Prošao je točno 21 mjesec od tog 3. srpnja 2023. godine, dana kad je premijer Plenković došao u Veliku Goricu potpisati ugovor o darovanju zemljišta za nacionalni nogometni kamp u našem gradu. Bio je to korak koji je dao određene garancije kako ova priča o kampu HNS-a neće završiti kao sve one prethodne, na slučajeve koji su doveli do toga da ni ovoga puta ne vjeruju da će se takvo nešto dogoditi.

Cijeli proces, kao dodatna hrana za skeptike, išao je svojim uobičajenim tijekom, koji se zna činiti sporijim… No išao je korak po korak, od natječaja do natječaja, od žalbenog roka do žalbenog roka, od odabira jednog izvođača za jedan, pa onda i drugog za drugi dio radova… A onda je ovog četvrtka stigla poruka koja se čekala.

“Kamp HNS-a, početak radova, petak, 11. travnja, u 9 sati!”

Dolaze bageri, kreću pripremni radovi, ali naravno da će prije svega doći i ljudi u odijelima, oni koji stoje iza svega ovoga. Zasad nije poznato hoće li nam ponovno u goste doći premijer, samo koji dan nakon što je ovdje okupio gradonačelnike velikih gradova, ali puno važnije od toga je da se pojave lopate, bageri, ljudi koji će se baciti na posao.

Foto: Gradit/HNS

Posljednje najave govorile su o početku radova tijekom travnja, to će se i dogoditi, a za sve nas ovo je jako dobra vijest. Baš kao i za hrvatski nogomet, koji će za nekih godinu i pol dana dobiti svoje centralno mjesto. Baš ovdje, baš u našem gradu, što će trebati samo znati pametno iskoristiti, izvući što više benefita iz cijele priče.

U prvoj fazi kamp će dobiti tri terena i upravnu zgradu sa skladištem, u drugoj će se raditi još jedan teren i dvorana za reprezentacije u momčadskim sportovima, a štošta bi se moglo događati i u bližoj okolici kampa.

Zagrebačka banka upozorila je svoje klijente na novu vrstu prijevare koja se u posljednje vrijeme širi Hrvatskom. Kako Večernji list prenosi, prevaranti se lažno predstavljaju kao bankovni službenici, odvjetnici ili agenti za povrat novca te obećavaju klijentima da će im pomoći u povratu izgubljenih sredstava. U zamjenu za ovu uslugu, od žrtava traže osjetljive osobne podatke ili uplatu novca.

U priopćenju koje je banka uputila klijentima u srijedu, naglašeno je kako je riječ o prijevari te da institucije poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) ili Interpola ne nude usluge povrata novca putem telefonskih poziva ili društvenih mreža. Također, ne postoje službene agencije koje se bave povratom sredstava izgubljenih u investicijskim prevarama, osobito onima povezanim s kriptovalutama.

„Upozoravamo vas na prijevaru u kojoj se neovlaštene osobe lažno predstavljaju kao agenti za povrat novca, odvjetnici ili posrednici, obećavajući da će vam omogućiti povrat sredstava. U tim porukama od vas se može tražiti da unesete osobne podatke, kliknete na određene poveznice ili uplatite naknadu kako biste ostvarili navodnu dobit od prethodnih ulaganja”, poručili su iz Zagrebačke banke.

Građanima se savjetuje da ne klikaju na sumnjive poveznice, ne dijele svoje osobne ili financijske podatke te ne uplaćuju novac nepoznatim osobama. Banka je naglasila da ovakve prijevare mogu dovesti do financijskih gubitaka, pravnih problema, pa čak i ukidanja bankovnih usluga.

Apelira se na povećan oprez te pozivaju građane da svaku sumnjivu ponudu prijave nadležnim institucijama.

Broj novorođenih u Hrvatskoj nastavlja padati, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema podacima Matice rođenih, tijekom 2024. godine rođeno je 32 628 beba, što je tek 142 manje nego 2023. godine. Ovo usporavanje negativnog trenda daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati, posebice jer je u osam županija zabilježen porast broja rođenih beba.

Ovo je značajna promjena u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2023. godine rođeno je čak 1 713 beba manje nego 2022., dok je u odnosu na 2019. godinu pad iznosio gotovo 4 000 novorođenih. Konačne podatke za 2024. objavit će Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom godine, ali veće razlike u brojkama nisu očekivane.

Najveći porast broja novorođenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je broj beba narastao za 16,5 %, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (14 %), Šibensko-kninskoj (7 %), Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 5 %) te Ličko-senjskoj (3 %). U apsolutnim brojkama, najveći rast bilježe Splitsko-dalmatinska županija (+195), Krapinsko-zagorska (+131), Bjelovarsko-bilogorska (+80), Zadarska (+62) i Šibensko-kninska (+52).

Zanimljivo, Varaždinska i Istarska županija zabilježile su tek minimalan pad, jedna, odnosno dvije bebe manje u odnosu na prethodnu godinu. U plusu su bile i Virovitičko-podravska te Primorsko-goranska županija s rastom od oko 2 %.

Stručnjaci ističu da podaci Matice uključuju i djecu hrvatskih državljana rođenu u inozemstvu, dok službena statistika DZS-a bilježi samo djecu rođenu unutar zemlje. Zbog toga se očekuje da će konačni broj novorođenih prema podacima DZS-a biti nešto manji.

Što se tiče imena novorođenih, trendovi su slični prethodnim godinama. Najčešća imena među dječacima bila su Luka, Jakov, Toma, David, Petar, Niko, Ivan, Mateo, Roko, Matej, Noa i Josip, dok su kod djevojčica dominirala imena Mia, Rita, Nika, Mila, Lucija, Ema, Marta, Sara, Eva, Dora, Lara i Iva.

Unatoč nastavku negativnog trenda, usporavanje pada broja novorođenih i rast u osam županija mogu se smatrati pozitivnim znakom. Ovi podaci upućuju na mogućnost stabilizacije demografske slike, no dugoročne promjene zahtijevaju sustavne mjere poticanja nataliteta i poboljšanja uvjeta za mlade obitelji.

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura. 

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.  

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera. 

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku  za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori  za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra. 

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom