Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

Zamjenik župana Kolarec: ‘Učeničke zadruge su ponos Zagrebačke županije!’

Kumičićeva zadruga Vuzel proglašena je viceprvacima Županijske smotre učeničkih zadruga i putuju ove godine u Poreč na Državnu smotru! Čestitamo!

Objavljeno

na

U sportskoj dvorani srednje škole u Vrbovcu, krajem prošlog tjedna, u petak 26. travnja, održana je Županijska smotra učeničkih zadruga. Sudjelovale su 23 zadruge iz osnovnih i srednjih škola, te centara za odgoj i obrazovanje s područja Zagrebačke županije, a najbolji su se plasirali na državnu smotru.

Zamjenik župana Ervin Kolarec tom je prigodom istaknuo kako su zadrugari ‘ponos Zagrebačke županije’.

– Imamo oko 5200 aktivnih zadrugara koji njeguju duh poduzetništva i zajedništva, rade na tradiciji očuvanja običaja našeg kraja, a u tome imaju punu podršku Županije. Svake godine povećavamo sredstva za naše zadrugare, pa smo tako i u ovoj godini osigurali 23 tisuće eura – rekao je Kolarec.

Državna smotra učeničkih zadruga ove će se godine održati u Poreču, a među njima će biti i zadruga Vuzel iz velikogoričke OŠ Eugena Kumičića! Tema štanda viceprvaka ove smotre bila je ‘Slično, a različito’.

– Na Županijskoj smotri učeničkih zadruga osvojili smo drugo mjesto i prolaz na Državnu smotru! Inspirirani ornamentom podgutnice, koja je sastavni dio muške narodne nošnje Turopolja, osmislili smo dizajn sličnog, a različitog ornamenta kojim smo obogatili kolekciju torbi suvremenog dizajna – pojasnili su ponosni zadrugari.

Uspjeh je ostvarila još jedna učenička zadruga iz našeg grada, Izazov iz Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica također putuje za Poreč, a na smotri u Vrbovcu su s našeg područja nastupile i učeničke zadruge Eugen iz OŠ Eugena Kvaternika, Breza iz OŠ Nikole Hribara, te DAR-MAR iz OŠ Vukovina.

Gradonačelnik Vrbovca, grada domaćina smotre, čestitao je svim zadrugarima.

– Mi stariji govorimo kako djeca danas nisu zainteresirani za puno toga i da ih zanimaju samo ekrani, a vi danas pokazujete ovdje da ima i drugačijih primjera. I dalje ima djece koja su vrijedna i koja se trude. Čestitam vam na svemu što radite – rekao je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.

Glavna tajnica Hrvatskog saveza učeničkih zadruga Blanka Horvat naglasila kako savez okuplja 729 učeničkih zadruga iz cijele Hrvatske.

– Učeničke zadruge djeluju u osnovnim i srednjim školama, te centrima za odgoj i obrazovanje i temeljem zakona one proizvode razne proizvode koje na kraju i prodaju. U cijelom tom procesu stječu razna iskustva, a ujedno vježbaju i poduzetničke vještine koje su danas jako bitne, pogotovo za budućnost – rekla je Horvat.

 

Ravnateljica Srednje škole Vrbovec Dubravka Borko zahvalila je svim zadrugarima i njihovim mentorima na njihovom zalaganju i trudu te istaknula zadovoljstvo što je upravo vrbovečka srednja škola domaćin ovogodišnje smotre.

Na smotri je sudjelovala i delegacija iseljenih Hrvata iz Karaševa u Rumunjskoj, koji su prošle godine ugostili županijske zadrugare s kojima su obišli Temišvar, Rešicu, parkove prirode i održali brojne radionica za učenike i mještane.

 

*Programski sadržaj u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Za projekte gradovima i općinama Zagrebačka županija osigurala 4 milijuna eura

Za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi…

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u ovoj će godini gradovima i općinama na svom području za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima dodijelit 4.025.000 eura – rečeno je na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni aktualni javni pozivi i natječaji namijenjeni jedinicama lokalne samouprave.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je cilj ovih potpora zadržati stanovnike na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast.

– U 2023. godini za projekte gradova i općina osigurali smo 3,2 milijuna eura, a ove godine taj iznos premašuje 4 milijuna eura – naglasio je Kožić podsjetivši kako su županijski poduzetnici drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći te da je Županija prema indeksu razvijenosti na vodećem mjestu odmah iza Zagreba.

Od spomenutih 4.025.000 eura, najveći iznos od 1.650.000 eura dodijelit će se kroz Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je otvoren do 30. studenog. „Županijske i lokalne ceste dodatno će se uređivati i sredstvima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije koja ove godine na raspolaganju ima 1,3 milijuna eura, odnosno 400.000 eura više nego prošle godine“, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović.

Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo gradovima i općinama dodjeljivat će se sredstva za sufinanciranje predškolskog obrazovanja na ruralnom području u ukupnom iznosu od 390.000 eura, za gospodarske manifestacije iz područja poljoprivrede u iznosu od 20.000 eura te za sufinanciranje izgradnje i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima (izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja) ukupno milijun eura. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josipa Kraljičkovića, u posljednjih 10-tak godina za mjere ruralnog razvoja izdvojeno je oko 10 milijuna eura.

Kako bi gradovima i općinama pomogla oko izrade projektne dokumentacije za europske projekte Županija je osigurala 200.000 eura, a za sufinanciranje vlastitog učešća JLS u provedbi europskih projekta dodatnih 300.000 eura. Za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora osigurano je 400.000 eura. Spomenuta tri javna poziva provode se kroz Upravni odjel za gospodarstvo i fondove Europske unije, a pročelnik Damir Fašaić poručio je da je cilj poduzetnicima u zonama osigurati svu potrebnu infrastrukturu za realizaciju investicija poput pogona i logističkih centara čiji broj kontinuirano raste.

Potpore Zagrebačke županije koristi i Općina Rakovec, a načelnica Brankica Benc navela je više projekata koji su sufinancirani županijskim sredstvima poput gradnje školske sportske dvorane, dječjih igrališta i nogostupa, uređenja nerazvrstanih cesta, sanacije i opremanja društvenih i vatrogasnih domova itd. Trenutno najvažniji projekt u Rakovcu je gradnja dječjeg vrtića koji se sufinancira sredstvima iz NPOO-a, Zagrebačke županije i Općine Rakovec.

Načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković podsjetio je na gradnju osnovne škole i prateće sportske dvorane te je naglasio kako se u poduzetničkim zonama u posljednjih godinu dana realiziraju 200 milijuna eura vrijedne investicije u vidu logističkih centara. „Da bi do takvih investicija došlo trebalo je pripremiti infrastrukture, a za to smo dobili pomoć Zagrebačke županije“, zaključio je Vučković.

Sve informacije o aktualnim natječajima dostupne su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici natječaji.

Nastavite čitati

Moja županija

‘Nema kluba kojem ne fali termina, zato stiže balon dvorana! A stiže i vrtićka olimpijada…’

Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, najveće zajednice u županiji, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o novim projektima, planovima i kompletnoj slici VG sporta

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći gradski sportski savez u županiji, onaj velikogorički, već dugi niz godina vodi jedan bivši košarkaš. Goran Kovačić nosio je dres Radnika u prvim godinama velikogoričke košarke, godinama je vodio klub, a kroz sve to profilirao se kao čovjek idealan za čelnu funkciju u velikogoričkom sportu.

– U kakvom je stanju velikogorički sport u ovom trenutku? Što se nas tiče, u jako dobrom! Možda nam seniorski rezultati u najpopularnijim momčadskim sportovima nisu na razini na kojoj su bili prije dvije ili tri godine, ali nije ni realno da budu. Mi i dalje imamo uspješne klubove, jer nogometaši su stabilni, rukometaši su se malo tražili, ali s novim trenerom su se i oni podigli, a i košarkaši su u vrhu Prve lige. Nije lako u kontinuitetu biti u vrhu u takvoj konkurenciji, treba biti realan, i zato kažem da imamo razloga biti zadovoljni. S druge strane, u pojedinačnim sportovima jako smo dobri, počevši od atletike, preko borilačkih sportova, pa se do badmintona – ističe Goran Kovačić te prebacuje fokus na onaj dio sportskog života grada koji je ipak za nijansu ili dvije važniji.

– Kad kažem da imamo razloga biti zadovoljni velikogoričkim sportom, u prvom redu mislim na činjenicu da mi imamo više od sedam tisuća registriranih sportaša u našim udrugama, odnosno klubovima. Od toga je njih 5300 mlađe od 18 godina, što je zapravo i ključ svega, razlog zašto mi radimo sve ovo što radimo. Toj djeci, jednako kao i vrhunskim sportašima, želimo omogućiti adekvatne uvjete za rad i napredak – ističe Kovačić.

U tom smislu posebno raduje najava gradnje, odnosno postavljanja nove dvorane. Velika Gorica nema dovoljno dvorana, klubovi se muče s terminima za treninge, a sve to izravno se oslikava i na rezultatima.

– Nema kluba iz kojeg nisu dolazili tu u Zajednicu i tražili više termina. Mi imamo 54 punopravne članice, koje dolaze iz 23 različita sporta, a ta se brojka stalno i povećava, a prostora za sve jednostavno nema, što je evidentan problem. I zato će nam jako puno značiti izgradnja “balon dvorane”, koja bi trebala biti završena do sredine sljedeće godine – najavio je Kovačić.

Goran Kovačić već dugi niz godina vodi velikogoričku Zajednicu sportskih udruga… Foto: Nikica Topić/cityportal.hr

Na terenu uz Gradsku sportsku dvorane, dakle, niknut će najmodernija verzija balona, ispod kojeg će se smjestiti tri poprečna igrališta za košarku, odnosno odbojku.

– Da, pod balonom će biti dvorana dugačka 70, a široka 35 metara. Visina će u najvišoj točki biti 11 metara, a u najnižoj pet. Na tu kvadraturu stane jedno rukometno igralište, ali i tri terena za košarku normalne veličine. Podloga će biti sportski pod najviše klase, certificiran od strane FIBA-e, IHF-a i svih drugih krovnih sportskih organizacija, tako da vjerujemo da će sportaši imati jako dobre uvjete za rad – zadovoljan je prvi čovjek velikogoričkog sporta.

Iako je u ovakvim situacijama uvijek nezahvalno govoriti o rokovima, balon bi treba u upotrebu krenuti na proljeće ili ljeto 2025. godine, a dvije godine poslije dobit ćemo još jednu veliku dvoranu.

– U projektu škole u Kurilovcu također je trodjela dvorana, gabarita sličnih kao pod balonom, tako da će i to puno značiti goričkim sportašima. Bit će tu i male tribine, moći će se igrati i natjecanja, no u prvom redu tu također pričamo o terminima za trening. Budući da je u planu jednosmjenska nastava, cijelo poslijepodne dvorana će biti na raspolaganju našim klubovima, odnosno sportašima – gleda unaprijed Kovačić.

U rubriku “pogled unaprijed” svakako spadaju i projekti koje velikogorička Zajednica provodi, a tiču se u prvom redu djece, već od vrtićke dobi.

– Imamo program “Odaberi sport”, manifestaciju na kojoj se početkom školske godine prezentiraju svi sportovi, pa djeca mogu lakše odabrati u koji će sport eventualno krenuti. Od ove godine prvi put imamo i stipendije za mlade sportaše, a uskoro ćemo krenuti i s Vrtićkom Olimpijadom – otkrio je Kovačić.

E, to bi moglo biti posebno zanimljivo, a dogodit će se vrlo brzo.

– Radi se o programu HOO-a, odražava se već dvadeseti put na razini cijele Hrvatske, a sudjelovati može svatko tko podnese zahtjev. Mi smo se od ove godine uključili, prošli na natječaju, po kojem će dio sredstava snositi HOO, a dio mi sami – započeo je ovaj dio priče Kovačić pa nastavio:

– U Dječjoj Olimpijadi sve je isto kao i u pravoj olimpijadi. U svakom vrtiću organizirat će svoja natjecanja, odabrati djecu koja će ih predstavljati, a to znači po 20 dječaka i djevojčica iz svakog od četiri velikogorička vrtića. Centralni događaj bit će 27. svibnja na glavnom terenu Gradskog stadiona, imat ćemo i mimohod, dizat ćemo olimpijsku zastavu, paliti olimpijsku baklju… Sve kao na olimpijskim igrama. Igrat će se mini nogomet, mini rukomet i atletika kroz trčanje, štafetu, bacanje loptica i skok u dalj. To bi moralo biti jako lijepo.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Savršen dan uz 32. Turopoljsko Jurjevo u središnjem goričkom parku!

Jurjevski krijesovi koji su se palili tijekom proteklog tjedna, ne samo u 12 sučija Plemenite opčine turopoljske, već i u brojnim drugim selima i mjestima našeg kraja, konačno otjeraše zimu! U našoj priči sa središnje proslave na Tuđmancu, otkrijte i zašto je sv.Juraj posebno važan i skautima diljem svijeta.

Objavljeno

na

Paljenjem središnjeg krijesa u parku dr. Franje Tuđmana završila je manifestacija 32. Turopoljsko Jurjevo. Uz topli plamen Jurjevskog krijesa, okupili su se brojni Velikogoričani, ali i posjetitelji iz gotovo svih dijelova našeg Turopolja, kao i dragi gosti iz drugih mjesta Zagrebačke županije. U iščekivanju najvećeg ovogodišnjeg turopoljskog krijesa publika se sjajno zabavila uz bogat folklorni program koji je započeo u kasno nedjeljno poslijepodne.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastupili su Ansambl tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu – Sielo, FA Turopolje, KUD Čiče, OSS Buševec, KUD ‘Stari grad’ Lukavec, KUD Mičevec i KUD ‘Nova zora’ iz Donje Lomnice.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Na Tuđmancu su se okupili i brojni članovi Turopoljske udruge skauta TUR, neizostavni dio ove velike manifestacije, a djeci su posebno zanimljiva bila i vatrogasna vozila DVD-a Velika Gorica, uz koje su bili i uvijek spremni naši gorički vatrogasci.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Nakon što je Sunce pozdravilo okupljene i krenulo buditi ekipu na drugom kraju svijeta, nešto prije 20 sati, u tim trenucima još brojnija publika, povukla se sa središnjeg dijela livade na Tuđmancu, i nestrpljivo iščekivala početak ceremonijalnog programa kojim se njeguju stoljetni  turopoljske običaje usred suvremene nam Gorice! Jer, na scenu zelenu stupio je  – Turopoljski banderij, počasni zbor turopoljskih plemenitaša. Spremno su ih i svečano tamo dočekali župan Plemenite opčine turopoljske, Juraj Odrčić, podžupan POT-a za Vrhovje, Marko Cvetković, te zamjenik župana Zagrebačke županije, Ervin Kolarec.

Foto: Turopoljsko Jurjevo, Velika Gorica, 28.travnja 2024/Dražen Kopač/Zg.županija

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Paljenje velikog Jurjevskog krijesa tradicionalno je prepušteno u stručne ruke Turopoljske udruge skauta TUR, predvođene Alenom Konjevićem. Članovi te udruge u suradnji s Plemenitom opčinom turopoljskom, kao organizatorom svečanost, već dugi niz godina izrađuju svečani Jurjevski krijes u Velikoj Gorici, kao i onaj na središnjoj proslavi, koja se sve do potresa 2020. odvijala kod Starog grada Lukavec.

Turopoljski skauti Jurjevo doživljavaju i kao svoju svečanost, jer Sv. Juraj (St. Georg) je između ostalog i zaštitnik skauta u cijelom svijetu. Ovo je prigoda kada izviđači u Velikoj Gorici bivaju vidljivi u lokalnoj zajednici, a njihova aktivnost i suradnja s prijateljskim udrugama prepoznata u javnosti. Blagdan svog zaštitnika Turopoljski skauti redovito koriste kako bi na najsvečaniji način u članstvo udruge primili nove članove ili ih preveli u stariju uzrasnu kategoriju. To uključuje i davanje obećanja ili zavjeta, te dobivaju priliku staviti oko vrata primjerenu odredsku maramu u zelenoj boji svog odreda. Čestitamo svim članovima, njih desetak koji su dali obećanje ili zavjet na ovogodišnjem Jurjevu – rekao nam je Konjević.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Turopoljska udruga skauta TUR

Župan plemenite opčine turopoljske posebno se zahvalio kulturno-umjetničkim društvima koja su sudjelovala u ovogodišnjoj manifestaciji, kao i stanovnicima diljem goričkog kraja koji su se pridružili.

– Zahvaljujem se svim drugim naseljima i selima koji su organizirali proslave i paljenje Jurjevskih  krijesova i izvan naših organizacija, što pokazuje da je Jurjevo zbilja jedan krasan običaj, ukorijenjen u naš kraj.  Vjerujem da će se sljedeća, kada slavimo i 800 godina Plemenite opčine turopoljske, vratiti u Stari grad Lukavec, čija je obnova pri kraju – rekao je Juraj pl. Odrčić, župan POT-a.

Foto: P.Škrinjarić/Cityportal.hr

No, bez obzira na povratak središnje proslave u Lukavec, Jurjevski krijes će se paliti i idućih godina na Tuđmancu, jer i u našem gradu je jedna od sučija POT-a, najavio je.

– Svakako ćemo i na ovoj lokaciji nastaviti održavati i organizirati paljenje Jurjevskog krijesa, jer treba kak’ se od davnina kaže vatrom pozdraviti zimu, jer Jurjevo označava pravi početak proljeća u Turopolju. Jako nam je drago što postoji ovako veliki interes građana, zato im se na neki način i zahvaljujemo ovim koncertom večeras uz  ‘Gazde’ – poručio je završno.

Foto: Turopoljsko Jurjevo, Velika Gorica, 28.travnja 2024/Dražen Kopač/Zg.županija

Paljenju jurjevskoga krijesa u ime Zagrebačke županije prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

– Ovo je naša tradicija, naša kulturna baština s kojom se možemo podičiti. Svega toga ne bi bilo bez marljivoga rada Plemenite opčine Turopoljske koja svojim radom njeguje duh tradicije i prenosi ga na mlade generacija – rekao je Kolarec.

Podsjetimo, tijekom protekloga tjedna, u čast sv. Jurja, zaštitnika Plemenite opčine Turopoljske, čiji se blagdan slavi 23.travnja, jurjevski krijes gorio je u 12 velikogoričkih naselja, sučijama POT-a, a o brojnima ste mogli čitati i na našem portalu.

Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica, 23.travnja 2024.g./ Cityportal.hr

 

*Programski sadržaj u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Poziv poduzetnicima: Stižu nove županijske potpore

Lani je poduzetnicima odobreno više od 240 županijskih potpora.

Objavljeno

na

U ovoj godini poduzetnicima je na raspolaganju ukupno milijun eura bespovratnih županijskih potpora, čime Zagrebačka županija osigurava kontinuitet u povećanju konkurentnosti poduzetnika na tržištu.

– Zaista je velik napredak poduzetnika, a govorim i o trgovačkim društvima i obrtnicima, dakle svim obveznicima poreza na dobit, a značajno su povećana i ulaganja u dugotrajnu imovinu. Bilježimo i porast u zapošljavanju kao i povećanju neto plaća, što našu županiju svrstava na vodeću poziciju u Hrvatskoj – podsjetio je pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije Damir Fašaić, istaknuvši činjenicu da Županija dugi niz godina osigurava bespovratna sredstva poduzetnicima koje mogu uložiti u razvoj svojih poduzeća. Stoga će i ove godine u nekoliko kategorija poduzetnici moći kandidirati na natječaje Zagrebačke županije.

Aktualni natječaj za ovu godinu pomaže u startu poslovanja a vrijedan je 150 tisuća eura namijenjenih poduzetnicima početnicima.

– Želimo olakšati našim poduzetnicima koji ulaze svijet poduzetništva tako da mogu računati na sufinanciranje 75 posto prihvatljivih troškova i to za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, kao i izradu internetske stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a mogu dobiti maksimalni iznos od 2 tisuće eura. Vjerujem da će to biti značajna pomoć, obzirom da svaki početak nosi sa sobom neizvjesnost i mnoge izazove – naglasio je Fašaić.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Također, dodatnih 850 tisuća eura Županija je u ovoj godini namijenila poslovnim subjektima malog gospodarstva koji obavljaju proizvodne i neproizvodne djelatnosti, a odobrava se za samo jednu vrstu namjene, dok je postotak koji se sufinancira do 40 posto ukupnog iznosa njihovih troškova.

– Ove godine smo planirali sredstva za proizvodne djelatnosti u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a dodjeljivat ćemo ih za nabavu strojeva, alata, radnih strojeva poput viličara, i dizalica, dok bespovratna potpora neproizvodnim djelatnostima iznosi do 4 tisuće eura što poduzetnici mogu iskoristiti kao pomoć u nabavi strojeva i alata, informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internet stranice i web shopa. Zaista imamo odličan odaziv na natječaje svake godine, i mogu reći da povratne informacije koje dobivamo su pozitivne u smislu daljnjeg razvoja naših poduzetnika, jer uz pomoć bespovratnih sredstava lakše mogu kupiti potrebne strojeve i tehnologiju, ali i unaprijediti način rada te proširiti svoje tržište – dodaje pročelnik.

Podsjetimo kako je poduzetnicima lani odobreno preko 240 županijskih potpora i to preko 80 za početak poslovanja, gotovo 60 za povećanje konkurentnosti za proizvodne te više od 100 za neproizvodne djelatnosti. Osim potpora poduzetnicima, Zagrebačka županija značajna sredstva ulaže i u razvoj i opremanje poduzetničkih zona koje su vrata u globalno tržište.

– Naglasio bih kako je obrtništvo i poduzetništvo generator gospodarskog razvoja i činimo sve kako bi bili na usluzi našim poduzetnicima, jer znamo da su oni i faktor zapošljavanja, garancija za ostanak stanovništva na ovom području, a svakako je i obrazovanje mladih novi moment u kvaliteti poduzetništva. Ove školske godine upisano je 120 djece više u obrtničke škole, a tome je uvelike „pomogao“ novi Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju gdje srednjoškolci uče radeći na suvremenim strojevima. To je odskočna daska u kvaliteti vještina s kojima će raspolagati budući maturanti koji se školuju za strukovna zanimanja. Sve navedeno je jedan zatvoreni krug koji omogućava potpunu podršku razvoju gospodarstva na našem području – naglasio je Fašaić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno