HOTNEWS

Loš izbor i zašto je potreban…

U životu se često nalazimo u prilikama da donosimo odluke. Nisu sve odluke od životnog značenja, dapače, ima ih i onih svakodnevnih jednostavnih, no i njih nerijetko krivo izaberemo.

Objavljeno

prije 3 godine

23. studenoga 2022.

Objavio/la

Nevena Skočić

Koliko ste puta u životu sami sebi rekli: „E baš si pametna/pametan! Baš ti je to trebalo!“?

Bezbroj, jel’ tako? Da, znam. I ja isto.

Međutim, danas kad sagledam sve izbore koji su se utjecali na moj život s ovim iskustvom, moram priznati da gledam drugačije na njih.

Evo, recimo dok sam bila klinka koja je stalno bila na meti drugih klinaca zbog ovih i onih razloga, moj otac je zaključio da bi bilo najpametnije da se bavim nekim borilačkim sportom. Pa sam tako ja krenula na Taekwondo. Vi koji me poznajete, vjerujem da se smješkate, ali bez brige, nije to sve, tek sam krenula. I tako sam ja s mojom prijateljicom Anitom krenula istraživati čari borilačkih sportova, no ne zadugo. Jednog dana moja baka koja nas je sve ispraćala u školu gledajući nas s prozora svog stana, zaključila je da taj sport nije za mene. Zašto, pitate se?

E pa baka je primijetila da njezina princeza hoda kao harambaša. Naime, direktni udarci koje smo trenirali, moj hod su časkom pretvorili u nešto nalik „šestaru sa federima“. Dovoljno slikovito? Tako, da.

Nakon kratkog bakinog pojašnjenja mojim roditeljima da je promjena sportskih aktivnosti nužna, moji roditelji napravili su još veću pogrešku. Mene, koja sam uvijek imala rumene i popunjene obraščiće (i ne samo to), upisali su na ritmičku gimnastiku. Da, da. Sad se možete smijati. I to kod profesorice Drvodelić. Dakle, strah i trepet svih djevojaka na školi. Cure koje su se bavile tim sportom, naravno da nisu ni imale obraščiće, jer gimnastika bilo koje vrsta ne dozvoljava višak kose, a kamo li kilograma. Dakle, fijasko. Probali smo i s čunjevima (ili kako se već zovu) i s trakicom i hula-hopom (koji bi mi btw danas bio taman), ali uzalud. Baka mi je čak isplela „polovinke“ (plesne papučice) i našila na njih neku kožu da mi se ne kliže dok vježbam na parketu, ali uzalud. Moj hod sad se pretvorio u depresivno klaćenje još više zadirkivanje djevojčice kojoj odlazak u školu više nije bio zabavan. A imala sam tek 10, 11 godina. Jep, to je prva greška koja je utjecala na moj život, a da je se ja sjećam. Danas ju rado prepričavam majkama koje tlače svoju djecu viškom izvanškolskih aktivnosti, ali o tome ćemo drugom prilikom.

Foto: Pixabay-TobiasGrahl

No, nisam vam rekla kako mi je to pomoglo.

Nakon što sam sama sebe vidjela u staklenoj stijeni jednog dućana kako izgledam hodajući tako pogrbljena pokraj djevojčica koje su hodale uspravno s osmjehom, odlučila sam sama sebe natjerati da pazim na svoj hod. Baš da pazim. Da se ne klatim, da su mi leđa uvijek ravna unatoč super teškoj školskoj torbi i obavezno svaki put kad sam imala priliku vidjeti se kako hodam, da to i učinim. Nakon što sam to izvježbala, osjećala sam se bolje, a i izgledala sam bolje. Danas hodam kao patka, kažu neki, ali kad se natjeram prošetam ja i štiklu, a da pri tome ne izgledam kao rahitični dinosaur.

U životu se često nalazimo u prilikama da donosimo odluke. Nisu sve odluke od životnog značenja, dapače, ima ih i onih svakodnevnih jednostavnih, no i njih nerijetko krivo izaberemo. Evo recimo, jutros sam obukla tenisice, haljinu i traper jaknu jer mi je kroz prozor to izgledalo jako mudro. Izlaskom iz stubišta shvatila sam da mora da sam još uvijek sanjala dok sam donosila tu odluku jer vani je debela magla sakrivala zgradu preko puta, a sunce se ne bi moglo probit ni da se približilo planeti. Dakle, ipak sam trebala popiti tu kavu prije izlaska iz kuće, a ne ostati 10 minuta duže u toplom krevetu, jer danas ima da se smrznem samo tražeći auto na parkiralištu.

Foto: Pixabay-RayanMcGuiver

Međutim, nesporna je činjenica da za ništa u životu nemamo garanciju, osim da će život koji smo dobili na korištenje – jednog dana završiti. Na ovaj ili onaj način. To je jedina garancija. Sve ostalo, učimo sami, odlučujemo sami i zahvaljujući odlukama koje donosimo rastemo ili stagniramo. Ne vjerujem da na ovoj planeti postoji čovjek nije naučio iz svojih pogrešaka ili loših odluka. Sasvim druga je stvar to što većina nas krivi druge za vlastite pogrešne odluke, ali tako je valjda lakše. Kad je netko drugi kriv. Iako, kad se pogledamo u ogledalo, pravi krivac nas gleda.

Ovo se može primijeniti na sve u životu. Od odabira namirnica za objed, preko odabira odjeće, prijatelja, partnera, posla, hobija, putovanja, kupovine bilo čega i odlazaka bilo gdje.

Budući da su ove kolumne uglavnom bazirane na odnosima žena i muškaraca, loš izbor je nešto što smo zasigurno svi bar jednom u životu napravili.

Činjenica da smo odgajani tako da imamo samo jednog partnera kroz život, jer inače si promiskuitetna (kako mrzim ovu riječ), najveća je glupost koju su nas mogli naučiti. Baš zbog tog glupog stava i odgoja, postoji previše loših brakova oko nas. Baš zbog toga, zbog tog lošeg odabira kojeg su nas učili da ne možemo ispraviti, mnogi od nas trpe uz sebe partnere s kojima nakon nekog vremena nemaju ništa zajedničkog. Nije nužno da veze postaju nasilničke ili kobne, ali kad se jedno jutro probudite pokraj partnera prema kojem nemate niti jednu pozitivnu emociju, što to govori o vašem životu? Ovom jednom životu koji ste dobili? Zapitajte se.

Foto: Pixabay-ICSilviu

Osobno vjerujem da svako od nas u životu sretne srodnu dušu, pa ako ne prije onda u staračkom domu. Isto tako vjerujem da svako od nas zaslužuje provesti život uz onoga tko mu paše, a ne uz onoga uz koga mora. Obično su to dvije različite osobe. Samo rijetki sretnici nađu svoju srodnu dušu rano u životu. Neki se prepoznaju tada, a neki tek nakon što provedu godine i godine u lošem braku. Koliko ste puta čuli da se neka žena razvela i nakon razvoda susrela čovjeka s kojim je išla u školu i „rodila se ljubav“? Prečesto… Bar ja jesam.

Da zaključimo. Molim vas nemojte učiti svoju djecu da je promjena loša i da će ih loše odluke u životu skupo koštati. Neke hoće, ali većina neće, no naučit će ih kako ubuduće prepoznati što je dobra odluka u toj situaciji. Posljedica svake loše odluke je bolja škola od posljedice dobre odluke. Dobre odluke nam spuštaju oprez i postajemo ranjiviji. Loše odluke nas tjeraju da razmišljamo više nego inače.

Osim ako ste baksuz. E onda vam nema pomoći.

Šalim se..možda…

I ovu srijedu, voli vas vaša N.

CityLIGHTS

Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.

Objavljeno

prije 3 dana

21. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Mario Žilec

Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.

Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.

U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.

Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.

Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..

Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:

„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“

Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Objavljeno

prije 4 dana

20. ožujka 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Cityportal.hr

Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara ide na Regionalno prvenstvo s rekordnim brojem mažoretkinja

Objavljeno

prije 5 dana

19. ožujka 2026.

Objavio/la

David Jolić

Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.