Povežite se s nama

Vijesti

Epilepsija i antiepileptici – što trebamo znati?

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest.

Objavljeno

na

Dana 13. veljače 2023.g. je Međunarodni dan epilepsije, koji je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija utječe na gotovo sve aspekte života osobe kojoj je dijagnosticirana bolest. Za mnoge ljude koji žive s epilepsijom teže se nositi sa stigmom vezanom za bolest nego sa samom bolešću.

Stigma vezana uz epilepsiju može obeshrabriti osobe da traže liječenje i ima posljedice na kvalitetu života i socijalnu uključenost.

Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.

Epilepsija je bolest poznata od davnina, opisivana od vremena prije Krista kroz razna tumačenja pa i nadnaravna.

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest. Učestalija je u dobi do 20 godina i iznad 75 godina života te u nerazvijenim zemljama, no bilježi se rast pojavnosti u srednjoj dobi.

Epilepsija je bolest kod koje postoji trajna sklonost stvaranju i ponavljanju epileptičkih napada.

Epileptički napad je neurološki događaj kod kojeg se događa iznenadno, nekontrolirano pražnjenje električnog naboja neurona iz određenih dijelova mozga u druge dijelove živčanog sustava.

Epileptički napad može trajati od nekoliko milisekundi do nekoliko sati. Ukoliko napad traje dulje od 30 minuta bolesnik je životno ugrožen te zahtjeva hitno bolničko liječenje.

Napad se manifestira kroz razna događanja:

od grčenja mišića do stanja potpune opuštenosti mišića,
poremećaja svijesti i kognitivnih funkcija,
poremećajima srčanog ritma,
brzine disanja,
bljedila i crvenila kože,
probavnih smetnji,
suhoće usta,
prekomjernog znojenja,
urogenitalnih podražaja.

Postavljanju dijagnoze prethodi složena neurološka obrada u kojoj važnu ulogu ima elektroencefalogram mozga i neuroradiološka obrada. Osobi se bolest dijagnosticira ukoliko postoje dva ili više neprovocirana epileptička napada u periodu duljem od 24 sata. Iznimno se epilepsija dijagnosticira i u slučaju jednog neprovociranog napada ukoliko su prisutni drugi visokorizični faktori.

Prema nastanku, epilepsije se dijele na:

• genetski uvjetovane,
• strukturalno-metaboličke (vezane uz stečene promjene mozga uslijed trauma, tumora, moždanih udara, itd.) i
• epilepsije nepoznatog uzroka.

Napadaji mogu biti pokrenuti iz nekog žarišta u jednoj moždanoj polutci (fokalne epilepsije) ili mogu zahvatiti obje moždane polutke (primarno generalizirane).

Epileptički napad može biti isprovociran kod osjetljivih osoba uslijed izloženosti jakim svjetlosnim podražajima, manjka sna, većeg psihičkog i fizičkog stresa, utjecaja nekih droga, alkohola ili niskog šećera u krvi a u dječjoj populaciji poznate su febrilne konvulzije uslijed povišene tjelesne temperature.

Foto: Pixabay/Steve Buissinne

Epilepsija se liječi antiepilepticima

Cilj liječenja je odabrati najučinkovitiji lijek u odgovarajućoj dozi uz što manje nuspojava za pacijenta. Zlatni standard u liječenju epilepsije je kontrola bolesti uporabom jednog lijeka, međutim nerijetko se optimalnu kontrolu bolesti postiže uporabom dvaju ili više lijekova.

Liječenje se započinje jednim lijekom u najmanjoj dozi te se prati njegov učinak i po potrebi korigira doza do odgovarajuće tzv. titriranje doze.

U suvremenoj terapiji epilepsije koristi se dvadesetak lijekova različitih mehanizama djelovanja te u propisivanju svakog od njih postoje određene specifičnosti.
Prema klasifikaciji lijekova, u antiepileptike prve generacije ubrajamo metilfenobarbital, fenobarbital, fenitoin, klonazepam, etosuksimid, karbamazepin, natrij-valproat, acetazolamid.

U antiepileptike druge generacije ubrajamo levetiracetam, lakozamid, pregabalin, topiramat, okskarbazepin, lamotrigin, gabapentin, retigabin, zonisamid.

U izboru lijeka svakom se bolesniku prilazi individualno obzirom na dob, spol, rasu, tjelesnu težinu, genetsku pozadinu. Uvažavaju se ostale bolesti i stanja s posebnim naglaskom na specifičnosti liječenja u dječjoj dobi, kod žena generativne dobi i starijih osoba.

Isto tako važnu ulogu u liječenju bolesti zauzima suradljivost bolesnika koja može biti smanjena uslijed ograničenja kojih uzimanje lijekova nosi npr. vožnja automobila, rad na visini te prilagodbe životnih navika.

Informiranost je izuzetno bitna

Izuzetno je važna dobra informiranost bolesnika o rizicima koje neliječenje bolesti nosi, između ostalog i povećan rizik smrtnosti u cilju povećanja suradljivosti.
Lijekovi za liječenje epilepsije metaboliziraju se u našem organizmu uglavnom kroz enzimske sustave jetre. Upravo su to oni lijekovi koji najčešće ulaze u interakcije s drugim lijekovima bilo pojačavajući ili smanjujući svoj učinak ili učinak drugog lijeka.

Osobe starije dobi često boluju od više bolesti, uzimaju više lijekova te je usklađivanje terapije kod njih ključno za održanje optimalnog stanja.

Prije svake primjene novog lijeka pa i bezreceptnog lijeka kupljenog u ljekarni potrebno je provjeriti kako međusobno djeluje sa propisanom svakodnevnom terapijom. Npr. ukoliko osoba u terapiji ima uveden lamotrigin, barbiturate ili karbamazepin za snižavanje povišene tjelesne temperature bolji izbor od paracetamola je ibuprofen jer ti lijekovi uz paracetamol povisuju rizik toksičnosti za jetru.

U interakcije s antiepilepticima često ulaze neki antidepresivi, antipsihotici, antibiotici, varfarin i neki lijekovi za smanjenje kiselosti želuca.

Foto: Pixabay/Robin Higgins

Žene reproduktivne dobi su posebno osjetljiva skupina

Naime, neki epileptici mogu povećati rizik oštećenja ploda 2-3 puta dok s druge strane neliječena i nekontrolirana bolest taj rizik dodatno povećava. Zbog toga je kod žena koje planiraju trudnoću izuzetno važno na vrijeme uskladiti terapiju kako bi se rizici za dijete maksimalno smanjili.

Za lamotrigin i levetiracetam se smatra da ne povećavaju rizik oštećenja ploda. Budući da je nedostatak folne kiseline jedan od potencijalnih mehanizama štetnosti antiepileptika, trudnicama se preventivno uvodi uzimanje folne kiseline u dozi 4-6 mg dnevno.

Kao metoda kontracepcije kod žena generativne dobi koje uzimaju antiepileptike preporučuje se nehormonska kontracepcija. Zbog interakcija nekih antiepileptika s nekim kontraceptivima povećava se rizik neželjene trudnoće (karbamazepin, fenobarbital, fenitoin) ili se smanjuje učinkovitost lijeka u kontroli napadaja (lamotrigin).

U više od dvije trećine bolesnika bolest se uspješno liječi lijekovima. Liječenje je dugotrajno, a smatra se da je izlječenje nastupilo ukoliko osoba nije imala napada dulje od deset godina, te ukoliko nema drugih rizika za stvaranje novih napada. Kod pojedinih pacijenata koji ne reagiraju na liječenje lijekovima poduzima se neurokirurško liječenje.

 

Gospodarstvo

Mirovinski fondovi kategorije A bilježe eksplozivan rast, jesu li Hrvati konačno prihvatili rizik?

Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U posljednjih deset godina hrvatski mirovinski sustav svjedoči značajnim promjenama u strukturi članova obveznih mirovinskih fondova. Najveći zaokret dogodio se u fondovima kategorije A, koji su namijenjeni mlađim osiguranicima spremnijima na veći rizik u zamjenu za potencijalno više prinose.

Kako Mirovina.hr prenosi, podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju da je broj članova fondova kategorije A porastao s tek oko 4.800 početkom 2015. godine na više od 430.000 do kraja 2024. godine. Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz 2018., prema kojima se novi osiguranici automatski upisuju u fondove kategorije A, osim ako sami ne zatraže drukčiji fond.

Ova promjena zakonodavnog pristupa označila je prekretnicu u upravljanju mirovinskom štednjom. Dok je početni dizajn mirovinske reforme s početka 2000-tih nove članove automatski upisivao u fondove kategorije B, srednje rizičnu opciju, nova pravila stavljaju naglasak na iskorištavanje dugoročnog investicijskog potencijala mlađih osiguranika.

Fondovi kategorije B bilježe blagi pad, dok kategorija C ostvaruje stabilan rast među starijim osiguranicima

Za razliku od fondova kategorije A, broj članova fondova kategorije B, koji nude balans između rizika i prinosa, polako opada. Iako su do 2020. godine brojili gotovo 1,95 milijuna članova, do siječnja 2025. ta se brojka smanjila na oko 1,81 milijuna. Pad nije drastičan, ali jasno pokazuje trend da sve više mladih radnika završava u agresivnijim fondovima, dok stariji osiguranici prelaze u konzervativnije opcije.

S druge strane, fondovi kategorije C, koji ulažu gotovo isključivo u obveznice i predstavljaju najkonzervativniju opciju, zabilježili su rast broja članova. Od samo 15.000 članova početkom 2015., dosegli su više od 94.000 članova do siječnja 2025. godine. Iako je zakonski mehanizam automatskog prebacivanja starijih osiguranika u konzervativnije fondove ukinut 2018., dio njih i dalje samoinicijativno prelazi u ovu kategoriju.

Hrvatski mirovinski sustav sve više koristi logiku dugoročnog ulaganja

Rast broja članova u fondovima kategorije A jasno odražava promjene u zakonodavstvu, ali i promjene u percepciji građana prema riziku i investiranju. Automatski upis novih osiguranika u najrizičnije fondove pokazuje strateški pomak prema efikasnijem iskorištavanju vremena i tržišta. Ako se ovakav trend nastavi, moglo bi se reći da Hrvatska, barem kada je riječ o mirovinskoj štednji, napokon prihvaća dugoročnu logiku ulaganja.

Nastavite čitati

Najave

U tijeku prijave za VG biciklijadu

U grad se vraća avantura na dva kotača!

Objavljeno

na

Ponovo kreće sezona avanture na dva kotača, a već tradicionalno dolaskom proljeća, uz pomoć Grada Velike Gorice i Turističke zajednice,  u grad se vraća VG biciklijada.

Ove godine održat će se 26. travnja sa startom kod Muzeja Turopolja.

Ovisno o željama i fizičkoj spremi na raspolaganju su tri rute:

  • 25 km – ruta za obitelji i rekreativce – makadam, asfalt
  • 50 km – ruta za bicikliste koji vole izazov – brdska
  • 75 km – „testiraj svoje granice“ ruta

Biciklijada nema dobnih kategorija, sudionici se dijele samo prema spolu, a na cilju ih čekaju iznenađenja.

Prijaviti se možete ovdje. Karte, GPS tragovi i dodatne informacije pratite na facebook stranici VG Biciklijada.

Nastavite čitati

Sport

Buna juri prema tituli: Kamerunski hakl, malo sambe i jedan doktor nogometa

Nogometaši Bune vodeći su u 1. ŽNL, sedmome rangu natjecanja, sa sedam bodova više od najbližih konkurenata. Put prema titulu ide prema planu, no istovremeno nije lijepo vidjeti drugi kraj tablice…

Objavljeno

na

Objavio/la

U odnosu na jesen, hvala na pitanju, u nogometnoj Buni nema ništa novo. A to je, zapravo, najbolja moguća vijest. Jasno su iz NK Bune naglasili da je cilj nakon jesenske titule uzeti i onu pravu, na kraju sezone, a stvari u tom smislu idu jako dobrim tijekom. Brežani su i dalje vodeća momčad jedinstvene 1. ŽNL, a jedina promjena zapravo je to što je prednost na vrhu sve veća…

I logično je da je tako, s obzirom na to da Buna ovog proljeća pobjeđuje u seriji. Ovog vikenda na brege je došla NK Milka Trnina iz Vezišća, sela u općini Križ s jedva 300 stanovnika, a Buna je opet bila na razini. Iako lišeni pomoći nogometnih virtuoza koji se odazivaju na nadimke Čumpek i Šiki, brzo su domaći poveli, već u petoj minuti, nakon kombinacije svojih dvojice Kamerunaca. Joel je asistirao, Justin je zabio, Buna je povela.

Međutim, bio je to dan kad se na bregima plesala i samba, jer već u 11. minuti izjednačio je Brazilac Filipe Santos, internacionalno pojačanje u redovima Milke Trnine. Nakon toga, sve do kraja prvog dijela nije se umiralo u nogometnoj ljepoti, a trenutak odluke dogodio se početkom nastavka.

Buna je krenula žustro, imala inicijativu, a u 52. minuti dobila je opravdano dosuđeni jedanaesterac. Loptu je na kreč stavio Jurica Ruklić, u brežanskim nogometnim krugovima poznatiji kado “dr. mr. sc. nogometa”, a realizacija je bila mirna, sigurna i lagana.

Imali smo do kraja i jedan poništeni gol, opet ga je zabio Justin, a cijelu tu situaciju u NK Buni će opisati kao diskutabilnu, jednako kao i crveni karton pokazan Dannyju Škojcu. Na kraju je, srećom, to ipak bilo manje važno, jer pojavilo se dovoljno dobrih razloga za proslaviti novu pobjedu, novi korak prema višem rangu.

Bilo je to kolo u kojem su međusobno igrala dva najbliža konkurenta, Rakovec je slavio 1-0 u Lonji, a to je dalo još malo prostora Buni, koja je sad na vrhu sa 47 bodova iz 19 utakmica. Rakovec s utakmicom više ima 40 bodova, jednako kao i trećeplasirana Lonja. Puno je još kola do kraja, ukupno 30, ali lijepo je vidjeti da su naši brežani na dobrom kursu…

U ovom su kolu pobjedu slavili i u NK Turopolju, koje je na domaćem terenu bilo bolje od Bana Jelačića iz Banova rezultatom 3-0, dok je nešto opasno pošlo po zlu u svijetu Vatrogasca iz Kobilića. Na gostovanju kod Pušće, naime, završio je s neugodnih 0-6.

Igrala su se ovog vikenda i dva lokalna derbija u ovom, sedmom rangu natjecanja, u njima je Kupa kao domaćin pobijedila Mladost iz Obrezine (2-1), dok je Posavec na svom igralištu odigrao 1-1 s Dinamo Hidrelom.

Buna je, dakle, na vrhu, Novočičani su šesti sa 29 bodova, dva više od osmog Posavca, jedanaesto Turopolje ima 25 bodova, a Mladost Obrezina drži 12. mjesto s 21 bodom. Na samome dnu je Kupa sa deset bodova, a predzadnji je Vatrogasac s 11, šest manje od Milke Trnine.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Gorički slavuj Niko: Imamo prvaka Hrvatske u pjevanju!

Na državnom natjecanju umjetničkih škola zablistalo je dvoje goričkih slavuja: Niko Stepanić osvojio je prvo mjesto u prvoj kategoriji, a Dunja Rajšić drugo mjesto u drugoj kategoriji

Objavljeno

na

Nemamo baš previše ljudi i(li) kolektiva koji su najbolji u državi u onome što rade, pa je svaki novi takav primjer vrijedan dubokog naklona. To apsolutno vrijedi i za ono što je postigao mladi Niko Stepanić, pod vodstvom svoje mentorice Gorane Biondić Ruško. Niko je, naime, ovog ponedjeljka postao prvak Hrvatske u pjevanju!

Ovaj talentirani dečko učenik je Umjetničke škole Franje Lučića, a državno natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa, u njegovu slučaju u disciplini pjevanje, održano je u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama. Niko je bio briljantan u svojoj izvedbi, uz klavirsku pratnju profesora Krešimira Starčevića skupio je impresivnih 99 bodova, što je bilo dovoljno za prvo mjesto u prvoj kategoriji.

Na istom natjecanju fenomenalna je bila i Dunja Rajšić, također učenica velikogoričke umjetničke škole. I nju je na klaviru pratio profesor Starčević, a Dunja je na kraju “dopjevala” do drugoga mjesta u drugoj kategoriji, s osvojenih 96,7 bodova. S njom se ovom velikom uspjehu veselila i mentorica Vesna Kovačić, a u njihovoj školi s razlogom su ponosni do neba.

“Iskrene čestitke Dunji i Niki te njihovim nastavnicima na ovom izvrsnom uspjehu”, poručili su iz Škole.

Bravo za sve!

Nastavite čitati

Politika

Ivani Mlinar podršku dale Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković

Osim SDP-a, čija je predsjednica gradskog ogranka, Ivani Mlinar podršku je ranije dao Možemo!, a sad su se priključili i stranke GLAS i DOSIP

Objavljeno

na

Do lokalnih izbora ostalo je još 40 dana, kampanje su u punom jeku, a tim su se povodom u utorak prijepodne ispred Muzeja Turopolja javnosti obratila kandidatkinja za gradonačelnicu Ivana Mlinar, predsjednica velikogoričkog SDP-a. Osim njezine stranke, potporu joj je već ranije dala platforma Možemo!, iz koje dolazi kandidatkinja za njezinu zamjenicu Ivana Novković, a sad i od stranke DOSIP sa svojom predsjednicom Dalijom Orešković, te GLAS-a, kojeg je predstavljala saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš.

– Podrška nam je svakako potrebna, jer smo u zadnjih mjesec dana našu Veliku Goricu počeli zvati Strahograd. Vrijeme pretkampanje u kojem se nalazimo već je pokazalo nešto čemu se jako protivimo, a to je da se ljudi boje. Kandidate, pogotovo kandidatkinje, pritom mislim i na kolegicu iz Mosta, vrijeđa se i omalovažava po svim osnovama, tko god se usudi bilo što kritizirati po gradu i okolici proglašava se neprijateljem. Ljudi se čak boje, koliko god to banalno bilo, javno družiti i slikati jedni s drugima ako su na različitim političkim stranama – rekla je Mlinar i dodala:

– Protivimo se strahovladi i politici u svakoj sferi privatnog i društvenog života grada, jer to nije dobro za njegovu budućnost, rast i razvoj. U nadolazećoj kampanji želimo pokazati da svi u ovome gradu smiju slobodno komentirati, kritizirati, željeti drugačiji i bolji grad. Želimo biti grad jednakih mogućnosti, grad transparentnosti u svakom pogledu i naravno grad u kojem se slobodno diše, radi i govori, jer nema razloga da ne bude upravo tako i mislim da ne tražimo ništa nerazumno.

Kandidatkinja za zamjenicu Ivana Novković istaknula je kako se “u Velikoj Gorici zalaže za slobodu mišljenja, slobodu govora i slobodu kritike”, a Anka Mrak Taritaš dodala je kako “ovi izbori imaju posebnu težinu”. Usporedila je stanje na nacionalnoj razini s onim na lokalnoj te istaknula problem straha kod građana kad je riječ o političkoj aktivaciji i izlasku na izbore.

– Ako na ovim lokalnim izborima uspijemo vratiti Grad svim građanima, bez obzira na stranačku pripadnost, to će značiti i korak prema Hrvatskoj koja je otvorena za sve, bez prebrojavanja krvnih zrnaca. Znanje, stručnost, integritet i otvorenost prema konstruktivnoj kritici alati su kojima možemo mijenjati Hrvatsku na bolje i vratiti demokraciju u naše institucije – rekla je Dalija Orešković.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.