Piše: Gianna Kotroman

Dobro jutro. Molim Vas dvije tarantule, tri kameleona, dvije zmije, jednog patuljastog afričkog ježa, četiri kajmana, 20 koi riba i pet kilograma lopoča… Dostava za van!

Sličnom narudžbom počinje radni dan glavnog aktera naše priče, Matije Mesica iz Ribnice, trgovca i hobista egzotičnim životinjama. Na web stranici Egzotika.hr trenutno u ponudi ima lopoče, bilje za vrtna jezerca, zmije, škorpione, kameleone, dlakave tarantule, patuljaste kajmane koji žive u posebnim bazenima i hrane se ribom, mesom i glodavcima, guštere, 50 vrsta egzotičnih japanskih Kai šarana raznih boja i 15 vrsta zlatnih riba, koje su smještene u bazenima kojih je puno dvorište.

Ljubav prema tarantulama i škorpionima krenula je kao hobi prije 26 godina te se prodajom zmija, kajmana, škorpiona i riba pretvorila u ozbiljan posao. Interes u Hrvatskoj za egzotične životinje je velik. Najčešće su iz uvoza, iz Njemačke, iz domaćeg uzgoja.

Na tronu najprodavanije egzotične životinje je slatkiš – afrički patuljasti jež. Sličan našem domaćem ježurku ježiću, ali malo manji, svjetliji, hrani se insektima, hranom za mačke i posebnom hranom za ježeve.

Uz ježurku ježića , “in” su i kameleoni, bradate agame, neotrovan gušter iz Australije. Izgleda kao mali zmaj, ima bodlje koje nisu oštre nego mekane, vrlo zanimljiv primjerak životinjskog svijeta koji se hrani insektima, lagan je za održavanje, živi u terarijima sa posebnim lampama koje služe za sunčanje i grijanje, a često ga zovu “mali zmaj”, budući da je izgleda kao potomak zmajića iz Game of Thrones.

Od zmija, kojih se većina ljudi boji, Matija nema nijednu otrovnicu. S obzirom na to da je tata troje malih klinaca, ne bi riskirao sa otrovnicama. Otkrio nam je i da se u hobiju najčešće drže zmije koje su pitome, daju se uzeti u ruke, pomilovati, nisu agresivne i u biti su plašljive životinje. Trenutno u terariju ima pitona iz Australije i Afrike te bou iz Srednje Amerike.

Cijena jedne zmije je u prosjeku 100 eura, a održavanje nije skupo s obzirom na to da se hrane od jednom tjedno do jednom u dva tri tjedna, ovisi o veličini same zmije i plijena. U prosjeku je to trošak od 5 do 15 eura mjesečno, ništa skuplje nego za psa ili mačku.

Matija nam je otkrio da bi bila jako loša ideja da svoju domsku zlatnu ribicu kad naraste pustimo da otpliva u, recimo, jezero Čiče, jer kućne imaju različite bakterije od jezerskih i mogu ih ugroziti.

Jedan šareni kameleon i ljubav prema egzotičnim životinjama spojila je Matiju, rođenog Zagrepčanina, sa suprugom Lidijom, rođenom Zadrankom, liječnicom specijalizanticom hitne medicine u bolnici Rebro. Cijela priča je rezultirala brakom i troje djece, Filipom prvašićem te četverogodišnjim blizancima koji su dobili imena po junacima Star Warsa, Leiom i Lukasom.

No sjmo se vratiti na “love story”, kad je palo upoznavanje na sajmu egzotičnih životinj,a a za sve je kriv jedan kameleon kojeg je Lidija poželjela za ljubimca jer je kao mala živjela u Africi, u glavnom gradu Kenije Nairobiju, gdje je u vrtu imala guštere koji se dobro kamufliraju te ih je lovila i gnjavila.

Pronašla ga je na Matijinom štandu, kupila ga po ponudi koju nije mogla odbiti, razmijenili su kontakt zbog kamelona (barem je tako Lidija mislila) o pao je neuobičajen dejt u Zoološkom vrtu. Nekoliko godina kasnije izgovorili su sudbonosno “da”.

U Africi je znalo biti i otrovnih zelenih mambi, ponekad su leopardi prolazili kroz grad te je bila preporuka da građani pripaze na mačke i ljubimce, da ih leopard ne pojede. Iako je Lidija išla u internacionalnu školu, uspjela je naučiti i malo svahilija, za koji priznaje da je težak i da je u njezinu slučaju malo zahrđao.

Klinci Filip, Leia i Lukas ne obraćaju pretjeranu pažnju na zmije, škorpione i tarantule jer su uz njih odrastali. Ali to i nisu ljubimci koji se paze i maze. Više su za gledanje kroz terarij. S afričkim patuljastim ježevima je druga priča, hrane ih i malo se poigraju.

Matija nam je priznao da mu je jednom zmija izmigoljila kroz slučajno otvoren prozor, susjedu se objesila na antenu i sunčala se dok vatrogasci nisu riješili stvar. Bio je to bezopasni pitomi piton od nekih 2,5 metra, koji je služio za fotkanje s klincima na izložbama i sajmovima.

Inače, pitona ima raznih vrsta, od 60 centimetara do opasnih “pitončina” od 10 metara. Sve zmije, uključujući i naše najpoznatije neotrovnice bjelouške, smukulje i bjelice, dave svoj plijen omatajući se oko njih kao i pitoni, koji su pitomi, ne napadaju bez razloga, ako nemate miris njihove hrane ma rukama, a možete ih naučiti da poziraju i primaju se u ruke ili stavljaju oko vrata, bez straha da će ugristi ili udaviti.

Planovi za proljeće su otvorenje trgovine egzotičnih životinja sa paucima, gušterima i zmijama te ribnjak s japanskim Koi šaranima, kao i prodaja opreme i hrane.
Susjedi u Ribnici dobro reagiraju na egzotični Zoološki, ponekad dođu pogledati životinje… I ne bune se.

Otkad su se preselili iz zagrebačkog Borčeca u Turopolje, odnosno Ribnicu, oduševljeni su životom na selu, dobrim susjedima, prirodom, mirom, tišinom, nema gužve u prometu, a tu je i ogromno dvorište u koje stane tisuću bazena za Koi šarane. Klinci se mogu bezbrižno igrati, voziti bicikl ili samo uživati u pogledu na zelenilo.

Kroz ovu priču obitelj Mesic živi sretnu simbiozu ljudi i egzotičnih životinja.

Zbog voženje s ukinutom vozačkom dozvolom zbog negativnih bodova, 21-godišnjak je dobio kaznu zatvora od 14 dana. Naime, gorička policija jučer je oko 11:35 sati tijekom nadzora prometa, zaustavila mladića u Ulici Ivana Gorana Kovačića.

Vozač je uhićen i doveden u službene prostorije policije, a potom i odveden na nadležni prekršajni sud gdje mu je izrečena kazna.

Naslovna fotografija: Ilustracija/Pexels/Sindre Fs 

Djed Božićnjak i ove godine imati će puno posla! U letu iznad Hrvatske, posebno je izrazio želju svratiti u Turopolje.

Dok su mu saonice na servisu kod mehaničara, javio je kako će imati slobodnog vremena obići mališane. Imati će pomoć članova mjesnih udruga kako bi, u tom kratkom vremenu, stigao svoj djeci podijeliti darove.

Planiran dolazak Djedice i obilazak djece Turopolja planiran ja za subotnje poslijepodne.

Poslao je brzojav iz Laponije kako ubrzo stiže i veseli se susretu mještana!

U predblagdansko vrijeme, od ovog četvrtka, iz tiskare je stigao novi broj Reportera, u svom 444. izdanju! Kao i svake godine u ovo doba, pokušali smo sadržaj prilagoditi svemu što nas okružuje, odnosno duhu Božića, ali bila je ovo prilika da se odrade i neki pogledi unatrag, kao i prisjećanja, tužni oproštaji, lijepa druženja…

Na gradskim stranicama u ovoj broju donosimo pregled rekordnog gradskog proračuna, a bili smo i na svečanoj proslavi Dana grada, na kojoj su se i ove godine pojavili visoki gosti. Tu je još i cijeli niz vijesti, izvještaja i trenutaka vrijednih isticanja, a u nastavku se bavimo malo drukčijim intervjuom. Gradonačelnik Krešimir Ačkar, naime, ispričao nam je kako se slavi Božić u njegovu domu, koje običaje je sačuvao iz djetinjstva, što se nađe na stolu za Badnjak, odnosno na sam Božić…

I na stranicama Reportera opraštamo se od Vjekoslava Kovačića Kove, čovjeka koji je svojim govorom, kojeg je na dodjeli gradskih nagrada pročitala njegova kći, zapravo ostavio neku vrstu oproštajnog pisma svome gradu. I izazvao gomilu emocija u samoj dvorani, ali i među brojnim svojim sugrađanima.

Službeno u mirovinu odlazi dr. sc. Miroslav Drljača, ugledni velikogorički menadžer kvalitete, koji nam je prepričao cijelu svoju karijeru, ali i otkrio planove za blisku budućnost, koji uključuju jako puno obaveza, želja i ambicija, pa sve govori da će ta mirovina biti vrlo aktivna…

Ubrzo će njegovim putem krenuti i omiljena velikogorička pedijatrica Ružica Vasari-Talanga, koja je ponovno zaslužila nagradu u izboru u kojem biraju pacijenti, a nama je ispričala kako je kroz godine naučila sve Psiće u ophodnji, dinosaure, nogometaše…

Svoju priču s nama je podijelila i Senna Ušić Jogunica, nekoć vrhunska odbojkašica, vjerojatno najbolja sportašica koju je Velika Gorica ikad imala, a danas uspješna poduzetnica, direktorica tvrtke Azena, koju je pokrenuo i do visokih razina podigao njezin djed Antun Azenić, legendarni Deda. Pričala nam je Senna i o odrastanju, i o životu u Italiji, Japanu i Kini, o odluci da preuzeo Dedin posao, ali i o bratiću koji u svemu tome ima važnu ulogu.

Bavimo se i vijestima iz Županije, našim Adventom, nagradom koju je dobila Umjetnička škola Franje Lučića, a tu su i redovni savjeti iz ljekarni, kao i pregled zbivanja u gradskim tvrtkama. Na sportskim stranicama radimo analizu niželigaške nogometne jeseni, razgovaramo s Nenadom Črnkom, prvim čovjekom HNK Gorice i dopredsjednikom HNS-a, kao i Goranom Kovačićem, predsjednikom goričke sportske zajednice, a za kraj predstavljamo i svjetsku prvakinju i benchu!

Kao i uvijek, za svakoga po nešto…

Blagdani su vrijeme zajedništva, ljubavi i topline doma. Međutim, psi iz Skloništa za životinje Velika Gorica to mogu samo sanjati. Neki su napušteni, neki izgubljeni, a neki nikada nisu ni doživjeli ljubav vlastitog doma.

Iako zimske dane provode u boksovima, njihova želja za Božić svake je godine, pa tako i ove, ista i vrlo jednostavna. Žele pronaći obitelj koja će ih voljeti i pružiti im dom.

– Dragec, ali i svaki drugi pas u skloništu ima svoju priču – rekli su volonteri.

Velikogoričko sklonište smješteno je u Jagodnom, na adresi Odranska ulica 75, a psi spremno iščekuju druženje i šetnje s posjetiteljima.

– Volonteri su dostupni od 11 do 17 sati i rado će dočekati sve koji žele upoznati naše pse, bilo da traže novog člana obitelji ili samo žele pomoći svojim društvom i šetnjom – poručili su iz skloništa.

Ako dođete i osobno upoznate strpljive pse, možda baš pronađete svog najboljeg prijatelja.

– Udomljavanje nije samo čin dobrote, već prilika za stvaranje neraskidive veze koja će obogatiti i vaš život i život psa kojeg odlučite primiti u svoju obitelj – motivirali su radnici skloništa.

Božićno vrijeme savršen je trenutak za pružanje suosjećanja i novih prilika te su zato pozvani svi koji imaju malo slobodnog vremena za posjetu pasa i oni koji možda već neko vrijeme razmišljaju o udomljavanju.

Za više informacija o postupku udomljavanja, možete ih kontaktirati putem Facebook profila Skloništa za životinje Velika Gorica, e-maila: [email protected] ili telefona: +385 95 400 0567