Kultura

Kako se razvijao naš grad doznajte na izložbi ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”

Brojni arhitekti oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Objavljeno

prije 3 godine

16. prosinca 2021.

Objavio/la

Suzana Majstorović

U petak, 17. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”, koja je dio izložbenog projekta ”Moderni grad – arhitektura i urbanizam Velike Gorice”.

Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.

Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priuštivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i društvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.

Stjepan Planić, Kuća Arbanas, iz knjige Kultura stanovanja

Izložba prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj etaži galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte društvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju.

Naselje Bratstvo, foto Ana Vuko

Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga ”Kultura stanovanja”, zamišljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.

Naselje JNA, foto Ana Vuko

Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemljištima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmješta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekadašnjim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.

Naselje Pionir (Podbrežnica), foto Ana Vuko

U vizuri grada ponajviše se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. – 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III – Galženica jug gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto ”spavaonice” u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.

Naselje Veliko Polje, foto Ana Vuko

Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Izložba je otvorena od 17. 12. – 24. 12. 2021. / 3. 1. – 21. 1. 2022.

Povezane teme:galerija galženica izložba VELIKA GORICA

Kultura

Gorički pijanist Starčević i bas-bariton Stražanac objavili album s Bersinim pjesmama za njemačku etiketu

Na dvostrukom albumu može se pronaći 23 Bersine pjesme za glas i klavir pisane na stihove pjesnika kao što su Goethe, Ibsen, Ljermontov, Preradović i Josip Bersa.

Objavljeno

prije 9 sati

25. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Bas-bariton Krešimir Stražanac i gorički pijanist i profesor u Umjetničkoj školi Franje Lučića, Krešimir Starčević objavili dvostruki album sa solo pjesmama hrvatskog skladatelja Blagoja Berse (1873.-1934.), u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic!

Riječ je o snimkama svjetske premijere (“World Premiere Recordings”) koje po prvi puta donose 23 Bersine pjesme za glas i klavir na njemačkom, hrvatskom i talijanskom jeziku, pisane na stihove pjesnika kao što su Heine, Müller, Volker, Goethe, Ibsen, Ljermontov, Preradović i Josip Bersa.

Inače, Blagoje Bersa jedan je od najvažnijih hrvatskih skladatelja i glazbenih pedagoga čiji su glazbeni opus i djelovanje bitno obilježili hrvatsku glazbu razdoblja moderne i prve polovice 20. stoljeća. Obilježavajući 150. obljetnicu skladateljevog rođenja, Stražanac i Starčević su 2023. godine izvodili Bersine solo pjesme diljem Hrvatske, Brazila te na koncertu u Beču. Nakon koncerta u siječnju 2024. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, snimili su ih u Glazbenoj školi Požega.

Kritičari diljem Europe ocijenili su ovaj album s najvišim ocjenama.

– Senzacionalan solistički album prvijenac jednog od najljepših lirskih baritona današnjice Krešimira Stražanca i njegovog kongenijalnog sukreatora za klavirom Krešimira Starčevića. Veličanstveno!” – rekla je dr. Ingobert Waltenberger, iz bečke Međunarodne platforme za kulturu Online Merker.

Album je dostupan na svim streaming platformama i internetskim stranicama za kupnju CD-a klasične glazbe, te u svim CD shopovima diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO I članice Sparka progovorile poetskom riječju STOP nasilju nad ženama

Mlinar: ‘Povezane interpretacije prisutnih pjesnika odzvanjale su poput zvonika koji upozoravaju na alarmantno stanje kod svih oblika nasilja i svih životnih doba.’

Objavljeno

prije 11 sati

25. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Članice Udruge umjetnika “Spark” sudjelovale su na manifestaciji “Poetskom riječju STOP nasilju nad ženama” koja je ove godine imala jubilarno 10. izdanje, a održana je u Kultrunom centru Dubrava. Organizatorica događaja je zagrebačka pjesnikinja Lidija Puđak, a manifestacija je trajala dva dana, 22. i 23. studenoga uz bogat kulturno-umjetnički program. Pozivu na sudjelovanje odazvali su se pjesnici iz svih susjednih zemalja pa i šire.

– Prvi dan bio je rezerviran za čitanje protestnih pisama pod geslom “Međunarodno protestno pismo-Zajednička vizija”, kada je svaki predstavnik grada iz kojeg dolazi uz predstavljanje organizatorice mogao pročitati i svoje protestno pismo vezano za borbu protiv nasilja općenito, a prvenstveno nasilja nad ženama. Kao podrška manifestaciji, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sa svojim je kolegicama prikazala sadržaj sa sudskih rasprava vezanih uz temu nasilja nad ženama – rekli su nam iz udruge Spark.

Foto: Udruga umjetnika ‘Spark’

Uz goste iz drugih zemalja i gradova večer su uveličali i sjajni glumci, interpretatori te pjesnici Enes Kišević, Jasna Odorčić i Zvonko Novosel. U glazbenom dijelu programa nastupili su Paula i Đelo Jusić, Neven Paleček-Papageno i Legino band.

Drugi dan, 23. studenoga, organizatori i sudionici manifestacije imali su prijem kod pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Francuskog veleposlanstva u prostorijama Francuskog instituta gdje su pogledali i tematski dokumentarni film. Program je završio “Međunarodnim poetskim apelom pjesnika protiv nasilja nad ženama”.

– Dvorana je bila puna kao i prve večeri, a tematski povezane interpretacije prisutnih pjesnika odzvanjale su poput zvonika koji upozoravaju na alarmantno stanje kod svih oblika nasilja i svih životnih doba, kako u Europi tako na sve četiri strane svijeta – dodali su iz udruge.

Foto: Udruga umjetnika ‘Spark’

Na ovoj manifestaciji organiziranoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga, u ime Grada Velike Gorice i Udruge umjetnika “Spark”, sudjelovale su: organizatorica ovog nastupa Zdenka Mlinar, predsjednica Udruge Gordana Gerhardinger i Marica Mihac.

Foto: Udruga umjetnika ‘Spark’

– Svakako mi je bila čast i ovaj put organizirati sudjelovanje i animirati članice naše Udruge “Spark” da se odazovu pozivu uvažene pjesnikinje i organizatorice mnogih kulturnih događanja Lidije Puđak kako bi svojom pisanom riječju rekli STOP nasilju svih oblika, boja i mirisa! Stalo mi je da se uz jeku pisanih riječi iz mnogih europskih i svjetskih gradova čuju riječi apela i iz Velike Gorice. Jer, mjesta i gradovi nisu veliki po tome koliko u njima živi stanovnika ili kolika im je geografska širina i dužina, veliki su samo onoliko koliko u njima živi sretnih ljudi – istaknula je ovu prigodu Zdenka Mlinar.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Desetljeće prijateljstva okrunjeno Poveljom između KUD-a Stari grad i Sloga iz Crne Gore

Pjesma i prijateljstvo ne poznaju granice.

Objavljeno

prije 2 dana

23. studenoga 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Jedno desetljeće zajedničkog druženja i putovanja proslavljeno je potpisivanjem ‘Povelje prijateljstva’. KUD Stari grad Lukavec i crnogorski KUD Sloga iz Deđnovića jučer su potpisali ovaj važan dokument kojim su samo potvrdili jednu lijepu dosadašnju, ali i buduću suradnju. Povelje su potpisale predsjednice društava, Elizabeta Stipetić iz Lukavca te Sonja Bokan iz Đenovića.

– Ovo je mali krug velikih ljudi i prijatelja koje smo upoznali na ulicama Paralije, a nastavili smo naše prijateljstvo i druženje na ulicama Đenovića, Lukavca, Velike Gorice i Zagreba, a sigurna sam kako ćemo nastaviti i kroz godine u mnogim drugim državama kroz koje ćemo zajedno proputovati. Ovo naše prijateljstvo je kliknulo na prvu i zaista je istina da pjesma i prijateljstvo ne poznaju granice. Zato mi je drago da granica među nema,da ih nikada nije bilo i da ih nikada neće biti – rekla je predsjednica Stipetić.