Povežite se s nama

Moja županija

Županija osigurala gotovo milijun eura za financiranje 8 T1 timova hitne pomoći i 2 tima saniteta

Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu

Objavljeno

na

Kako bi osigurala ujednačenu dostupnost hitne medicinske pomoći svim stanovnicima, Zagrebačka županija osigurala je 986.148 eura kojima će se financirati rad osam T1 timova hitne pomoći i po prvi puta rad 2 tima sanitetskog prijevoza. Od navedenog iznosa, s 813.608 eura Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.

Naime, Zagrebačkoj županiji je, temeljem Mreže hitne medicinske pomoći koju je donijelo Ministarstvo zdravstva, utvrđeno 45 T1 timova, od kojih Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ugovara s HZZO-om 43 T1 tima, a 2 T1 tima obavezna je financirati Zagrebačka županija. S obzirom da utvrđeni broj T1 timova nije dostatan kako bi se osigurala ujednačena dostupnost i kvaliteta ove zdravstvene djelatnosti za sve stanovnike, a prijedlozi Zagrebačke županije za izmjenu mreže hitne medicine prema resornom Ministarstvu do sada nisu uvaženi, Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.

– Jedina smo županija koja nema županijsku opću bolnicu na svom području, iznimno smo tranzitna županija koju presijecaju brojne autoceste i brze ceste, a tu je i međunarodna zračna luka i naš specifičan teritorijalni oblik – sve su to rizici koji mogu dovesti do nesreća i potrebe za intervencijama hitne pomoći – rekao je prilikom uručenja ugovora Zavodu za hitnu medicinu župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Dodao je da Zagrebačka županija dugi niz godina financira rad dodatnih T1 timova.

Foto: Zagrebačka županija

– Prije smo o tome govorili kao o nadstandardu, no potrebe na terenu govore o tome da s ovom brojkom od 51 T1 tim jedva uspijevamo održavati sustav funkcionalnim. Ono za što se zalažemo je da se Mreža hitne medicine izmijeni na način da Zagrebačkoj županiji bude osigurano ukupno 60 T1 timova, no do toga do sada nažalost nije došlo – istaknuo je Kožić.

U ime Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vrijedne ugovore preuzeo je ravnatelj Davorin Gajnik pritom zahvalivši Županiji na pomoći i suradnji bez koje bi rad Zavoda bio vrlo otežan.

– Zagrebačka županija ima oko 300.000 stanovnika, od toga gradovi Samobor, Sveta Nedelja i općina Stupnik koji zajedno imaju 60.000 stanovnika, imaju ugovoreno 5 T1 timova, što je po 1 T1 tim u smjeni – kao što imaju i gradovi poput Ozlja i Čazme – usporedio je Gajnik dodavši da bi bez financiranja dodatnih timova na tom području rad službe bio nemoguć.

Također, osvrnuo se i na 27 milijuna kuna koje je Županija iz uložila u kupnju 80 vozila u proteklih 8 godina.

– Od 2014. godine do danas se godišnji iznos decentraliziranih sredstava za kupnju vozila nije promijenio. Tada smo mogli godišnje kupiti 10 vozila, sada je to nemoguće. Naši automobili godišnje prijeđu 80.000 do 100.000 kilometara i trebalo bi svake godine promijeniti po jedno vozilo u svakoj od osam ispostava, a tu je i HZZO koji nam plaća samo 1,75 kn goriva po prijeđenom km i da nije bilo pomoći Zagrebačke županije, Zavod ne bi mogao raditi, a naši stanovnici imali bi daleko nekvalitetniju zdravstvenu zaštitu – naglasio je Gajnik.

Moja županija

Veliki preokret u natalitetu! Hrvatske županije bilježe rast, a Zagrebačka udvostručila naknade za bebe

Najnoviji podaci pokazuju usporavanje pada broja rođenih i sve snažniji angažman županija, a Zagrebačka županija ističe se povećanjem naknada i kontinuiranim rastom broja novorođenih.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Hrvatskoj je od lipnja do rujna rođeno 656 beba više nego prošle godine, a trend višeg broja rođenih zahvatio je osam županija, među kojima i Zagrebačku, koja bilježi 40 više novorođenih i udvostručenu naknadu za prvo dijete, prenosi Župan.hr. Porast se događa dok županije intenzivno ulažu u vrtiće, škole i demografske mjere, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku i lokalnih uprava.

Prema ukupnim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je rođeno 32.069 beba, tek 101 manje nego 2023. godine, što upućuje na usporavanje dugogodišnjeg negativnog trenda. Osam županija bilježi rast rođenih, a najveći porast zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (193 više), zadarskoj (64 više) i Šibensko-kninskoj (61 više). U relativnim pokazateljima najviše se istaknula Požeško-slavonska županija s rastom od 9,41 %.

Zagrebačka županija, u fokusu ovog članka, imala je 40 više rođenih nego godinu prije, što odgovara porastu od 1,5 %. Uz to, ove je godine udvostručila naknadu za prvo dijete, s dosadašnjih 150 na 300 eura. Time se pridružila Zadarskoj županiji koja također isplaćuje 300 eura za prvo i drugo dijete, dok su za treće i svako sljedeće predviđene naknade od 800 eura.

Naknade za novorođenčad daje ukupno osam županija, Zagrebačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska. U većini su naknade ove godine povećane, a dio županija proširio je i mjere vezane uz stipendiranje učenika te opremanje škola.

Uz demografske poticaje, europska sredstva koriste se za gradnju i opremanje vrtića i škola u svim županijama, što gradovima i općinama značajno olakšava ulaganja. Istodobno, raste potreba za programima prevencije nasilja na internetu, što mnoge županije uključuju u svoje obrazovne i društvene programe.

Najnoviji podaci pokazuju da se pad nataliteta u Hrvatskoj usporava, a u pojedinim županijama trend se okreće prema rastu. Zagrebačka županija pritom zauzima vidljivo mjesto, ne samo zbog porasta broja rođenih, nego i zbog konkretnog povećanja naknada za bebe. Uz ulaganja u vrtiće i škole, ovakve mjere stvaraju okvir koji bi mogao potaknuti daljnji rast broja novorođenih u godinama koje slijede.

Nastavite čitati

Moja županija

Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura

Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.

Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.

Foto: Zagrebačka županija

Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.

Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.

Foto: Zagrebačka županija

Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

LJEKARNE SAVJETUJU Zdravlje oka – fokus na organ koji je bio inspiracija izumu fotoaparata

Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini

Objavljeno

na

Ljudsko oko je po svojoj građi i funkciji složen organ, vrlo često uspoređivan sa fotoaparatom čiji izum je i nadahnut građom oka. Rožnica, prozirni dio očne jabučice,  kroz koju ulazi svjetlo mogla bi se usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata; zjenica koja kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko slična je zatvaraču, dok je mrežnica sa nizom svojih fotoosjetljivih stanica poput filma fotoaparata. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo s tim da je leća u fotoaparatu kruta i slika  se izoštri približavanjem ili udaljavanjem leće od senzora, dok je leća oka  mekana i fleksibilna i izoštrava vid time što mijenja oblik.

Prvi kontakt oka i okoline je suzni film, koji štiti oko od sitnih čestica prašine, sprečava isušivanje spojnice i rožnice, održava prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine, a sastoji se od tri sloja : mucinoznog, vodenog i lipidnog sloja.  Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu i odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na istu. Vodeni sloj je srednji i najdeblji i upravo kod njegovog stanjenja najčešće govorimo o suhoći oka, dok je lipidni sloj onaj koji je u kontaktu sa vanjskom okolinom i sprečava pojačano isparavanje suza.

Najčešći simptomi suhog oka su nedostatak suza tj. kronični osjećaj suhoće oka,  zamagljen vid, osjećaj peckanja i žuljanja stranog tijela u oku, osjetljivost na svjetlo, crvenilo oka, osjećaj težine i umora u vjeđama, pretjerano suzenje oka, a mogu traju duže od tri mjeseca. Često dijagnoza suhog oka izazove zabunu kod pacijenata kojima oči jako suze. Radi se o tome da nakon nekog vremena žuljanja, iritacije, peckanja dolazi do pojačanog lučenja suza koje slabo utječe na ublažavanje simptoma jer suze u biti nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Do suhog oka može doći i zbog poremećaja u lipidnom sloju što dovodi do pojačanog isparavanja suza i pojačanog isušivanja površine oka. Boravak u uvjetima dodatno isušenog zraka posljedično dovodi do pojačane suhoće oka. Primjer takvih uvjeta su zimi pregrijani prostori koji se centralno zagrijavaju ili  ljeti učestalo korištenje klima uređaja.

Pušenje, alergije, menopauza, kirurški zahvati na očima, ozljeda oka, konzervansi u kapima za oči također mogu biti uzrokom suhog oka. Današnji način života koji podrazumijeva provođenje određenog vremena pred ekranom računala koje toliko zna zaokupiti našu pažnju da manje trepćemo, također mogu dodatno isušiti površinu oka. Tome možemo doskočiti ako ekran računala ne pozicioniramo u razini oka već spustimo 20 stupnjeva niže ispod razine pogleda tako da je pogled usmjeren prema dolje što čini da su vjeđe zatvorene za 2/3, a time je smanjeno i isušivanje površine oka. Korisno je i pravilo 20:20:20 što bi značilo svakih 20 minuta napraviti pauzu od ekrana na 20 sekundi i gledati u daljinu od 20 inča (cca dalje od pola metra).

Neke bolesti također mogu biti uzrokom sindroma suhog oka kao npr. limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija te korištenje određenih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora, lokalna primjena anestetskih kapi u oko. Suho oko može biti i simptom nekih sistemskih bolesti kao što su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza.

Terapiji suhog oka valja pristupiti individualno, a prva linija liječenja su topikalni pripravci, najčešće umjetne suze.  Danas u ponudi osim kapi koje vlaže oko, postoje i oblici koji imaju dodatne komponente koje omogućavaju njihov dugotrajniji učinak te gelovi koji se duže zadržavaju na površini oka.

Jačmenac je lokalizirana infekcija ili upala lojnih žlijezda vjeđe, koja uzrokuje crvenu kvržicu i otok u blizini ruba vjeđe. Infekcija je najčešće uzrokovana bakterijom iz grupe Staphylococcus i može uzrokovati bolnost vjeđe. Na jačmenac možemo nanositi tople, suhe obloge u trajanju 5 do 10 minuta , tri do šest puta dnevno. Nikada ga ne treba istiskivati i najčešće se spontano povuče u roku od tjedan dana. Ako se oteklina ne smanjuje ili se pojavi bol ili kvržica toliko natekne da ometa vid te se opće stanje pogoršava, treba se javiti liječniku. Halacion je vrsta očnog ječmenca, koji je prešao u kroničan oblik. U većini slučajeva ne boli.

Glaukom je nezaobilazna tema kada govorimo o zdravlju oka budući da se radi o drugom najčešćem uzroku sljepoće u svijetu. Javlja se među svim dobnim skupinama iako je najčešći kod pacijenata starije životne dobi, a radi se o kroničnoj, progresivnoj bolesti očnog živca gdje dolazi do propadanja vidnog polja i gubitka vidne funkcije, a glavni čimbenik rizika je povišeni očni tlak koji se stvara u oku kada se naruši otjecanje očne vodice koja služi za prehranu i ispiranje struktura oka. Svaka trideseta osoba na svijetu oboljeti će od glaukoma, a polovica oboljelih ni ne zna da ima glaukom. Ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem, bolest se može kontrolirati te prevenirati trajni gubitak vida. Osobama starijim od 20 godina preporuča se jednom u 3 do 5 godina obaviti pregled specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se starijima od 40 godina taj pregled preporuča jednom godišnje. Terapija je doživotna i mora biti redovita.

Dijabetička retinopatija  najvažnija je komplikacija dijabetesa na oku kod koje dolazi do oštećenja unutarnjeg sloja oka koji je građen od živčanih stanica, a zove se retina ili mrežnica. Dijabetes je bolest koja oštećuje male krvne žile pa je mrežnica kao tkivo s posebno malim krvnim žilicama posebno pogođena. Iz takvih malih oštećenih krvnih žila dolazi do istjecanja tekućine koja posljedično narušava vidnu oštrinu. U ranoj fazi bolest može biti bez simptoma, a kako napreduje mogu se javit različiti simptomi kao što su crne točke ili niti koje „plutaju“ u vidnom polju, zamućen vid koji može biti i prolazan, poremećaj u percepciji boja i gubitak vida ili „zamračenje“ u dijelu vidnog polja. Dobra kontrola šećera u krvi može usporiti progresiju bolesti.

Senilna makularna degeneracija (SMD) očna je bolest u kojoj propadaju živčane stanice (fotoreceptori) u žutoj točki i  vodeći je uzrok gubitka centralne vidne oštrine populacije starije od 55 godina , a rizični faktori jesu genetika, dob i spol (Ž) te način života (pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana hipertenzija, neadekvatna prehrana i visoki kolesterol).  Kod uznapredovanog oblika bolesti javljaju se simptomi kao što su poteškoće kod čitanja bez dodatnog svjetla, slika predmeta je mutna, a predmeti su nepravilnog oblika, veličine i boje, osjećaj kao da predmeti poskakuju kada se usredotočimo na njih, problemi u vožnji, poteškoće u razlikovanju detalja, tamna ili zasljepljujuća točka u središnjem vidu. Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji SMD, a među tim hranjivim tvarima su dva ključna karotenoida – lutein i zaeksantin. Uz njih, neizostavni nutrijenti za zdravlje očiju još su vitamin D, resveratrol, cink i omega-3 masne kiseline.

Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije spremni savjetom vam umanjiti brigu te uputiti na najbolje moguće rješenje za Vas.

(FOTO: Pinterest)

Nastavite čitati

Moja županija

Počinje rekonstrukcija raskrižja na staroj zagorskoj magistrali – stiže novi kružni tok

Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.

Objavljeno

na

Na staroj zagorskoj magistrali uskoro počinje velika prometna rekonstrukcija – doznajemo iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Postojeće raskrižje državne ceste D1 i županijske ceste prema Jakovlju pretvorit će se u moderno kružno raskrižje.

Cilj projekta je povećati sigurnost svih sudionika u prometu i smanjiti gužve na ovom često opterećenom dijelu ceste.

Postojeće raskrižje smatra se opasnim mjestom na kojem se često događaju prometne nezgode zbog velikog broja konfliktnih točaka. U sklopu projekta predviđena je izgradnja jednotračnog kružnog raskrižja promjera 42 metra, s četiri privoza i dva traka za skretanje izvan kružnog toka (by-pass).

Time će se osigurati viša razina sigurnosti, udobnosti i učinkovitosti odvijanja prometa.

Rekonstrukcija obuhvaća obnovu cestovnih elemenata, sustava odvodnje oborinskih voda, prometne opreme i signalizacije te postavljanje nove cestovne rasvjete. U planu su i nova autobusna stajališta te pješačka staza, čime će se dodatno poboljšati uvjeti za sve sudionike u prometu.

Završetak izrade glavnog projekta očekuje se u narednim danima, nakon čega slijedi pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.

Izgradnjom novog kružnog raskrižja značajno će se smanjiti mogućnost prometnih nezgoda, osobito onih s težim posljedicama, jer će se vožnja kroz raskrižje odvijati sporije i preglednije, uz manji broj konfliktnih točaka. Uz povećanu sigurnost, projekt će doprinijeti i boljoj protočnosti prometa, kraćem vremenu putovanja te većoj udobnosti vozača i pješaka.

Rekonstrukcija predstavlja još jedan važan korak u unapređenju prometne infrastrukture Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno