Povežite se s nama

Vijesti

Epilepsija i antiepileptici – što trebamo znati?

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest.

Objavljeno

na

Dana 13. veljače 2023.g. je Međunarodni dan epilepsije, koji je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija utječe na gotovo sve aspekte života osobe kojoj je dijagnosticirana bolest. Za mnoge ljude koji žive s epilepsijom teže se nositi sa stigmom vezanom za bolest nego sa samom bolešću.

Stigma vezana uz epilepsiju može obeshrabriti osobe da traže liječenje i ima posljedice na kvalitetu života i socijalnu uključenost.

Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.

Epilepsija je bolest poznata od davnina, opisivana od vremena prije Krista kroz razna tumačenja pa i nadnaravna.

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest. Učestalija je u dobi do 20 godina i iznad 75 godina života te u nerazvijenim zemljama, no bilježi se rast pojavnosti u srednjoj dobi.

Epilepsija je bolest kod koje postoji trajna sklonost stvaranju i ponavljanju epileptičkih napada.

Epileptički napad je neurološki događaj kod kojeg se događa iznenadno, nekontrolirano pražnjenje električnog naboja neurona iz određenih dijelova mozga u druge dijelove živčanog sustava.

Epileptički napad može trajati od nekoliko milisekundi do nekoliko sati. Ukoliko napad traje dulje od 30 minuta bolesnik je životno ugrožen te zahtjeva hitno bolničko liječenje.

Napad se manifestira kroz razna događanja:

od grčenja mišića do stanja potpune opuštenosti mišića,
poremećaja svijesti i kognitivnih funkcija,
poremećajima srčanog ritma,
brzine disanja,
bljedila i crvenila kože,
probavnih smetnji,
suhoće usta,
prekomjernog znojenja,
urogenitalnih podražaja.

Postavljanju dijagnoze prethodi složena neurološka obrada u kojoj važnu ulogu ima elektroencefalogram mozga i neuroradiološka obrada. Osobi se bolest dijagnosticira ukoliko postoje dva ili više neprovocirana epileptička napada u periodu duljem od 24 sata. Iznimno se epilepsija dijagnosticira i u slučaju jednog neprovociranog napada ukoliko su prisutni drugi visokorizični faktori.

Prema nastanku, epilepsije se dijele na:

• genetski uvjetovane,
• strukturalno-metaboličke (vezane uz stečene promjene mozga uslijed trauma, tumora, moždanih udara, itd.) i
• epilepsije nepoznatog uzroka.

Napadaji mogu biti pokrenuti iz nekog žarišta u jednoj moždanoj polutci (fokalne epilepsije) ili mogu zahvatiti obje moždane polutke (primarno generalizirane).

Epileptički napad može biti isprovociran kod osjetljivih osoba uslijed izloženosti jakim svjetlosnim podražajima, manjka sna, većeg psihičkog i fizičkog stresa, utjecaja nekih droga, alkohola ili niskog šećera u krvi a u dječjoj populaciji poznate su febrilne konvulzije uslijed povišene tjelesne temperature.

Foto: Pixabay/Steve Buissinne

Epilepsija se liječi antiepilepticima

Cilj liječenja je odabrati najučinkovitiji lijek u odgovarajućoj dozi uz što manje nuspojava za pacijenta. Zlatni standard u liječenju epilepsije je kontrola bolesti uporabom jednog lijeka, međutim nerijetko se optimalnu kontrolu bolesti postiže uporabom dvaju ili više lijekova.

Liječenje se započinje jednim lijekom u najmanjoj dozi te se prati njegov učinak i po potrebi korigira doza do odgovarajuće tzv. titriranje doze.

U suvremenoj terapiji epilepsije koristi se dvadesetak lijekova različitih mehanizama djelovanja te u propisivanju svakog od njih postoje određene specifičnosti.
Prema klasifikaciji lijekova, u antiepileptike prve generacije ubrajamo metilfenobarbital, fenobarbital, fenitoin, klonazepam, etosuksimid, karbamazepin, natrij-valproat, acetazolamid.

U antiepileptike druge generacije ubrajamo levetiracetam, lakozamid, pregabalin, topiramat, okskarbazepin, lamotrigin, gabapentin, retigabin, zonisamid.

U izboru lijeka svakom se bolesniku prilazi individualno obzirom na dob, spol, rasu, tjelesnu težinu, genetsku pozadinu. Uvažavaju se ostale bolesti i stanja s posebnim naglaskom na specifičnosti liječenja u dječjoj dobi, kod žena generativne dobi i starijih osoba.

Isto tako važnu ulogu u liječenju bolesti zauzima suradljivost bolesnika koja može biti smanjena uslijed ograničenja kojih uzimanje lijekova nosi npr. vožnja automobila, rad na visini te prilagodbe životnih navika.

Informiranost je izuzetno bitna

Izuzetno je važna dobra informiranost bolesnika o rizicima koje neliječenje bolesti nosi, između ostalog i povećan rizik smrtnosti u cilju povećanja suradljivosti.
Lijekovi za liječenje epilepsije metaboliziraju se u našem organizmu uglavnom kroz enzimske sustave jetre. Upravo su to oni lijekovi koji najčešće ulaze u interakcije s drugim lijekovima bilo pojačavajući ili smanjujući svoj učinak ili učinak drugog lijeka.

Osobe starije dobi često boluju od više bolesti, uzimaju više lijekova te je usklađivanje terapije kod njih ključno za održanje optimalnog stanja.

Prije svake primjene novog lijeka pa i bezreceptnog lijeka kupljenog u ljekarni potrebno je provjeriti kako međusobno djeluje sa propisanom svakodnevnom terapijom. Npr. ukoliko osoba u terapiji ima uveden lamotrigin, barbiturate ili karbamazepin za snižavanje povišene tjelesne temperature bolji izbor od paracetamola je ibuprofen jer ti lijekovi uz paracetamol povisuju rizik toksičnosti za jetru.

U interakcije s antiepilepticima često ulaze neki antidepresivi, antipsihotici, antibiotici, varfarin i neki lijekovi za smanjenje kiselosti želuca.

Foto: Pixabay/Robin Higgins

Žene reproduktivne dobi su posebno osjetljiva skupina

Naime, neki epileptici mogu povećati rizik oštećenja ploda 2-3 puta dok s druge strane neliječena i nekontrolirana bolest taj rizik dodatno povećava. Zbog toga je kod žena koje planiraju trudnoću izuzetno važno na vrijeme uskladiti terapiju kako bi se rizici za dijete maksimalno smanjili.

Za lamotrigin i levetiracetam se smatra da ne povećavaju rizik oštećenja ploda. Budući da je nedostatak folne kiseline jedan od potencijalnih mehanizama štetnosti antiepileptika, trudnicama se preventivno uvodi uzimanje folne kiseline u dozi 4-6 mg dnevno.

Kao metoda kontracepcije kod žena generativne dobi koje uzimaju antiepileptike preporučuje se nehormonska kontracepcija. Zbog interakcija nekih antiepileptika s nekim kontraceptivima povećava se rizik neželjene trudnoće (karbamazepin, fenobarbital, fenitoin) ili se smanjuje učinkovitost lijeka u kontroli napadaja (lamotrigin).

U više od dvije trećine bolesnika bolest se uspješno liječi lijekovima. Liječenje je dugotrajno, a smatra se da je izlječenje nastupilo ukoliko osoba nije imala napada dulje od deset godina, te ukoliko nema drugih rizika za stvaranje novih napada. Kod pojedinih pacijenata koji ne reagiraju na liječenje lijekovima poduzima se neurokirurško liječenje.

 

Vijesti

Svako treće dijete u Hrvatskoj ima problem s težinom! „Djeca s masnom jetrom već s tri godine”

Pretilost kod djece u Hrvatskoj doseže zabrinjavajuće razmjere, a stručnjaci pozivaju na hitnu edukaciju, prevenciju i promjenu društvene percepcije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pretilost među djecom postaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, upozoravaju stručnjaci. Kako bi potaknula javnost na bolje razumijevanje slojevitosti ovog problema, Poliklinika Salvea pokrenula je kampanju „Ljubav je poljubac, ne hrana” koja kroz niz edukativnih aktivnosti i javnih nastupa, naglašava važnost emocionalnog zdravlja i podrške u prevenciji debljine, a posebno se ističe suradnja s Drugim programom hrvatskog radija gdje se kroz emisije i razgovore okupljaju stručnjaci iz medicine, psihologije, nutricionizma i kineziologije.

U jednoj od emisija, pedijatar dr. Natko Beck iznio je potresno iskustvo iz prakse koje ga je motiviralo na javno djelovanje. Radi se o slučaju trogodišnje djevojčice s masnom jetrom i bez ijednog zdravog zuba. „Ono što je iznenađujuće, majka joj je radila u sektoru zdrave prehrane”, izjavio je dr. Beck, dodajući kako su pogrešne prehrambene navike u obitelji dovele do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Podaci pokazuju da se čak svako treće dijete u Hrvatskoj suočava s pretilošću, a kod mnogih su već prisutne komplikacije upravo poput masne jetre, bolesti koja je ranije bila gotovo isključivo povezana s alkoholizmom. „Masna jetra je postala jedan od glavnih razloga za transplantaciju u SAD-u. Ne zbog alkohola, nego zbog pretilosti”, upozorava dr. Beck.

Jedan od problema, prema Becku, leži i u iskrivljenoj društvenoj percepciji tijela. „Danas se više ne zna jasno imamo li višak kilograma ili ne. Postali smo previše tolerantni na ono što bi trebali nazvati kroničnom bolešću što je postala debljina”, tvrdi Beck. Kampanja poziva na sustavno bilježenje i klasificiranje pretilosti unutar zdravstvenog sustava, jer se mali broj slučajeva evidentira u medicinskoj dokumentaciji.

Također se ističe važnost educiranja roditelja o načinima komunikacije s djecom bez stigmatizacije. „Roditelji često ne znaju kako reći djetetu da ima problem, a da ga ne povrijede. Moramo učiti kako komunicirati, jednako pažljivo kao kad govorimo o težim dijagnozama”, poručuje Beck.

Suvremeni način života i okruženje dodatno otežavaju situaciju. Visokokalorična hrana je dostupna i jeftina, a društvo favorizira trenutačno zadovoljstvo. „Tako nas danas mozak programira da umjesto salate najčešće odaberemo hamburger. Jer je hamburger finiji i dostupniji. I nitko nije imun”, dodaje Beck.

U sklopu kampanje organizira se i Back Together Summit na zagrebačkom Zrinjevcu, koji se svake godine početkom lipnja bavi temama zdravlja. Prvi dan posvećen je odraslima, dok je drugi rezerviran za djecu, s naglaskom na mentalno i fizičko zdravlje te prehranu u školama. Ova kampanja naglašava da pretilost nije samo osobni, već društveni problem. Promjene su moguće, no kako ističe dr. Beck, moraju doći „i odozdo i odozgo”.

„Ako želimo sustavne promjene, moramo ih tražiti. Politika reagira na pritisak građana. A prvi korak je osvijestiti problem”, zaključuje Beck.

Edukativne emisije emitiraju se svakog ponedjeljka u 9 sati na Drugom programu Hrvatskog radija, a dodatni sadržaji dostupni su putem društvenih mreža Poliklinike Salvea.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

na

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

Vijesti

Otvorene prijave za dječji ljetni kamp KULiram u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta

Prijave su otvorene od 15. svibnja 2025., isključivo putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici Učilišta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica i ovog ljeta organizira svoj poznati dječji ljetni kamp KULiram. Kamp će se održati u dva termina. Od 30. lipnja do 4. srpnja te od 7. do 11. srpnja 2025. godine, svakog radnog dana od 8:00 do 16:00 sati. Namijenjen je djeci uzrasta od 7 do 10 godina, a aktivnosti će se odvijati u prostorima Učilišta i na otvorenom.

Program je osmišljen kao kulturno-sportsko-edukativno-zabavni sadržaj kroz koji djeca stječu nova znanja, razvijaju vještine, upoznaju kulturnu baštinu i, najvažnije, druže se i zabavljaju. Kroz tjedan dana, pod stručnim vodstvom profesora, pedagoga i animatora Učilišta te u suradnji s Udrugom Turko, djecu očekuju brojni sadržaji.

Neki od planiranih sadržaja uključuju:

  • Posjet Muzeju Turopolja
  • Sudjelovanje u Aninoj Glazbaonici
  • Radionice kuhanja u Maloj Kuhinjici
  • Likovne i dramske radionice
  • Znanstvene i jezične radionice
  • Filmske projekcije i kazališne igre

Kamp uključuje užinu i ručak, sve potrebne materijale, ulaznice za kino i muzej, stručno vodstvo i osiguranje, bez dodatnih troškova. Cijena po terminu (5 dana) iznosi 140 eura.

Prijave su otvorene od 15. svibnja 2025., isključivo putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici Učilišta.

Prilikom prijave potrebno je odmah uplatiti akontaciju od 60 eura putem uplatnice poslane na e-mail. Ostatak iznosa (80 eura) potrebno je uplatiti do 20. lipnja za prvi, odnosno do 27. lipnja za drugi termin. Obitelji s više djece ostvaruju popuste: drugo dijete 10 %, treće 20 %, četvrto 30 %, a svako sljedeće 40 % popusta.

Kamp KULiram nudi djeci priliku da provedu ljeto korisno, kreativno i veselo. Broj mjesta je ograničen, stoga iz Pučkog otvorenog učilišta poručuju roditeljima da požure s prijavama.

Nastavite čitati

Vijesti

Popunjena sva mjesta za edukaciju o fiskalizaciji 2.0! Saznajte kada će se održati sljedeća

Nakon što su popunjena sva mjesta za edukaciju 9. lipnja, Udruženje obrtnika Velika Gorica najavilo je novi termin radionice o fiskalizaciji 2.0 za 16. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Iz udruženja obrtnika Velike Gorice javljaju kako su sva mjesta za edukaciju „Pripremimo se za fiskalizaciju 2.0” popunjena.

Zbog velikog interesa za edukaciju o nadolazećim promjenama u sustavu fiskalizacije organizira dodatnu radionicu koja će se održati u ponedjeljak, 16. lipnja 2025. godine, od 15 do 17 sati.

Podsjećamo, novi Zakon o fiskalizaciji odnosi se na sve pravne osobe, bilo da se radi o obrtu, d.o.o.-u, j.d.o.o.-u, samostalnom zanimanju, udruzi, OPG-u, ustanovi i tako dalje. Od 1. siječnja 2026. svi računi će morati biti fiskalizirani, bez obzira na način plaćanja. Stoga, važno se informirati na vrijeme kako bi se izbjegle moguće komplikacije prilikom poslovanja.

S obzirom na to da je broj mjesta ograničen, potrebno je popuniti te poslati prijavnicu u što kraćem roku na [email protected].

Nastavite čitati

Najave

Društvo žena Pešćenica poziva na 6. Festival bakinih kolača

Ocijenit će se i najbolja turopoljska pita!

Objavljeno

na

Objavio/la

Vrijedne članice Udruge žena Pešćenica iz općine Lekenik pozivaju ove nedjelje, 08. lipnja na manifestaciju koja kolačima daje posebno gastro mjesto.

Izložba domaćih kolača koji su izrađeni po starinskim receptima bit će na betonskom igralištu, a okupljanje počinje u 14.30 sati.

Manifestaciju posvećenu slasticama pratit će i kulturno-umjetnički program od 15 sati, dok je otvaranje i degustacija kolača u 16 sati.

U sklopu događanja ocijenit će se i najbolja turopoljska pita, a nakon proglašenja najbolje pripremljenih kolača slijedi i zabava uz Luna band u velikom šatoru. Pridružite se!

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno