Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.