Gospodarstvo

Otkrivamo kako je grupa entuzijasta osigurala životinjsku ‘domovnicu’ posavskoj kukmastoj kokoši

Projekt zaštite i priznavanja posavske kukmaste kokoši kao izvorne hrvatske pasmine domaćih životinja u potpunosti je financirala Zagrebačka županija.

Objavljeno

prije 2 godine

13. travnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Ekskluzivnom klubu autohtonih hrvatskih vrsta peradi u kojemu su do nedavno bila tek dva člana, prošlog mjeseca se pridružila i posavska kukmasta kokoš i to zahvaljujući upornosti i entuzijazmu ekipe uzgajatelja upravo s velikogoričko područja. Priča o tome kako je ovoj pernatoj ljepotici sa specifičnom frizurom osigurana životinjska ‘domovnica’ krenula je 2019. godine. Tada je na inicijativu Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice krenuo projekt „Zaštite posavske kukmaste kokoši“, uz financijsku i logističku podršku Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, te je Ministarstvu poljoprivrede predan zahtjev za priznavanje kao izvorne pasmine domaćih životinja. Početkom ožujka to je, nakon puta dugog četiri godine, i ostvareno – posavska kukmasta kokoš sada ima svoj standard i potvrđen genetski kod.

– Počeli smo prikupljanjem matičnih jata s četiri člana naše udruge, to su Igor Ćulibrk iz Strmca Bukevskog sa šest jata, Ivan Mikulin iz Velike Buna s tri, Petar Rajković Vukovine s dva jata i ja s jednim jatom. Napravljena su uzgajališta, peradnjaci, hranilice, pojilice, sve što treba. Tu smo surađivali s prof. Zlatkom Janječićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, on je vodio istraživački dio, a sve to ne bi bilo moguće bez velike podrške Zagrebačke županije koja je u potpunosti financirala s 40 tisuća eura, a i podrška u svakom smislu koju smo imali od Josipa Kraljičkovića, pročelnika Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. I to nas je dovelo do priznavanje posavske kukmaste kokoši kao, evo, tek treće izvorne pasmine peradi u našoj zemlji – rekao nam je Mihael Pavišić, predsjednik Udruge odgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Otkriva i zašto su baš ovu pasminu kokica izabrali kao svoju kandidatkinju u ovom projektu. Naime, osim atraktivnog izgleda, ‘kukmica’ svojim vlasnicima daje puno više.

– Namjera projekta je zaštita te izvorne, prilično stare pasmine kokoši. Osim što je vrlo skladna, ima lijepo, okruglasto tijelo, otvoreni pogled, estetski je lijepa, ima tu specifičnu frizuru, kukmu, po kojoj je dobila ime, dobre je naravi, vrlo je pitoma. Dobra je kao nesilica i meso joj je posebno kvalitetno, sjajnih nutritivnih vrijednosti. Istraživanja su dokazala i komercijalnu isplativost. Pasmina nije teška za uzgoj, nije prohtjevna, otporna je, ženke su od 2,5 do 3,5 kilograma, a muški primjerci od 3,5 i sve do 5 kilograma- ističe Pavišić i otkriva kako je zasad priznata u pet boja, a to su zlatnosmeđa, crvenkasta, crveno šarena, žuta bijelo obrubljena, svijetlo siva i grahorasta, klasična starinska boja, pa si svatko može odabrati onu koja mu je najljepša.

Foto: Ivan Mikulin, uzgajivač posavske kukmaste kokoši, nove zaštićene izvorne pasmine, Velika Buna/G.Kiš, cityportal.hr

‘Kukmice’ gotovo svih boja pronašli smo na početku bregovitih Vukomeričkih gorica, na imanju Ivana Mikulina u Velikoj Buni, gdje se smjestilo ovih 70 autohtonih kokica.

– Od samog starta sam u ovom projektu, krenuo sam s tri kokice i jednim pijevcem, imamo sad osam objekata, tih kućica. Dobre su kokice za jaja i meso, razlika je u okusu, drugačije je, podsjeća na divljač, meso je kompaktno, ne raspada se. I jaja su drugačija, prefina, susede mi znaju reči kad delaju domače rezance da je to nekaj sasvim posebno, najviše ih oduševljava kaj budu fest žuti, to im je najbolje, nema to nikakve veze s ovim konzumskim – kaže.

Otkriva kako su sad zatvorene radi ptičje gripe, a inače šeću po dvorištu i svuda oko kuće, neće nigdje pobjeći, naučene su tako. U kokošinjcima su zaštićene i od predatora, kojih na našim bregima itekako ima – lisice, kune, čagljevi, škanjci, nema čega nema, kaže Mikulin.

Priznaje nam kako zasad nema nekih većih uzgajivačkih ambicija, jer da bi uzgoj bio komercijalno isplativ trebalo bi imati bar 300 i više ‘kukmica’, no Mikulin kaže kako nije neki tip trgovca, pa ih više drži ‘za svoju dušu’, jer briga oko njih, pa i samo promatranje njihovih aktivnosti dođe i kao neka vrsta mentalnog odmora. A njemu, kao dragovoljcu Domovinskog rata i dugogodišnjem obrtniku, taj mir koji pronalazi uz svoje ‘kukmice’ itekako je dragocjen.

– Svaki dan ih pustim oko 7 ujutro da se rastrče, onda jedu, ječam, kukuruz, pšenicu, zob..Nakosim im trave i to sve pojedu, a posebno fine su im gliste, pa kad padne kiša krene prava trka među kokicama koja će prije do njih. I tako kad se naživciraš, očistiš kokošinjac, samo ih promatraš, baš se psihički odmoriš. Slično k’o i ribiči, tak je i s kokicama. Sjedneš, pa ih gledaš kak’ čupkaju. Zbilja bih svakome tko može preporučio da ih uzgaja – kaže nam Mikulin.

Svi zainteresirani za uzgoj posavske kukmaste kokoši potrebne informacije i podršku dobit će u velikogoričkoj udruzi.

– To je sad zaštićena izvorna pasmina, kroz udrugu se mogu nabaviti matična jata i dobiti sva podrška. Nadamo se kako će ova vijest zainteresirati i širu javnost i pridonijeti i razvoju sela. Naši su kontakti na Facebook stranici udruge, svi zainteresirani se mogu javiti – poručuje završno Mihael Pavišić, predsjednik Udruge uzgajatelja posavske kukmaste kokoši Kukmica iz Velike Gorice.

Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

U potrazi za naftom i plinom na goričkom području, evo u kojim naseljima će se provoditi istraživanje

Vlasnici zemljišta obuhvaćenih istraživanjem maju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama.

Objavljeno

prije 2 mjeseca

23. rujna 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Počinje provođenje 3D seizmičkih mjerenja koja će se odvijati na području Velike Gorice, a u svrhu pronalaženja potencijalnih ležišta nafte i/ili plina. Mjerenja će se izvoditi u nekoliko goričkih naselja, u Ogulincu, Buševcu, Turopolju, Rakitovcu, Poljani Čičkoj i južnom dijelu naselja Kuče.

Investitor je tvrtka Aspect Croatia koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske, a izvođač radova je mađarska tvrtka Acoustic Geophysical Services s dugogodišnjim iskustvom na području Republike Hrvatske.

Trenutno su u tijeku radovi izmjere i postavljanje geofona nakon čega će se krenuti i samo snimanje. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini.

Iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada obavještavaju vlasnike zemljišta obuhvaćenih istraživanjem da imaju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama. Zahtjev za naknadu štete vlasnici zemljišta mogu predati u Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove Europske unije Grada Velike Gorice, Odsjek za poljoprivredu i ruralni razvoj, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica (soba 1). Za sve informacije možete se obratiti na broj telefona 091/5706-842 ili 01/6269-947.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Razmišljate o postavljanju solarne elektrane? Saznajte koji je najlakši put do njih

Predavanje u Velikoj Gorici će se održati 12. lipnja u Poduzetničkom inkubatoru

Objavljeno

prije 6 mjeseci

29. svibnja 2024.

Objavio/la

Matea Brenčić

Saznajte kako solarna elektrana jednoj obiteljskoj kući ili poslovnom objektu može pomoći smanjiti račune za struju, ali i kako je ugraditi na jednostavan i financijski isplativ način na jednom od predavanja “Najlakši put do solarne elektrane” koje organizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) unutar Zagrebačkog prstena.

Na predavanjima ćete saznati kako izgleda proces i koji su uvjeti ugradnje solarne elektrane, kako se određuje snaga i visina investicije, koje su mogućnosti za sufinanciranje te druge korisne informacije na ovu temu. Ujedno će se predstaviti mogućnost sudjelovanja u grupnoj nabavi opreme solarnih elektrana kroz koju će ZEZ osigurati barem 15 % popusta na opremu solarne elektrane visoke kvalitete i podršku na svakom administrativnom i tehničkom koraku ugradnje solarne elektrane.

Raspored predavanja:

4. 6. – SESVETE od 18 sati u prostoru Udruge Zelene i plave Sesvete (Kelekova 2)

5. 6. – DUGO SELO od 18 sati u Kulturnom centru za posjetitelje (J. Zorića 5)

12. 6. – VELIKA GORICA od 18 sati u Poduzetničkom inkubatoru (Podložnica 6)

13. 6. – SVETA NEDELJA od 18 sati u Društvenom domu Strmec (Ulica Vladimira Nazora 13)

Samo u posljednjih godinu dana, broj solarnih elektrana u kućanstvima i tvrtkama u Hrvatskoj je narastao dvostruko. Zašto su se brojni građani počeli okretati solarnoj energiji, nije teško za razumjeti – uz solarnu elektranu, na godišnjoj razini može smanjiti račune za struju i do 80 %. Povrat ulaganju u solarnu elektranu može se očekivati za šest do osam godina, a proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarnih panela barem 20-ak godina. Osim što je isplativo ulaganje, solarna elektrana je prilika za zaštitu od promjena i kriza na tržištu energije te podiže vrijednost nekretnine na koju je ugrađena.

Stručnjaci iz ZEZ-a su u nešto više od tri godine organiziranja besplatnih informativnih predavanja i aktivnosti o solarnoj energiji informirali više od 15 tisuća građana o solarnim elektranama te tako pomogli u korištenju solarne energije u kućanstvima i tvrtkama diljem Hrvatske.
Predavanje “Najlakši put do solarne elektrane” će održati ZEZ-ov stručni tim Alice Šebina, voditeljica podrške korisnicima u realizaciji solarnih elektrana i Svibor Jančić, specijalist za razvoj zajednice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

prije 6 mjeseci

16. svibnja 2024.

Objavio/la

David Jolić