Sutra, 24. srpnja gorički prometni policajci kreću u akciju zaštite pješaka u prometu, kako bi nas podsjetili da su oni najranjivija skupina sudionika u prometu.

Tako će na širem području grada od 7 do 15 sati kontrolirati poštivanje prometnih propisa od strane pješaka po pitanju prelaska kolnika preko obilježenog pješačkog prijelaza i mimo njega, kao i nepropuštanje pješaka od strane vozača na pješačkom prijelazu i mimo njega.

Banke u Hrvatskoj od 2026. više neće smjeti naplaćivati vođenje računa za redovna primanja, a građani će sami odlučiti žele li zadržati postojeći račun ili zatražiti prelazak na besplatni, prenosi N1. Promjene koje je donio novi zakon znače da se ukidaju naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, internet bankarstvo, debitne kartice, isplate na šalteru i bankomatu, a sve kako bi se građanima osigurao jednostavniji i pravedniji pristup vlastitom novcu.

Banke, na godišnjoj razini, od naknada za tekuće i žiroračune uprihode više od 250 milijuna eura, vijest da će ti troškovi uskoro biti ukinuti dočekana je s olakšanjem. Vlada je odlučila, a Sabor potvrdio, naknade za osnovne bankarske usluge odlaze u povijest. Novi Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Građani će moći birati žele li ostati na postojećem računu s naknadama ili zatražiti prelazak na račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga. Dobra vijest je da taj prijelaz neće značiti promjenu broja računa (IBAN-a), niti će se za njega plaćati bilo kakva naknada.

Što sve ulazi u besplatni paket?

Besplatni paket uključuje:

• Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa
• Korištenje internetskog i mobilnog bankarstva
• Debitnu karticu i plaćanje karticom
• Uplate i isplate gotovine na šalterima i bankomatima
• Priljev nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima
• Posebna pogodnost uvedena je za umirovljenike i osjetljive skupine. Oni će dva puta mjesečno moći podići gotovinu bez naknade i na bankomatima drugih banaka.

Što kažu banke?

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da će sve članice pravovremeno i transparentno informirati klijente o svim mogućnostima. Banke su dužne omogućiti prelazak na besplatni račun bez dodatnih troškova i bez potrebe za zatvaranjem postojećeg računa.

Zagrebačka banka već je ukinula naknade za osnovne račune, OTP i Erste banka najavljuju spremnost za provedbu zakona. Sve tri banke potvrđuju da će klijentima omogućiti korištenje besplatnog paketa, bilo otvaranjem novog računa ili aktivacijom besplatnih usluga na postojećem.

U Lekeniku je potpisan sporazum između Zelene energetske zadruge (ZEZ), Raiffeisen banke, Biomasa grupe i Kufner Grupe, čime je službeno pokrenut projekt koji će SOS Dječje selo pretvoriti u prvo potpuno solarno selo u Hrvatskoj. Projekt vrijedan 340.000 eura započinje već u kolovozu 2025., a obuhvatit će izgradnju solarne elektrane te postavljanje solarnih panela na sve kuće u selu.

Direktor Zelene energetske zadruge Zoran Kordić istaknuo je širi značaj projekta. „Ovaj projekt je snažan primjer kako energija može biti u rukama građana i lokalne zajednice“. Osim financijskih ušteda, projekt donosi i jaču energetsku sigurnost, ali i neovisnost te potiče održivi način života kod najmlađih članova zajednice.

Donatori nisu krili zadovoljstvo što sudjeluju u nečemu što ima konkretnu i dugoročnu vrijednost. „Postajemo simbol održivosti i odgovornosti za budućnost djece. Od srca hvala svim sudionicima ovog projekta na hvalevrijednoj donaciji“, poručila je Marinka Šenjug iz SOS Dječjeg sela.

Projekt će se provoditi i tijekom 2026. godine, a krajnji cilj je stvoriti održivije okruženje za djecu.

Veliki infrastrukturni radovi na travnjaku velikogoričkog Gradskog stadiona napreduju punom parom.

Gotovo 4 desetljeća star travnjak otišao je u povijest, a zamijenit će ga novi i to kroz dvije faze radova.

Prva faza obuhvaća pripremne radove terena sa drenažom vrijedne oko 600 tisuća eura koje financira Grad Velika Gorica putem Ustanove za upravljanje sportskim objektima.

Druga faza je postavljanje grijanja i samog travnjaka, a radove vrijedne također oko 600 tisuća eura financira HNK Gorica uz pomoć Hrvatskog nogometnog saveza i Zagrebačke županije.

– Nakon 38 godina Gradski stadion u Velikoj Gorici dobit će novi travnjak čime će se osigurati vrhunski uvjeti za trening i natjecanja, kako za prvoligaša HNK Goricu, tako i za mlađe kategorije, te brojne sportske klubove i udruge koje koriste stadion – poručio je  gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom obilaska gradilišta.

Prema najavama i dinamici radova travnjak će biti završen u drugoj polovici kolovoza, dok će na njemu prva utakmica biti odigrana 20. rujna.

U Hrvatskoj je tijekom 2023. godine od utapanja smrtno stradalo 68 osoba, 46 muškaraca i 22 žene. Najugroženiji su bili stariji od 65 godina te osobe srednje životne dobi, a tragedije su se događale diljem zemlje, na moru, rijekama, jezerima i bazenima. Iako utapanje može zadesiti bilo koga, bilo kada i bilo gdje, prevencija još uvijek nije dobila institucionalnu težinu koju zaslužuje. Unatoč dokazima da učenje plivanja smanjuje rizik od utapanja kod djece za čak 88 %, Hrvatska već 15 godina nema sustavnu obuku plivanja u školama.

Boravak u vodi donosi fizičke i psihološke blagodati, posebice za osobe s kroničnim bolestima, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. No, istodobno upozoravaju, svako vodeno okruženje krije rizike. Statistike Svjetske zdravstvene organizacije kažu da godišnje više od 300.000 ljudi širom svijeta izgubi život utapanjem. Hrvatska, sa svojom obalom, rijekama i jezerima, nije pošteđena. Naprotiv, prosječno godišnje bilježi više desetaka smrtnih slučajeva, a ukupan broj stradalih između 2014. i 2023. doseže najmanje 769 osoba, piše Novi list.

Nedavni slučaj iz Novog Čiča dodatno osnažuje ovu statistiku. Podsjećamo, mladić iz Kenije s privremenim boravkom u Hrvatskoj nestao je tijekom kupanja u jezeru. Potraga je trajala više od tri sata, a njegovo tijelo pronađeno je tek oko 23:20 sati. Policija je i tada ponovila apel građanima, ne ulazite u vodu nakon jela ili pod utjecajem alkohola, ne kupajte se sami, ne skačite u nepoznatu dubinu, i birajte uređena kupališta. Jer slatkovodne površine, poput tog jezera, znaju biti iznimno opasne. Raslinje, neravno dno, promjene temperature i nevidljive struje mogu stvoriti smrtonosnu zamku i za iskusne plivače.

Foto: Arın Turkay/pexels.com

Svjetski dan prevencije utapanja

Hrvatski Crveni križ već godinama upozorava da je utapanje drugi najčešći uzrok smrti kod djece, odmah iza prometnih nesreća. Procjenjuje se da između 40 i 70 % djece u Hrvatskoj ne zna plivati, a organizirana obuka iz školskog kurikuluma izbačena je još 2010. godine. Od tada, učenje ove temeljne vještine ovisi o volji roditelja, mogućnostima lokalne zajednice i privatnim inicijativama. I to u zemlji s tisućama kilometara obale i vodenih površina.

Upravo zato Crveni križ ove godine Svjetski dan prevencije utapanja, 25. srpnja, posvećuje važnosti dostupne i sustavne poduke plivanja za svu djecu. Organiziraju se radionice prve pomoći, obuka neplivača i edukacije za građane, ali bez podrške države, ti napori ostaju kap u moru. Djeca koja nauče plivati imaju 88 % manji rizik od utapanja. No, čak i ona koja znaju plivati moraju biti pod nadzorom.

Posebna pažnja treba se posvetiti kroničnim bolesnicima, osobama sa srčanim tegobama, dijabetesom i epilepsijom. Za njih čak i uobičajeno kupanje može biti opasno ako se ne pridržavaju liječničkih preporuka ili ako se kupaju sami. Neki lijekovi dodatno povećavaju rizik od nesvjestice, dezorijentacije i gubitka kontrole nad tijelom u vodi.

Alkohol dodatno otežava situaciju. On remeti koordinaciju, usporava reakcije i smanjuje sposobnost racionalnog odlučivanja, a upravo to može biti pogubno u vodi. Ako se već dogodi incident, potrebno je brzo i pravilno reagirati. No čak i ovdje postoji rizik. Osoba koja se utapa može nesvjesno ugroziti spasioca. Zato spašavanje treba, ako je moguće, prepustiti obučenim osobama. U nedostatku istih, treba koristiti pomagala, prsluke, užad, pojas za spašavanje i odmah pozvati hitne službe.

Što dalje?

Unatoč stotinama života izgubljenih posljednjih godina, tema utapanja i dalje ne dobiva institucionalnu važnost. Sustavna obuka plivanja ne postoji, edukacija građana o sigurnosti u vodi ostaje u rukama entuzijasta i nevladinih organizacija, a brojke neumoljivo rastu.

Hrvatski Crveni križ, koji godinama vodi bitku za edukaciju i poduku, ove godine stavlja fokus na dostupnost obuke plivanja za svu djecu. Jer svako dijete koje ne zna plivati , potencijalno je dijete koje se može utopiti.