Sunčeva svjetlost sastoji se od vidljivog i nevidljivog djela spektra, od zraka različitih valnih duljina. Njihov se omjer tijekom dana mijenja. Jutarnja i večernja svjetlost bogata je valnim duljinama cvrenog i infracrvenog svjetla, dok je ultraljubičasto zračenje (koje se sastoji od UVA, UVB i UVC zraka) tada minimalno ili gotovo odsutno. Takva svjetlost duboko prodire u kožu, potiče sintezu kolagena, smanjuje upalu i aktivira staničnu energiju, istovremeno pomažući u regulaciji cirkadijarnog ritma. Nasuprot tome, podnevna svjetlost sadrži u velikoj mjeri plavu svjetlost i ultra ljubičasto zračenje, koje može oštetiti kožu i uzrokovati oksidativni stres zbog čega se u tom periodu preporuča upotreba zaštitnih krema. Večernja svjetlost vraća blagotvorni učinak crvenog spektra, pomažući u regeneraciji i pripremi tijela za san. Taj balans spektra tijekom dana ima važnu ulogu u regulaciji cirkadijarnog ritma, proizvodnji melatonina, regeneraciji stanica i funkcijama kože i oka. Ipak treba naglasiti kako crvena i infracrvena svjetlost ne potiču sintezu vitamin D u koži. Sinteza vitamina D u koži ovisi isključivo o UVB zračenju. Kratko sunčanje (10–30 minuta) bez zaštite može biti korisno za sintezu vitamina D, ali mora se prilagoditi tonu kože, UV indeksu i dobu dana. Duže izlaganje bez zaštite povećava rizik od opekotina i oštećenja kože.
Svijest o važnosti upotrebe UV zaštitnih krema i štetnosti pretjeranog izlaganja suncu značajno je porasla tijekom posljednjih 30 do 40 godina, ali je posebno intenzivirana u zadnjih 10 do 15 godina.
Međutim, često zanemarujemo da nas, kao i naše buduće naraštaje, moderni način života – s većim oslanjanjem na tehnologiju, duljim boravkom u zatvorenim prostorima te intenzivnim korištenjem umjetne rasvjete i ekrana – izlaže prekomjernoj količini umjetne plave svjetlosti, dok pritom ne uzimamo u obzir terapeutske prednosti crvenog i infracrvenog dijela spektra.

Što je plava svjetlost i zašto je problem?
Plava svjetlost (HEV – High Energy Visible light) prisutna je u sunčevoj svjetlosti, ali i u umjetnim izvorima poput ekrana mobitela, računala i rasvjete. Dok prirodna plava svjetlost pomaže u regulaciji cirkadijarnog ritma i raspoloženja, prekomjerna izloženost umjetnim izvorima može omesti poroizvodnju melatonina i narušiti san, doprinijeti preranom starenju kože, hiperpigmentacijama i oksidativnom stresu.
Kozmetička industrija odgovorila je razvojem krema koje štite od plave svjetlosti. One najčešće sadrže fizičke filtere poput cinkovog oksida i oksida željeza te antioksidanse poput vitamina C, E i niacinamida. Ovi sastojci pomažu u reflektiranju HEV zraka i neutralizaciji štetnih slobodnih radikala.
Zaštita od plave svjetlosti posebno je važna za osobe koje pate od hiperpigmentacija, kao i za one koje svakodnevno provode puno vremena ispred ekrana. U kombinaciji sa SPF zaštitom, ovakve kreme postaju neizostavan dio moderne anti-aging rutine.
Plava svjetlost može imati posljedice na kognitivne funkcije, raspoloženje, imunitet i metaboličko zdravlje. Osim toga, povećava oksidativni stres u mrežnici oka i povezuje se s ubrzanom degeneracijom žute pjege, osobito u osjetljivim populacijama.
Zbog ovih razloga preporučuje se izbjegavanje plavog spektra svjetlosti barem jedan do dva sata prije spavanja. Postoje i praktična rješenja poput korištenja filtara za plavu svjetlost (na naočalama ili uređajima) te prebacivanje ekrana na „noćni način rada”.
Ipak plava svjetlost ima i određene terapijske primjene u dermatologiji u kontroliranim uvjetima. Najčešće se koristi za tretman akni. Plava svjetlost (oko 415–430 nm) ima antibakterijski učinak. Njena glavna uloga je: Inaktivacija bakterije Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), koja igra ključnu ulogu u razvoju upalnih akni.
Kada plava svjetlost prodre u kožu, aktivira porfirine koje proizvode te bakterije. Aktivirani porfirini
proizvode reaktivne kisikove vrste (ROS), koje uništavaju stanične membrane bakterija – bez oštećenja okolnog tkiva. Treba naglasiti da plava svjetlost s ekrana i uređaja nije dovoljna za uništavanje bakterija koje uzrokuju akne. Terapijski tretmani koriste jače, specijalizirane izvore plave svjetlosti, dok ekrani emitiraju slab i neučinkovit intenzitet. Osim toga, previše plave svjetlosti s ekrana može dugoročno pogoršati kožu zbog poremećaja sna i stresa, dok se u tretmanima koriste posebne zaštitne naočale.
Terapija se često kombinira s crvenom svjetlošću (630–660 nm) – zbog njenog protuupalnog i regeneracijskog učinka zajedno, plava i crvena svjetlost nude sinergijski učinak u terapiji akni :
Plava svjetlost uništava bakterije. Crvena smanjuje crvenilo i ubrzava zacjeljivanje.

Što je terapija crvenim i infracrvenim svjetlom te koje su njene dobrobiti?
Crvena svjetlost (oko 620–750 nm) i bliska infracrvena svjetlost (oko 750–1000 nm) imaju sposobnost dubljeg prodiranja u tkivo. Terapijska primjena ovih valnih duljina temelji se na principu fotobiomodulacije – procesa u kojem svjetlosna energija potiče stanične i metaboličke aktivnosti, kroz poboljšanje funkcije mitohondrija.
- Potencijalni terapijski učinci uključuju:
- Poboljšanje elastičnosti kože i stimulaciju sinteze kolagena (anti-aging učinak)
- Smanjenje upalnih procesa, posebno kod artritisa i mišićnih ozljeda
- Ubrzano zacjeljivanje rana, ožiljaka i iritacija kože
- Stimulacija rasta kose kod određenih oblika alopecije
- Podrška regeneraciji živčanog tkiva (istražuje se kod neurodegenerativnih bolesti)
- Poboljšanje kvalitete sna kod osoba s poremećenim ritmom spavanja
Iako se mehanizmi djelovanja još istražuju, sve je više dokaza o pozitivnom učinku “red light terapije” na stanični metabolizam, protuupalne procese i mikrocirkulaciju.
Kućna primjena: LED uređaji i maske
Danas su dostupni brojni uređaji za kućnu upotrebu koji emitiraju crveno i/ili infracrveno svjetlo – od maski za lice do većih panela za tijelo. Njihova učinkovitost ovisi o tehničkim karakteristikama, uključujući:
- Valnu duljinu svjetlosti (idealno 630–660 nm za crvenu i 800–850 nm za NIR)
- Intenzitet svjetlosti (izražen u mW/cm2)
- Trajanje i učestalost primjene
U literaturi se najčešće preporučuju tretmani u trajanju od 10 do 20 minuta, nekoliko puta tjedno. Slabiji uređaji s niskim intenzitetom mogu imati više kozmetički nego terapijski učinak, dok snažniji uređaji, ako se pravilno koriste, mogu pružiti uočljive rezultate u roku od nekoliko tjedana.
LED uređaji emitiraju specifične valne duljine u precizno kalibriranom intenzitetu, često 10–100 puta jačem nego prirodna svjetlost u tim valnim duljinama.
Koristi se blizu kože (2–20 cm) i u točno određenom trajanju (5–20 min), što omogućuje prodor svjetlosti duboko u tkiva, zbog čega su znatno učinkovitiji u ciljanom djelovanju u odnosu na prirodnu sunčevu svjetlost.
Kod primjene terapije crvenim svjetlom u kućnim uvjetima, važno je prethodno savjetovanje s educiranim zdravstvenim djelatnikom, osobito u slučajevima kroničnih bolesti, trudnoće ili istodobnog uzimanja lijekova koji mogu povećati osjetljivost na svjetlo (fotosenzitivnost).

Kliničke i znanstvene perspektive
Crvena i infracrvena svjetlost se sve češće koriste i u kliničkim okruženjima, posebno u dermatologiji, fizikalnoj medicini i regenerativnoj neurologiji. Iako su učinci najviše proučavani na koži i mišićno- koštanom sustavu, novija istraživanja ukazuju na potencijalnu primjenu i u podršci kognitivne funkcije, terapiji depresije i regeneraciji moždanog tkiva nakon traume, ali naravno uz primjenu posebnih uređaja koji osiguravaju još veću dubinu i intenzitet prodiranja svjetlosti.
Zaključak
Rasvjeta i tehnologija oblikuju naše okruženje, ali i zdravlje. Plava svjetlost ima svoju ulogu u održavanju budnosti i koncentracije, no večernja izloženost može narušiti ritam spavanja i dugoročno naškoditi. S druge strane, terapija crvenim i infracrvenim svjetlom predstavlja rastuće područje interesa, s dokazanim biološkim učincima u regeneraciji tkiva, poticanju metabolizma stanica i smanjenju upala.
Upravljanje izloženošću različitim spektrima svjetlosti može postati važan dio rutine očuvanja zdravlja, osobito u urbanim uvjetima i u vremenu digitalne preopterećenosti.