Fantastične vijesti posljednja dva dana stižu iz Poreča, iz dvorane u kojoj se tradicionalno igra završnica državnog prvenstva za mlade rukometašice. U glavnoj ulozi su, naravno, mlade rukometašice Udarnika, generacija djevojaka rođenih 2008. godine, koje su se već udomaćile na državnim završnicama. Djevojke predvođene trenericom Ljiljanom Ivaci doslovno blistaju u dosadašnjem tijeku turnira, a rezultat koji su već dosad ostvarile spada u povijesne uspjehe našega kluba.

Pa, krenimo redom, korak po korak, baš kao što i one čine ovih dana…

Prvog dana, na samom otvaranju, “Ivaci Girls” išle su na vrlo neugodni Trogir, ponajbolju ekipu južne regije, a već je ta utakmica pokazala da ove cure misle ozbiljno. Uz glasnu podršku roditelja okupljenih na tribinama, djevojke su imale “vatreno krštenje” u jednoj dramatičnoj utakmici, koja je na kraju završila happy endom. Pobjeda 12-11, teško i zasluženo izborena, kao da je donijela dodatno samopouzdanje ovim djevojkama, što se kasnije pokazalo i ključnim.

U sljedećoj utakmici šanse nisu bile prevelike, budući da je s druge strane bio jedan od glavnih favorita za osvajanje naslova državnih prvakinja, zagrebačka Lokomotiva. Predviđanja je potvrdio i konačni rezultat, jer “lokosice” su bile bolje 21-9 i poslale jasnu poruku u kakvom se to društvu mlade “udarnicu” nalaze u Poreču.

Međutim, u tom društvu ima i onih s kojima Udarnik itetkako može igrati, pa su se djevojke već u sljedećoj utakmici vratile pobjedama. Ponovno je bilo teško, neizvjesno i dramatično, ali ponovno je završilo velikim slavljem. S druge strane bio je Zrinski iz Čakovca, a igračice trenerice Ivaci iz cijele su priče izašle “krvavih koljena” i s dva nova, presudna boda na kontu. Završilo je 18-16, što se pokazalo dovoljnim za plasman među 12 najboljih ekipa završnice.

Nije se to moglo promijeniti ni porazom od Zeline 19-15 u posljednjem kolu skupine, jer tih plus dva protiv Zrinskog osiguralo je Udarniku rukometno subotnje prijepodne. Četiri ekipe koje su osvojile prva mjesta u svojim skupinama izravno su se plasirale u četvrtfinale, dok su ekipe koje su osvajale druga i treća mjesta morale igrati osminu finala. Na tom koraku Udarniku je na putu stajala Novska, a završilo je najuvjerljivijom pobjedom do tad. Udarnik 19, Novska 12 i – veliko slavlje!

– Cure se ponašaju kao prava ekipa, od prve sekunde ovog turnira, daju svoj maksimum u svom trenutku i zaslužile su ovaj uspjeh. Jednako tako, moram pohvaliti i roditelje, kojih je ovdje s nama valjda i više nego igračica. Velika su nam podrška u svakom trenutku i hvala im na tome – javila se iz Poreča trenerica Ljiljana Ivaci.

Nitko ne želi poletjeti nakon ovako dobrog raspleta situacije, ali ne kriju u Udarniku da ne misle na ovom stati, da žele pokušati nastaviti svoj put. U četvrtfinalu ih u subotu od 15.30 sati čeka sudar sa županijskim rivalom iz Ivanića, još jednom odličnom ekipom, ali i s protivnikom s kojim Udarnik može igrati.

Kako će to točno izgledati, provjerite i sami u prijenosu uživo OVDJE.

REZULTATI

Skupina
Udarnik – Trogir 12-11
Lokomotiva – Udarnik 21-9
Udarnik – Zrinski 18-16
Zelina – Udarnik 19-15
Osmina finala
Udarnik – Novska 19-12

Boje Udarnika u Poreču na sjajan način brane ove djevojke:
Lorena Bočkaj, Jana Gojak, Anamaria Kos, Lucija Gulič, Lana Konjar, Matea Vukić, Lana Derbuc, Leonarda Burić, Petra Gudelj, Leona Lilić, Luna Gojak, Lara Bošković, Vasilisa Jakubovskaja, Tena Markov, Ema Rogić, Elena Ćirić, Lana Buhin

Korak po korak, i tako 36 puta, nogometaši Gorice došli su do kraja svoje šeste prvoligaške sezone. Od nje su se oprostili pobjedom u utakmici u kojoj nisu blistali niti oduševili, ali u utakmici u kojoj su napravili sve što je bilo potrebno da dođu do posljednja ovosezonska tri boda, preskoče svog današnjeg protivnika i zauzmu sedmo mjesto na koncu jedne turbulentne i u svakom smislu zahtjevne sezone.

– Na kraju, kad sve zbrojimo, zaslužena pobjeda i zasluženo izboreno sedmo mjesto. Znali smo da nas čeka izuzetno teška utakmica protiv jako dobre Istre. U prvom poluvremenu svjesno smo prepustili posjed protivniku i tu moram čestitati svojim igračima što su se držali dogovora, budući da nam Istra u tih prvih 45 minuta nije napravila neke ozbiljne situacije. U drugom poluvremenu dogovorili smo se da krenemo malo više, da se dignemo, pokušamo napraviti pritisak, što nam je uspjelo tek nakon isključenja Čuića. Nakon toga smo zasluženo zabili golove, zasluženo pobijedili i zasluženo završili na sedmome mjestu – analizirao je svoju devetu utakmicu na klupi Gorice trener Rajko Vidović.

Kako se sezona bližila kraju, problema u kadru bilo je sve više, da bi se uoči ove posljednje utakmice Vidović našao u situaciji da ne može ni izbliza popuniti klupu. Uz onih 11 igrača koji su započeli susret, u zapisniku su se tako našla još i dva rezervna vratara te samo petorica igrača, među kojima su bila i tri juniora. Nesvakidašnja situacija, trenutak u kojem je zapravo najbolja vijest da je sezona gotova, ali i takva Gorica pronašla je način kako doći do svoje jedanaeste pobjede u sezoni.

Dominirala je Istra u prvom dijelu, stvarala i neke opasne situacije pred golom Bože Radoševića, dva-tri puta ozbiljno zaprijetila, no gorička mreža ostala je netaknuta. S druge strane terena sve se svelo na jedan relativno bezopasan pokušaj Ante Mateja Jurića, pa je tih 0-0 zapravo bilo najbolje što se Gorici moglo dogoditi.

Već na otvaranju nastavka, u 50. minuti, Istra je uspjela i zabiti, učinio je to Mateo Lisica, ali intervencija iz VAR sobe dovela je do pregledavanja cijele te situacije, a onda i do poništavanja gola. U začetku akcije, naime, nije dosuđen očigledan prekršaj na Majstoroviću, što je sudac Erceg i sam shvatio nakon što je vidio snimku, pa je rezultat ostao nepromijenjen.

Novi ključni trenutak dogodio se u 66. minuti, kad je Mario Čuić startao na kapetana Gorice Filipa Mrzljaka i dobio drugi žuti karton, što je potpuno preokrenulo utakmicu. Gorica je konačno došla do daha, postala puno opasnija, a povela je iz prve prave prilike na utakmici. Jurić je lijepim dodavanjem pronašao Juricu Pršira u kaznenom prostoru, a on je iz okreta naciljao i pogodio mrežu Istre za vodstvo domaćeg sastava i veselje nekoliko stotina gledatelja okupljenih na tribinama Gradskog stadiona.

Nije Istra bila bezopasna ni nakon toga, ni s igračem manje, no Gorica je i dalje uspješno čuvala svoju mrežu, da bi nekoliko sekundi uoči posljednjeg sučeva zvižduka priču zaključio Marko Soldo. Veznjak Dinama na posudbi u Turopolju, od nove sezone igrač Osijeka, zaključio je svoju jednosezonsku epizodu u Gorici golom za konačnih 2-0 i tako uljepšao kompletan dojam.

– Igra nije bila na nekom nivou, ali tri boda su tu. Sezona je završena na najbolji mogući način, uzeli smo to sedmo mjesto i to je u cijeloj priči najvažnije. Hvala svima u klubu na prilici i na dobroj sezoni za mladog igrača poput mene, želim Gorici da u svakoj sljedećoj sezoni bude u što je moguće boljoj poziciji – pozdravio se Soldo i zaključio sezonu.

Sljedeće pitanje je “što sad?”, a odgovor na njega ćemo pričekati još neko vrijeme. Problema ima, poteškoća ima, planova i ideja također, ali za početak je najvažnije dobro se odmoriti. I što spremniji ući u sedmu prvoligašku sezonu, bogatiji za sva iskustva stečena u sezoni iza nas…

Zajednički dogovor će biti realiziran. Umjesto u nedjelju, Dinamo Hidrel i Ostrna će svoju prvenstvenu utakmicu 24. kola 1. županijske lige jug u Novom Čiču igrati u subotu 25. svibnja od 17.30. Razlog promjene termina iz nedjelje? Nije svadba, nije rođendan, svi su zdravi hvala Bogu, pa što je onda? Ide se na proslavu šampionima i osvajačima kup natjecanja Dinamu u Zagreb! Iz Ostrne su poručili: ‘Mi idemo, vi u Čiču ste također Dinamovci, red je da se pohodi Maksimir? Istina.

Spomenimo da nova navijačka skupina Dinama Hidrel brojem raste iz dana i dan. Pjevalo se i složno navijalo i na gostovanju u Maloj Buni (2-2) a iz kluba su najavili konkretnu podršku. Na blagdan Tijelova i praznik Dana državnosti u četvrtak 30. svibnja, Hidrel organizira memorijalni turnir Franjo Milanščak Gira za mlade igrače. Više o tome sredinom idućeg tjedna.

I šesta prvoligaška sezona u povijesti HNK Gorice došla je do svoga finiša, do posljednjeg čina jedne nogometne predstave koju ćemo pamtiti po kolopletu događaja i emocija, po dobrim i lošim trenucima koji su se smijenjivali, po promjenima na klupi i u ambicijama… Nakon svega, preostalo je još samo ovih posljednjih 90 minuta, još samo ogled s Istrom 1961 na domaćem terenu.

– Spremni smo, naporno smo radili i pripremali se za tu zadnju utakmicu u sezoni. Znamo da nas čeka jako zahtjevna utakmica, Istra se u posljednje vrijeme prezentira kao jedna od najboljih momčadi u ligi, imaju fantastične rezultate… Bit će to sve samo ne lagana utakmica, ali mi ćemo učiniti sve kako bismo sezonu zaključili na najbolji mogući način. Pokušat ćemo pobijediti i uhvatiti to sedmo mjesto – kaže trener Rajko Vidović u iščekivanju spuštanja zavjese na još jednu prvenstvenu kampanju.

Najviše što Gorica može uloviti u toj zadnjoj utakmici je sedmo mjesto, a pobjeda u tom zadnjem ispitu barem bi malo popravila ne baš osobit dojam koji je ostao nakon svega. S druge strane, Istra bi pobjedom došla do šestoga mjesta, do kojeg Gorica više ne može.

– Sigurno Istra ima svoje planove, ali imamo i mi svoje. Željeli smo uloviti šesto mjesto, u čemu nismo uspjeli nakon serije slabijih rezultata, iako bih ja rekao da su rezultati bili lošiji nego naše prezentacije na terenu. Ostalo nam je tih zadnjih 90 minuta, sve znamo o protivniku, u koliko su dobroj formi i ritmu, da igraju odličan nogomet, ali mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da ih zaustavimo – istaknuo je Vidović i dodao:

– U momčadi je dobra atmosfera, vlada stvarno dobro raspoloženje, a u kadar nam se vraća kapetan Mrzljak. Šteta što nema Mitrovića i još nekih igrača, ali bez obzira na to ćemo ići na pobjedu, pokušati uzeti to sedmo mjesto i završiti sezonu što je bolje moguće.

Trener Rajko ovom će utakmicom i zatvoriti jedan krug, jer dosad je vodio Goricu protiv svih momčadi u ligi osim protiv Istre. Uoči ogleda s ovim protivnikom u Puli dogovorio je svoj dolazak u Turopolje, ali bilo je to samo uhodavanje za sve što je slijedilo u posljednjem krugu prvenstva…

– Tu sam utakmicu gledao s tribine, Mujdža i Krnjić dobro su odradili posao, a sa tih sljedećih osam utakmica, generalno gledajući situaciju i stanje u momčadi, činjenicu da smo dali priliku velikom broju mladih igrača, da je bilo dosta ozljeda, mogu biti napola zadovoljan. Pokazali smo korektan, dobar nogomet protiv najjačih protivnika, iako je u tim utakmicama u ovim okolnostima bilo teško očekivati nešto puno više. Podbačajem bih označio samo poraz u Koprivnici protiv Slaven Belupa, tu smo bili dobri i imali dosta situacija da riješimo utakmicu, ali dogodila se i ona ozljeda Đekića, utjecalo je i to sigurno, i na kraju smo izgubili nezasluženo uvjerljivo. To mi je jedina utakmica u kojoj vidim minuse, a sve ostalo je na razini realnosti. Uspijemo li pobijediti Istru u petak, bit ću zadovoljan – analizira Vidović.

I ovoga puta nedostajat će mu značajan broj igrača, ponovno će priliku dobiti dio mladih igrača, pa će sve skupa definitivno poslužiti i kao posljednji dio priprema za novu sezonu. Prije nego što te pripreme, u svakom smislu, stvarno i započnu.

– Predsjednik, sportski direktor i ja u svakodnevnim smo razgovorima, imamo svoje zamisli i ideje, imamo i neka imena, ali ajmo to ipak ostaviti za razdoblje kad završi sezona. U svakom slučaju, nema straha za Goricu – zaključio je trener Vidović.

Gorica i Istra 1961 kreću u petak od 18 sati, ova će utakmica otvoriti posljednje kolo prvenstva, bilo bi lijepo da dekor bude odgovarajući, sa što više ljudi na tribinama…

Nakon što je završila sezona, prva u drugom rangu nakon niza uspješnih godina u elitnom razredu natjecanja, u svijetu košarkaškoga kluba Gorica očekivale su se određene promjene. Nagađalo se u gradskim košarkaškim pričama o promjeni na mjestu predsjednika, budući da se Duško Radović očito umorio nakon razdoblja u kojem je vodio klub kroz najbolje, ali i ne baš toliko dobre dane u životu kluba, a taj se umor najbolje očitovao u činjenici da prvi čovjek kluba nije dolazio ni na utakmice seniorske momčadi… Međutim, nakon sastanka s ljudima iz Upravnog odbora stigla je odluka kako Radović ostaje predsjednik.

Prema dostupnim informacijama, u rad i funkcioniranje kluba puno aktivnije bi se trebao uključiti upravo ljudi iz UO-a, svatko sa svojim zaduženjima, a za očekivati je i neke promjene u smjeru kojim će klub ići. Naglasak bi, kako se može doznati, trebao biti na radu s mlađim kategorijama, kojima se posljednjih godina najčešće nije pridavalo dovoljno pozornosti, ali sve to nisu i jedine promjene koje će se dogoditi.

Naime, ovih se dana može doznati kako prvu momčad Gorice više neće voditi sjajni mladi trener Miron Češkić!

Bivši prvoligaški igrač, dugogodišnji trener i diplomirani kineziolog Miron oduševio je odrađenim poslom u sezoni za nas, iako je na njezinu početku plan bio potpuno drukčiji od onoga u što se sve skupa razvilo. Češkić je prošlog ljeta, naime, došao u KK Goricu kao novi tajnik, prvi operativac kluba, čovjek koji se trebao baviti svime što se događa uz rub parketa, organizacijskim dijelom u prvom redu. Međutim, nakon što je tek postavljeni trener Neven Nikolić odlučio napustiti klub samo nekoliko dana uoči početka sezone, vrući krumpir preuzeo je upravo 34-godišnji Đakovčanin Miron.

Momčad koju su tog ljeta napustili gotovo svi nositelji igre, koja je značajno promijenjena i pomlađena, praktički nitko nije vidio u gornjem dijelu tablice Prve muške lige, a taj je dojam dodatno osnažen nakon odlaska trenera neposredno uoči prve prvenstvene utakmice. A onda se, mimo svih očekivanja, dogodila sezona u kojoj se moglo uživati, sezona u kojoj je Gorica redala pobjede i na kraju došla do polufinala doigravanja. Pri čemu je, svim problemima unatoč, Miron Češkić držao svlačionicu na okupu, izvlačio od igrača i puno više nego što je to možda bilo realno.

Ostao je Miron cijelo vrijeme, da ne bi bilo zabune, i tajnik kluba, pa se cijele ove teške sezone bavio i organizacijom putovanja, nabavkom opreme i dogovaranjem svakog detalja vezanog za funkcioniranje kluba, a uz to i uspješno vodio momčad na treninzima i utakmicama. Dogovarao bi redare, suce, brisače parketa, spikera, odlazio kupovati bandaže, pa se posvećivao taktičkoj pripremi za utakmicu… I nema nikakve dvojbe da je svojim angažmanom zadužio velikogoričku košarku.

Međutim, dalje više nije išlo. Budući da se značajnije i obuhvatnije promjene u funkcioniranju kluba nisu dogodile, da se nisu stvorili uvjeti za neke nove iskorake, Miron Češkić odlučio je krenuti drugim putem. Još će nekoliko dana biti stanovnik Velike Gorice, a onda će se vratiti kući, u svoje Đakovo, i tamo nastaviti graditi svoj put. Čeka ga posao u struci, a i u lokalnom klubu, u kojem je i krenuo kao klinac, jedva čekaju da im se priključi ovako kvalitetan i perspektivan trener.

Gorica će, s druge strane, imati za kim žaliti, a ujedno će i morati u potragu za novim trenerom, ali i novim tajnikom. Nema puno ljudi koji su u stanju obnašati obje funkcije, raditi ih na razini na kojoj ih je radio Češkić, pa sve govori da će se tražiti dvoje novih ljudi. Jedan za vođenje prve momčadi, drugi za operativno vođenje kluba…

Uz sve to, svoje goričke epizode završit će i neki od trenera koji su dosad radili s omladinskim pogonom, a kad se sve zbroji, jasno je da KK Goricu čeka sadržajno ljeto, da će se u novu sezonu ući s novim snagama. Jer, uz sve ostale, promjene se očekuju i u igračkom kadru.