Plastika je neizostavan dio suvremenog života. Koristi se kao ambalaža u kojoj kupujemo hranu i piće, njome su omotane dječje igračke, slatkiši, kozmetika, razna medicinska pomagala a koristi se i u industriji.  

Nalazi se u našoj odjeći, obući a u posljednje vrijeme svjedočimo i pronalasku plastičnih mikro čestica u vodi za piće, tlu, pa čak i hrani koju jedemo. Upravo ta svakodnevna prisutnost plastike, svestrana upotreba i neadekvatno zbrinjavanje čini je jednim od najvećih izazova modernog vremena. U sustavima gospodarenja otpadom problem plastičnog otpada potrebno je promotriti s više gledišta: ambalažna plastika od napitaka, upotreba jednokratne plastike, pa sve do industrijskog plastičnog otpada.  

Kako rješavati problem ambalažne plastike koju koristimo u svakodnevnom životu i zašto ju je važno pravilno odvojiti? 

Gospodarenje plastičnim otpadom u Velikoj Gorici 

Velika Gorica je u protekloj godini odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini plastika.  

VG Čistoća je u protekloj godini odvojeno prikupila više od 1.440 tona različitih vrsta plastičnog otpadnog materijala. Istraživanje iz travnja ove godine koje je provela tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., potvrdilo je da je plastika u miješanom komunalnom otpadu zastupljena u gradskim područjima sa 25,1 %, dok je u ruralnim područjima taj udio nešto niži.  Iako su rezultati pozitivni i količine odvojeno prikupljene plastike se svakodnevno povećavaju, potrebno je naglasiti da postoji potencijal da se otpadna plastika još više odvaja. Otpadna plastika u Velikoj Gorici može se pravilno odvojiti na razne načine: 

•  kroz sustave kućnog odvajanja otpada 

•  podzemne spremnike 

• reciklažna dvorišta  

Žuta kanta i što se u nju odlaže 

Potrebno je naglasiti da se žuta kanta u Velikoj Gorici i okolnim općinama ponekad nepravilno koristi, a onečišćenja koja se nalaze unutar te kante u konačnici uzrokuju i poskupljenje same usluge zbrinjavanja plastike. Onečišćenje odvojeno prikupljene plastike nije alarmantno, međutim usred ubrzanog rasta i razvoja te povećanja broja stanovnika, sve se češće u žutim kantama nalaze i nedozvoljene vrste otpada.  

Tako žuta posuda u sebi sadrži ukupno 55,4 % različitih vrsta plastike, 6,8 % tetrapaka, 6,7 % željeza i 1,8 % aluminija, dok se čak 29,5 % sadržaja ne može smatrati ambalažnom plastikom, odnosno metalom, već se radi o drugim vrstama komunalnog otpada.  

Nažalost, nečistoće u plastici su svakodnevna pojava, a prilikom analize pronađeni su materijali poput odjeće i obuće, kartona, biootpada, higijenskih proizvoda (ulošci i pelene) i ponajviše različitih vrsta električnog i elektroničkog otpada, što sve treba pravilno odvojiti, bilo u smeđu posudu (biootpad), plavu posudu (papir i karton) ili odnijeti u reciklažno dvorište.  

Povećanje troškova zbrinjavanja plastičnog otpada 

Prije desetak godina plastika je imala pozitivnu tržišnu vrijednost, no danas je situacija posve drukčija. Za zbrinjavanje plastike koncesionarima je potrebno plaćati više od 300 eura po toni prikupljenog materijala. Ukoliko se unutar odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pronađu nečistoće, koncesionar nije dužan preuzeti odvojeno prikupljeni materijal, ili će naplatiti znatno višu cijenu zbog naknadnog sortiranja i pročišćavanja. Međutim, tako onečišćena odvojena plastika najčešće se mora odložiti na odlagalište kao miješani komunalni otpad. 

Visoka razina nečistoća u plastici dodatno povećava i troškove zbrinjavanja, što se na kraju odražava i na cijenu usluge za korisnike.  

APEL STANOVNICIMA: Jedino pravilno odvajanje rezultira manjim troškovima 

Za smanjenje troškova zbrinjavanja i očuvanje okoliša plastičnog otpada ključno pravilno odvojiti plastiku te VG Čistoća poziva sve stanovnike da odgovorno zbrinjavaju otpad, pridržavajući se uputa i propisa. Nepravilno odlaganje otpada ne samo da otežava proces recikliranja, već stvara rizik uvođenja individualnih kontrola te ugovornih kazni.  

Odvojeno prikupljanje plastike nije samo obveza, već i prilika za održiviji životni stil. Edukacija i suradnja s građanima ključni su koraci prema postizanju još boljih rezultata i smanjenju utjecaja na okoliš. 

Važna obavijest VG Čistoće stanovnicima grada Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko i Orle! 

Obavještavamo Vas da će djelatnici VG Čistoće u nadolazećem razdoblju obilaziti naselja na području Grada Velike Gorice te okolnih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom obilazaka provodit će kontrole odvojenog prikupljanja papira, plastične i metalne ambalaže, kao i spremnika za kućno prikupljanje biorazgradivog otpada. Cilj ove akcije je smanjiti onečišćenje odvojeno prikupljenog otpada i dugoročno unaprijediti njegovu kvalitetu. 

Molimo Vas za suradnju te Vas pozivamo da i dalje pravilno odvajate otpad, čime zajednički doprinosimo očuvanju okoliša i učinkovitijem gospodarenju resursima. 

Otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade na Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Kirinčićevoj: 

• Ambalaža mora biti čista od sadržaja 

• Ambalaža mora na sebi imati oznaku „POVRATNA NAKNADA“ 

• Jedan korisnik može odložiti maksimalno 80 ambalažnih jedinica dnevno 

Novac se podiže na blagajni u sjedištu VG Čistoće d.o.o., radnim danom od 7.30 do 14.30 sati u razdoblju od 5 radnih dana od dana kada je predana. (Ukoliko se neki podatak sa potvrde ošteti ili obriše neće se moći unovčiti) 

Prilikom podizanja novca potrebno je predati POTVRDU o količini predane ambalaže! 

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

•  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

• O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

U Gornjoj Lomnici u tijeku su radovi na izgradnji pješačke staze i dječjeg igrališta u Ulici Ljudevita Gaja, unutar postojećeg parka na samom ulazu u naselje.

Projekt, vrijedan nešto više od 50 tisuća eura, obuhvaća asfaltiranje 566 četvornih metara staze, izgradnju igrališta površine 448 četvornih metara, sanaciju 350 četvornih metara zelenih površina te postavljanje klupa s naslonom. Radovi su u tijeku, a trenutačno se uređuju zemljane i zelene površine. 

Foto: Cityportal

Radovi čiji je investitor Grad Velika Gorica odnose se na nekoliko infrastrukturnih zahvata u Ulici Ljudevita Gaja. Projekt uključuje izradu i asfaltiranje pješačke staze površine 566 četvornih metara, što podrazumijeva niz pripremnih radnji, od iskopa do završne obrade. Uz stazu, ugrađeno je ukupno 747 metara malih rubnjaka, čime se osigurava uredna i sigurna granica između staze i okolnog terena, ali i olakšava održavanje površine u budućnosti. 

Ukupna cijena je 50.186,25 eura s PDV-om. 

Foto: Cityportal

Paralelno s tim, uređuje se i igralište površine 448 četvornih metara, koje će u konačnici postati dodatni sadržaj za djecu i mlade u ovom dijelu naselja. Igralište je također asfaltirano, čime se želi postići trajnost i funkcionalnost površine, neovisno o vremenskim uvjetima i učestalosti korištenja.

Foto: Cityportal

 U sklopu projekta predviđena je i sanacija 350 četvornih metara zelenih površina. Ova faza uključuje uređenje okoliša nakon završetka građevinskih radova, a cilj je vraćanje prostora u uredno i estetski prihvatljivo stanje. Dio opreme je već ranije ugrađen, a dio će biti postavljen u tjednima koji dolaze. 

Foto: Cityportal

Klupe s naslonom već su postavljene, a omogućit će građanima, posebice roditeljima i starijim osobama, predah i ugodan boravak u prostoru. 

Trenutačno su radovi još uvijek u tijeku. Prema zadnjem izvješću, Najveći dio posla preostao je na dovršenju uređenja zemljanih i zelenih površina, što je i završna faza prije potpunog kraja radova. 

Foto: Cityportal

Završetkom radova u Ulici Ljudevita Gaja stanovnici Gornje Lomnice dobit će funkcionalniju i sigurniju pješačku stazu (šetalište), novo asfaltirano igralište te uređen okoliš koji doprinosi kvaliteti života u naselju.

Iako radovi još traju, projekt se približava završnoj fazi, a nakon završetka uređenja zelenih površina prostor će u potpunosti biti spreman za korištenje.  

Foto: Cityportal

Ovakva ulaganja pokazatelj su kontinuiranih nastojanja Grada Velike Gorice da kroz manje infrastrukturne projekte unaprijedi svakodnevicu svojih građana, osobito u prigradskim naseljima. 

Izbori su došli i prošli, i neka su, ali morali smo se i u ovom broju pozabaviti malo i tom tematikom. Početkom lipnja dobili smo župana, odnosno zadržali smo postojećeg, jer ovo je Stjepanu Kožiću već rekordni sedmi mandat, a malo potom u našem je gradu formirano Gradsko vijeće u svom 11. sazivu. U novom Reporteru, koji je dostupan na poznatim lokacijama od ovog četvrtka, dotaknuli smo se svega toga, ali i još nekih tema.

Nažalost, morali smo se oprostiti od Zvonimira Šimića, čuvenog po nadimku Burek Zvone, jednog od ljudi koji su svojevrsni simboli našega grada. Njegova radnja na placu ponovno radi, a mi smo otišli provjeriti kako je doći kod Zvone sad, kad Zvone više nema…

Uz vijesti iz grada, uključujući i obnove prometnica te gradnju i dogradnju dječjih igrališta, osvrćemo se i na jako dobre vijesti koje kažu da ovo naše područje ima značajan geotermalni potencijal, što bi moglo puno doprinijeti jeftinijem grijanju.

Predstavljamo i Stjepana Slaneca iz Hrašća, koji je od najmlađih dana fasciniran konjima, kojima se ozbiljno posvetio, a njega i njegove kobile može se susresti i na raznim manifestacijama. Također, donosimo priču o novoj lutkarskoj predstavi za djecu “Klinček turopoljski”, odnosno i Mirelu Huskiću, Velikogoričanu s prebivalištem u bregima koji je kreirao ovaj lokalno vrlo važan kazališni uradak.

Bavimo se i jagodama, i eksplozivnim napravama, i gradskim firmama, i buševskom štruklijadom i čičkim Ivanjem, a na sportskim stranicama nudimo pregled niželigaške nogometne sezone, stanja radova na kampu HNS-a i osvrt na šampionsku sezonu Inkera iz Zaprešića.

Za svakoga po nešto!

Ulica Kovači u Velikoj Mlaki početkom srpnja započinje svoju transformaciju, kako bi u budućnosti bila sigurnija za promet i pješake. 

Riječ je o jednoj od važnijih prometnica za mještane, jer osim što povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem, svakodnevno ulicom prolaze djeca, roditelji i ostali mještani na putu do Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve kao i nogometnog igrališta NK Velika Mlaka gdje trenira oko 200 djece. 

Projekt obuhvaća obnovu 530 metara ove prometnice, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju i samog križanja sa Zamlačkom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet, oborinske odvodnje te pješačke staze. Također, zamijenit će se i vodoopskrbna mreža. 

Dodajmo kako će se prije same rekonstrukcije zamijeniti i javna vodoopskrbna mreža, a za vrijeme radova promet će se odvijati prema posebnoj regulaciji kroz različite faze, pri čemu će se zona radova pomicati za približno 50 metara kroz navedenu zonu radova. 

Naime, vozila će se propuštati naizmjence a promet u zoni raskrižja za vrijeme radnog vremena, zastavicama će regulirati djelatnici izvođača. Nakon radnog vremena, promet će biti reguliran semaforom, a brzina će dionicom biti ograničena na 30 km/h. 

Vrijednost radova, koje izvodi slovenska tvrtka KOP iz Brežica, je gotovo 880 tisuća eura, a rok za dovršetak radova je 150 dana. 

Inače, na području grada su u tijeku i drugi radovi na prometnoj infrastrukturi poput obnove Jelačićeve i Horvatove ulice u Kurilovcu, rekonstrukcije Ulice Bratstvo I, a uskoro kreću radovi i u samom centru grada na kompletnoj obnovi Ulice Matice hrvatske u dužini od 200 metara, od rotora u Ulici Slavka Kolara do križanja s Kurilovečkom ulicom.