Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

VIDEO Josip Mučnjak izbliza: Kako mi je rukomet “zamijenio” nogomet…

Dugogodišnji predsjednik ŽRK Udarnika Josip Mučnjak dobitnik je Povelje Zagrebačke županije, a u posebnom videu objasnio je kako je iz svijeta nogometa prešao u svijet ženskog rukometa…

Objavljeno

na

U svijetu velikogoričkog sporta jako je dobro poznato ime Josipa Mučnjaka. U nogometnim krugovima dugo su ga najuže povezivali s NK Udarnikom, u kojem je prošao sve što se može proći u okviru jednoga takvoga kluba, ali posljednja dva desetljeća u nekom je drugom điru. Točnije, u rukometnom điru…

I ponovno je uspješan, aktivan, ponosan na učinjeno. Nekoć je odgajao mlade generacije kao trener u omladinskoj školi NK Udarnika, u praktički svim selekcijama, a u nekoliko navrata bio je i trener seniorske momčadi. Uz to, u klubu je obnašao i brojne druge funkcije, nudio svoju energiju, znanje, vještine i osobni integritet. Sve to u posljednjih nekoliko predsjedničkih mandata čini i u Ženskom rukometnom klubu Udarnik, jedinim klubom na ovome svijetu koji i dalje nosi to ime.

Josip Mučnjak je skroman čovjek, s obje noge na zemlji, ali i vrlo racionalan sportski djelatnik. Jedan od onih koji neće “lupati” obećanja, nego će ispunjavati ono što se dogovori. Tako funkcionira kad su u pitanju seniorke, članice drugog ranga hrvatskog rukometa, ali pogotovo kad je riječ o mlađim uzrastima, koji su na poseban način ponos ovoga kluba.

Godine su prošle u svemu tome, točnije desetljeća, pa polako dolazi vrijeme da neki drugi ljudi pokušaju biti barem dio onoga što je Josip Mučnjak bio u razdoblju iza nas. Najave kažu da će uskoro napustiti funkciju predsjednika ŽRK Udarnika, a taj važan trenutak prepoznali su i u Zagrebačkoj županiji. Mučnjak je tako dobio Povelju Zagrebačku županije za svojih 50 aktivnih sportskih godina, a dobio je i video uradak snimljen tim povodom…

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija traži najboljeg domaćina! 33 iznajmljivača imaju pravo na prijavu

Prijave se zaprimaju isključivo elektronički, do 4. rujna u 23:59 sati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Turistička zajednica Zagrebačke županije raspisala je javni natječaj za izbor najboljeg domaćina 2025. godine, s ciljem promicanja kvalitete i autentičnosti obiteljskog smještaja. Natječaj je otvoren do 4. rujna, a prijaviti se mogu 33 iznajmljivača iz županije koji već nose oznaku Vaš domaćin/Local Host, prestižnu oznaku koja jamči poseban i održiv turistički doživljaj Hrvatske.

Oznaka „Vaš domaćin“ je simbol predanosti, topline i lokalnog identiteta. Njezini nositelji su privatni iznajmljivači koji nude više od smještaja, koji s gostima dijele priče, običaje, recepte i preporuke iz prve ruke.

Kao dio projekta koji su pokrenuli Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma i sporta, oznaka domaćinima donosi vidljivost i tržišnu prednost. Njihovi objekti promoviraju se kroz nacionalne i međunarodne kampanje, a sve to doprinosi i impresivnim rezultatima. U prvih sedam mjeseci 2025. broj noćenja domaćih turista porastao je za 10 %, dok je ukupni broj noćenja premašio 2019. za čak 35 %.

Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović, naglašava da je cilj nagraditi one koji gostima nude više od ključeva. “Ovaj natječaj predstavlja našu posvećenost podizanju kvalitete turističke ponude Zagrebačke županije. Želimo istaknuti one domaćine koji svojim gostima pružaju više od običnog smještaja, oni dijele priče, tradiciju i dušu naše destinacije. Oznaka Vaš domaćin/Local Host jamči gostima da će doživjeti pravo hrvatsko gostoprimstvo u autentičnom obiteljskom okruženju”, poručila je.

Kriteriji su jasni, ali ne i laki. Traži se autentičnost, gostoljubivost, održivost, kvalitetna komunikacija i kontinuirano usavršavanje. Prijave se zaprimaju isključivo elektronički na adresu [email protected], do 4. rujna u 23:59 sati, uz ispunjeni obrazac i (po mogućnosti) vizualne materijale. Prijavni obrazac možete naći ovdje.

Najbolji domaćin Zagrebačke županije bit će proglašen 20. studenog 2025. na Danima hrvatskog turizma, dok će nacionalni pobjednik, onaj tko uistinu predstavlja lice i srce hrvatskog turizma,cbiti otkriven dan kasnije u svečanom prijenosu na HRT-u.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Jedna karta za vlak, tramvaj i autobus na području tri županije? Projekt ide dalje

„Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Na radnom sastanku održanom u Zaboku, župani Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te gradonačelnik Zagreba složili su se da projekt integriranog prijevoza ide dalje! Cilj je uvođenje jedinstvene karte kojom bi građani mogli putovati vlakom, tramvajem i autobusom na području cijele zagrebačke aglomeracije. Prvi konkretni korak očekuje se krajem srpnja, kada će tročlano izaslanstvo s jasnim zahtjevima sjesti za stol s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Olegom Butkovićem.

Iako se o integriranom prijevozu govori već godinama, čini se da je projekt napokon došao do točke u kojoj bi mogao postati opipljiv za svakodnevne putnike. „Došlo je vrijeme da proširimo ovaj projekt i učinimo ga jasno vidljivim na cijelom prostoru Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba. Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“, poručio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Također istaknuo je kako bi realizacijom ovog projekta došlo do smanjenja prometnih gužvi, što dalje može i pozitivno utjecati na klimatske promjene.

Njegov kolega iz Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, najavio je da će sastanak s ministrom Butkovićem biti ključan. „Mi ćemo doći s konkretnim zahtjevima oko nastavka projekta čiji je krajnji cilj uvođenje jedne karte za putnike koja bi vrijedila za područje cijele Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te Grada Zagreba, a neovisno o kakvoj vrsti prijevoza se radi, autobus, tramvaj ili vlak. Od toga nećemo odustati i smatramo da je upravo sada pravo vrijeme za realizaciju tog projekta“, rekao je Kolar.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je da je do sada izrađena čitava serija strateških dokumenata i studija, no sada je vrijeme za akciju, prije svega infrastrukturnu. Fokus je, kaže, na ulaganjima u željeznicu kao ključnom nositelju međugradskog prijevoza. „Bez bolje željeznice nema ni boljeg javnog prijevoza u cjelini“, rekao je Tomašević, dodavši kako je važno i uskladiti vozne redove svih prijevoznika kako bi sustav bio funkcionalan.

Ako se planovi potvrde i financijska sredstva osiguraju, već u bliskoj budućnosti građani triju županija mogli bi putovati jednostavnije, brže i jeftinije. S jednom kartom, jednim sustavom i boljim javnim prijevozom za sve.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Rođeno više beba u Zagrebačkoj županiji, blagi porast u moru negativnih trendova

Dok većina Hrvatske i dalje bilježi pad broja novorođenih, Zagrebačka županija u 2024. godini upisuje 40 beba više nego lani

Objavljeno

na

Objavio/la

U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.

U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.

Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.

Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija među liderima po doseljavanju! “Gradimo županiju u kojoj je lijepo živjeti i poslovati”

S više od 5.900 doseljenih iz inozemstva i najvećim međužupanijskim migracijskim saldom u Hrvatskoj, Zagrebačka županija sve više postaje novo središte života, rada i razvoja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alex P/pexels.com

Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.

Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.

Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.

Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.

Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.

“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.

Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.

Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.

Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno