Moja županija

Za sanaciju zgrada javne namjene oštećene u potresu na raspolaganju 80 milijuna kuna

Više informacija o ovom Javnom pozivu pronađite na službenoj web stranici Zagrebačke županije…

Objavljeno

prije 2 godine

27. siječnja 2022.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Zagrebačka županija poziva vlasnike i osnivače, odnosno pravne osobe i tijela s područja županije koji upravljaju zgradama javne namjene (gradove, općine, škole, muzeje, crkve, domove zdravlja itd.), a koje su oštećene u potresu, da dostave svoje prijave kako bi ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih sredstava.

– Zahvaljujem se Vladi RH na decentraliziranim sredstvima koja ovim javnim pozivom stavljamo u službu sanacije zgrada javne namjene oštećene u potresu. Radi se o iznosu od 80 milijuna kuna koje će biti na raspolaganju kroz ovu godinu. Pozivam županijske gradove i općine, domove zdravlja, muzeje te sve one koje upravljaju zgradama javne namjene da detaljne informacije o Javnom pozivu pronađu na službenim web stranicama Zagrebačka županije – pozvao je župan Stjepan Kožić.

Visina odobrenog iznosa za financiranje sanacija ovisit će o indeksu razvijenosti grada ili općine na kojem se nalazi oštećena zgrada javne namjene. Tako će se prijave iz gradova i općina koji spadaju u prve četiri skupine razvijenosti financirati u iznosu do 100% iznosa vrijednosti projekta, dok će prijave iz razvijenih JLS, tj. onih koje spadaju u V. VI. VII. i VIII. skupinu razvijenosti, financirati s maksimalnim iznosom do 80% vrijednosti projekta.

Više informacija o ovom Javnom pozivu pronađite ovdje.

Povezane teme:sanacija šteta od potresa Vlada RH ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Moja županija

Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem koji možemo rješiti edukacijom i odgovornim ponašanjem

Stoga je održana konferencija na temu ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’.

Objavljeno

prije 5 sati

26. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kako utjecati na smanjenje i sprječavanje otpada od hrane kada istovremeno raste broj stanovnika u opasnosti od siromaštva, i koju ulogu u svemu tome mogu odigrati jedinice lokalne uprave bila je tema konferencije ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’ koju je u goričkom Poduzetničkom inkubatoru organizirala VE-GO-RA-e i Inventivna rješenja koji su ujedno i partneri na projektu Cities2030.

– Cilj projekta je razvoj gradskih sustava hrane, a mi smo prepoznali ovaj projekt ‘Hrana nije otpad’ i inicijativi za potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma kao dodatni poticaj za osvještavanje javnosti i lokalne uprave o važnosti tog problema. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će izraditi vlastite operativne planove kojima je cilj da za 30 posto do 2028. godine smanje postojeći otpad od hrane – istaknula je voditeljica projektnog tima Cities2030, Violeta Crnogaj iz goričke Vegore.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Velike količine otpada od hrane postale su vrlo bitan izazov za sve, pa je slijedom toga i Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt “Hrana nije otpad“ i s tim u vezi inicijative potpisivanja Dobrovoljnog sporazuma sa dionicima zainteresiranim za rješavanje ovog problema.

– Cilj konferencije bio je da se upozna gradove s važnosti hrane odnosno da hrana nije otpad. Na jesen ćemo održati posljednju konferenciju ovog četverogodišnjeg projekta, a na kojoj će Grad Velika Gorica potpisati Dobrovoljni sporazum s Ministarstvom poljoprivrede – rekla je Mateja Kalisar, ravnateljica goričke Razvojne agencije.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prošle godine spomenuti je sporazum potpisala i Zagrebačka županija, koja je predstavila svoje aktivnosti kao budući novi potpisnik. Gordana Matašin voditeljica odsjeka za ruralni razvoj pri Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije istaknula je kako je veliki problem stvaranja otpada od hrane. I financijski, ali i veliki je pritisak na okoliš.

– Predstavili smo svoj nacrt koji ćemo uputiti prema Ministarstvu. Ono na čemu smo se mi bazirali je da pojačamo naše strateške dokumente s ciljevima koje želimo ostvariti, a to je smanjiti nastajanje otpada. Drugi najveći naglasak je na edukaciji, od djece vrtićke dobi pa sve do potrošača. Želimo proširiti i pojačati tu svijest kao i informirati o mogućnostima kako zbrinuti hranu, ponovno upotrijebiti, ali i smanjiti njeno bacanje – istaknula je Matašin te dodala kako neka ispitivanja pokazuju da više od 30 posto ljudi baca hranu u smeće.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ta je hrana nepovratno izgubljena jer čak ni ne dođe do biootpada. Zabrinjavajuće je i to da čak 70 posto otpada se stvara u kućanstvima. To pokazuje da građani jako loše planiraju i bacaju puno hrane. Cilj nam je da se to sve iskoristi i ne dođe čak niti do biootpada. Želimo osvijestiti ljude da gledaju na rokove proizvoda, planiraju svoju kupovinu kao i pripremu obroka – poručuje Matašin.

Inače, konferencija je bila organizirana prema UN Food System Independent Dialogue inicijativi vezanu uz Food2030 Agendu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Projekt ‘Zaželi’: Ines i Marica brinu o starijim sugrađanima, a koji ih s osmijehom dočekuju na vratima

Kroz projekt je zaposleno 10 žena, a koje brinu za 60 korisnika.

Objavljeno

prije 3 dana

23. svibnja 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Ines Majer iz Velike Gorice i Marica Prek iz Dužice dvije su gerontodomaćice koje su zaposlene na projektu ‘Zaželi za Veliku Goricu’ i koje brinu o starijim sugrađanima na području grada i okolice. Riječ je o projektu kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa, a sredstva u iznosu od 495 tisuća eura osigurana su iz Europskog socijalnog fonda.

Marica voli pomagati osobama treće životne dobi te joj je to bio glavni motiv uključivanja u projekt. Sada brine o deset osoba starijih od 80 godina.

– Svi su oni zaboravljeni od društva, prijatelja i rodbine. Njima se svijet vrti oko toga da im mi dođemo i s njima malo popričamo i popijemo kavu. Naravno uz sve drugo što im treba pomoći i napraviti – govori nam Marica i smatra kako je ovaj projekt svakako od velike pomoći i dobrodošao.

Korisnike obilaze dva puta tjedno. Za vrijeme dok borave kod njih brinu se o njihovoj higijeni, čiste kućanstvo, pomažu im oko svakodnevnih obaveza, kuhaju obroke, ali i pomalo vrtlare.