Povežite se s nama

Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici: ‘Zbogom gospon Mijo…’

‘Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju’, piše, među ostalim, u Sjećanju goričke Matice na pokojnog prof.dr.sc. Miju Lončarića.

Objavljeno

na

Kao što smo već pisali, u srijedu 21.lipnja, preminuo je vrhunski hrvatski jezikoslovac, dr.sc. Mijo Lončarić, a vijest je duboko potresla i Turopolje. Upravo je on jedan od najzaslužnijih za priznanje turopoljskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, te jedan od najzanačajnijih autora Turopoljskog rječnika na čijem je stvaranju sudjelovao do zadnjeg dana svog života. Stoga u cijelostimo prenosimo sjećanje koje su nam uputili iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

‘In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.)

Bio je najpoznatiji hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist. Impozantan je popis njegovih aktivnosti, koje je poduzimao da hrvatska dijalektologija bude prepoznata kao reprezentativni dio hrvatskoga jezika. Nije se ustručavao pisati pisma predsjednicima naše zemlje, predsjednicima Sabora i Vlade, u nastojanju da država učini sve kako bi se popisalo i opisalo dijalektalno jezično blago koje polako ali sigurno nestaje.

Učio je mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor/skupinu govora. Vodio je nacionalne projekte “Hrvatski književni jezik” i “Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas”,  želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radio je od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2012. godine. Bio je sudionik brojnih znanstvenih skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu, koji su se odnosili na dijalektologiju. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

U centru njegovog živog interesa je ipak bila kajkavologija. On je autor nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u 15 dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Jedan od dijalekata je turopoljski dijalekt.

Njegova „Karta kajkavskog narječja“ najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Stjepan Rendulić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici ga je pred desetak godina pozvao da na temu dijalektologije održi predavanje na „Matičinom četvrtku“ dugogodišnjem  kulturno edukativnom događanju Ogranka. Naravno da se dr.Lončarić rado odazvao.

Bio je, to slobodno mogu reći, veliki obožavatelj  Jurja Habdelića  (Kuče – Staro Čiče, 1609. – Zagreb, 1678.), autora prvog kajkavsko–latinskoga rječnika „Dictionar“.

Mnogo puta je znao reći : „Pa dobro dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17.stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

 I tako je počelo. Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta, povlačila je za sobom niz aktivnosti koje su se nekako nametale same od sebe. Ogranak Matice je počeo organizirati „Turopolske večeri“ na kojima se govorilo samo na domaćem govoru, a  zatim su te „Večeri“ izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju.

Foto: Rad na Turopoljskom rječniku; slijeva sjede: dr. sc. Mijo Lončarić, Stjepan Rendulić, prof. Lucija Đuretić/Ogranak Matice hrvatske u V.Gorici

Uz poticaj i pomoć dr. sc. Lončarića i dr.sc. Ivane Kurtović Budja iz  Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu Turopoljskog dijalekta.

Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića su se pridružili Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge,  budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017.  Ministarstvo kulture je donijelo Rješenje kojim Turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH. To je bio nedvojbeni znak da svaki nositelj naveden u Rješenju treba razviti aktivnosti kojima dokazuje da je naš dijalekt živ.

Već 2018. Ogranak Matice je pokrenuo godišnji časopis na našem dijalektu „Škrijna turopolska“ koji redovno izlazi, a počeli su i pripremni radovi za izradu Rječnika turopoljskog dijalekta. Organizirane su radionice za izvorne govornike i obrađivače,  utvrđeni gramatički sustavi, dogovorene lokacije na kojima će se prikupljati jezična građa, način predobrade i verifikacija zapisane građe.

Rad je počeo, ali je vrijeme svjetske pandemije covida-19 zaustavila djelatnost, dvije godine smo komunicirali i radili uglavnom putem interneta. Kad smo se konačno opet svi okupili i intenzivno nastavili, bilo je vidljivo da Vas je bolest grubo obilježila.

Fala Vam puno, gospon Mijo. Fala za znanje koje ste nam nesebično prenosili, za strpljenje s kojim ste satima radili i slušali naše stručne suradnike (da, za taj posao je važan i odličan sluh), za neizmjernu ljubav prema jeziku kojom ste nas sve „zarazili“.

Zahvalni smo za vrijeme koje smo proveli u zajedničkom radu, za pauze u kojima ste se rado šalili i pričali nam o zgodama iz vremena koje ste proveli kao stipendist Humboldtove stipendije u Njemačkoj.

Posljednji put Vas pozdravljamo svi mi sa kojima ste radili Turopoljski rječnik– rječnik turopoljskog dijalekta: kazivači, stručni suradnici, ali i svi mi članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.

Zbogom, gospon Mijo…’, napisali su iz Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici.

 

Naslovna fotografija: In memoriam – Otec turopoljskog dijalekta, dr sc. Mijo Lončarić  (1. rujna 1941. – lipnja 2023.) – Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici

Kultura

Otvoren Natječaj u pisanju poezije – evo do kada možete prijaviti svoje stihove

Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička publika i svi zaljubljenici u poeziju od danas, 19. veljače, mogu sudjelovati u Natječaju u pisanju poezije koji organizira Gradska knjižnica Velika Gorica u suradnji s Katarinom Drvodelić. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a najbolja djela bit će predstavljena i nagrađena na Večeri poezije 19. ožujka u prostorima knjižnice.

Natječaj je namijenjen svima starijima od 18 godina, bez obzira pišu li poeziju amaterski ili profesionalno, uz uvjet da pjesma do sada nije objavljivana. Sudionici mogu poslati samo jedno djelo, maksimalno dvije kartice teksta (do 3.000 znakova), a tema je slobodna.

Stručni žiri, kojeg čine Marija Cvetnić Hubak, Ana Matak i Zdenka Mlinar, odabrat će najbolje radove. Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Prijave se zaprimaju putem e-maila na [email protected] s nazivom poruke „NATJEČAJ U PISANJU POEZIJE / ime pjesme“. U prijavi je potrebno navesti šifru, ime i prezime, adresu, godinu rođenja i kontakt. Pjesme je također moguće predati u zatvorenoj kuverti u Središnjem odjelu knjižnice do roka natječaja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Obredom pepeljenja i Biblijskim bdijenjem u crkvi Navještenja započela priprema za Uskrs

Vlč. Koprivec: “Vrijeme je to u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz “duhovne vježbe” – molitvu, post, dobra djela i milostinju.

Objavljeno

na

Objavio/la

(Foto: Vanesa Miković)

Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.

Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.

O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.

– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.

Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.

– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.

Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.

Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.

Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.

– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito,  možemo doći i slušati. Vjerujem da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg će Biblija biti pročitana u cijelosti, trajat će pet dana i noći. Završna svečanost i zahvala za pročitanu Bibliju bit će na misi u subotu, 28. veljače u 18 sati. Misu će predvoditi vlč. Marko Vuković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavite čitati

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

na

Objavio/la

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Kultura

Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

na

Objavio/la

U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.

Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.

Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.

Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održana sudačka škola HUMT-a i EMTA-a

Objavljeno

na

Objavio/la

Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Apsolvirana su tri sudačka seminara u dva dana. Polaznice su uspješno položile praktični dio ispita – ocjenjivanje koreografija na video snimkama. Zaokružen sudački ispit slijedi tek nakon što suci imaju dva probna suđenja uživo, uz mentora. Nakon toga suci stažiraju dva turnira, isto pod paskom mentora. Ako zadovolje standarde postaju mlađi nacionalni suci HUMT-a, a internacionalne polaznice postaju mlađe internacionalne sutkinje EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Instruktori su bile Milosava Katić, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a i Lucija Palac, licencirani senior sudac HUMT-a i EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ispitna komisija HUMT-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Katarina Ahel, licencirani junior sudac HUMT-a i EMTA-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ispitna komisija EMTA-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Vlado Palac, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a.

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. Škola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Čelnici HUMT-a odnosno EMTA-a započeli su 2026. godinu vrlo ozbiljnom akcijom, osposobljavanjem novih sutkinja, jer ova godina bit će bogata mažoret natjecanjima. Izdvajaju se, kao i uvijek, regionalna natjecanja i državno prvenstvo. Međunarodni program će ove godine prvi put odvesti mažoretkinje iz HUMT-a odnosno EMTA-a na natjecanja u Njemačku (Grand Prix) odnosno Francusku (Europsko prvenstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno