za procjenu rezultata topničke paljbe.

– Iako nije zamišljena retrospektivno, izložba Obruč predstavlja panoramske fotografije snimljene u širokom vremenskom rasponu od 2000. do 2022. godine. To pokazuje da nije riječ o autorovoj trenutnoj zanesenosti ovom specifičnom tehnologijom snimanja, već o iskrenom nadahnuću njenim potencijalima koji su joj osigurali posebnu poziciju unutar njegova opusa. Na izložbi je stoga predstavljen izbor iz većine tematskih ciklusa koje je izveo panoramskom kamerom – stoji u tekstu predgovora kojeg je napisao kustos izložbe, povjesničar umjetnosti Branko Franceschi.

Otvorenje izložbe je sutra u 19 sati, a umjetničke fotografije možete razgledati do 7. lipnja.

 

Nastavite čitati

Kultura

Promocija knjige ‘Tragovi na modrom nebu’ koja govori o povijesti hrvatskog zrakoplovstva

Pridružiti se možete sutra u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

Objavljeno

prije 4 dana

na

8. svibnja 2024.

Objavio/la

Uoči manifestacije AIRVG koja će se održati u subotu 11. svibnja, Gradska knjižnica Velika Gorica poziva na prigodno predstavljanje knjige ‘Tragovi na modrom nebu’ autora Ivana Mustača, inače profesora likovnog odgoja i likovne umjetnosti u mirovini.

Knjiga je nastala na temelju autorovih slika koje prikazuju prizore iz povijesti hrvatskog zrakoplovstva. Mustač je slike popratio i tehničkim podacima što čini ovu knjigu hvalevrijednim svjedokom razvoja zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo poglavlje o zrakoplovstvu iz Domovinskog rata.

Knjigu će uz autora predstaviti i recenzent Igor Despot. Pridružiti se možete sutra u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

 

Nastavite čitati

Kultura

Jubilarni 300. Matičin četvrtak u znaku pisaca i pjesnika turopoljskog dijalekta

Gost je Boris Kuzmić, redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objavljeno

prije 4 dana

na

7. svibnja 2024.

Objavio/la

Jubilarni 300. Matičin četvrtak ugostit će Borisa Kuzmića, redovnog profesora na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a koji će govoriti o piscima i pjesnicima koji pišu na domaćem, turopoljskom dijalektu.

Kuzmić je objavio pet knjiga i šezdesetak znanstvenih radova, pretežito iz hrvatske povijesne dijalektologije. Recenzirao je nekoliko knjiga, velik broj članaka, sveučilišnih i znanstvenih projekata.

Član je Matice hrvatske i Kajkavskoga spravišča. Bio je članom uredništva časopisa “Croatica” (2016.–2022.). Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za 2021. godinu zajedno s četrdesetak jezikoslovaca. Znanstveni su mu interesi: povijesna dijalektologija hrvatskoga jezika i jezik suvremene hrvatske dijalektne književnosti. Od 2018. intenzivno objavljuje radove o jeziku suvremenih turopoljskih kajkavskih pisaca.

Iz goričkog Ogranka matice hrvatske pozivaju sve da dođu u četvrtak u Područnu knjižnicu Galženica u 19,30 sati.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Velikogorički Brass festival završen koncertom Gileno Santane i Gabriela Selvagea

Objavljeno

prije 5 dana

na

7. svibnja 2024.

Objavio/la

Velika Gorica, 06.05.2024.  18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Četvrtog dana na 18. Velikogoričkom Brass festivalu koncert su sinoć (ponedjeljak, 06.05.2024., početak u 20 sati) u Dvorani Galženica održali Gabriel Santana (Brazil/Portugal) – truba i Gabriel Selvage (Portugal) – gitara. Ovim koncertom završen je 18. Velikogorički Brass festival.

Velika Gorica, 06.05.2024.  18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.05.2024.  18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gileno Santana, brazilsko-portugalski glazbenik, skladatelj i nastavnik, jedan od vodećih trubača svoje generacije. Svirao je diljem svijeta, uključujući i Harvardsko sveučilište i znamenitu školu Juilliard. Nastupao je i s Mingus Big Bandom, jednim od najslavnijih big bendova na svijetu.

Velika Gorica, 06.05.2024.  18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gabriel Selvage je u dvadeset godina profesionalnog bavljenja glazbom izdao 6 nosača zvuka, 2 DVD-a i knjigu pjesama te nastupao na svim kontinentima. Počeo je svirati s 13 godina, a sa 17 je već snimio svoj prvi album. Instrumentalist, pjevač, aranžer i skladatelj osvojio je mnoge nagrade te je dobio Latin Grammy s albumom kojeg je sam producirao i aranžirao

Velika Gorica, 06.05.2024.  18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pred početak koncerta umjetnički ravnatelj Festivala Tomislav Špoljar, prof. pozdravio je posjetitelje (bio je iznenađujući broj mladih odnosno djece) i zahvalio se na njihovom dolasku. Svoje oduševljenje glazbenim kreacijama dva vrhunska izvođača posjetitelji su pozdravljali dugotrajnim pljeskom, čak i ovacijama.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

U Buševec stiže komedija o muško-ženskim odnosima ‘Prvi muževi se bacaju u vodu’

Najdugovječnijih hrvatskih glumica Jadranka Elezović utjelovit će šest potpuno geografski i socijalno različitih žena.

Objavljeno

prije 6 dana

na

6. svibnja 2024.

Objavio/la

Jedna od najdugovječnijih hrvatskih glumica, Jadranka Elezović stiže 18. svibnja u Buševec s duhovitom komedijom “Prvi muževi bacaju se u vodu”.

U više od 40 godina umjetničkog staža koje je provela u kazalištu “Kerempuh” obradovala nas je brojnim kazališnim, ali i televizijskim ulogama. Ona posljednja televizijska, babe Stane Skorupović iz serije “Na granici”, donijela joj je novu popularnost i među sasvim mladom publikom što glumicu posebno veseli.

Komediju “Prvi muževi bacaju se u vodu” autorski potpisuje jedan od naših najizvođenijih komediografa Matko Elezović te na duhovit način progovara o muško – ženskim odnosima iz viđenja šest potpuno geografski i socijalno različitih žena od domaćice, poslovne uspješne žene pa sve do animir dame. Svih 6 likova donosi nam upravo Jadranka Elezović ponovno oduševljavajući publiku maestralnom glumom.

Ne sumnjamo da će nakon popularnih predstava „Vesele žene hrvatske“ i “Vlaška posla” i duhovita komedija “Prvi muževi bacaju se u vodu” jednako oduševiti, razgaliti i nasmijati buševečku publiku.

Predstava počinje u 20 sati u Domu kulture Buševec. Prilog za ulaz je 10 eura, a obvezna je rezervacija mjesta na mobitel 098 829 907.

Foto: FB Tvornica smijeha

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno