Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.
Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.
Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?
1. Zdrava i raznovrsna prehrana
Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.
Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.
Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.
S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.
Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.
Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.
Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.
Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.
Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.
Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.
• Magnezij:
Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.
Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.
Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.
Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.
Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.
Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.
Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.
2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja
Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.
Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.
No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.
Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.
3. Tjelesna aktivnost
U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.
Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.
4. Nahranite i svoju kožu
Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.
Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.
Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.
Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay