U Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano 161.227 poljoprivrednika, oko četiri tisuće manje nego godinu ranije, pokazuje Zeleno izvješće Ministarstva poljoprivrede. Kako piše Župan.hr, pad je zabilježen u svim županijama, ali unatoč tome Zagrebačka županija i dalje zauzima prvo mjesto s 13.664 poljoprivrednika, odnosno 8,5 % svih u zemlji.

Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 13.122, Osječko-baranjska s 11.762, Bjelovarsko-bilogorska s 10.283 i Sisačko-moslavačka s 9.092 poljoprivrednika. Kad se promatraju samo oni koji raspolažu zemljištem, Zagrebačka županija ponovno je vodeća s 12.544 gospodarstva.

Hrvatski poljoprivrednici ukupno koriste 1,16 milijuna hektara zemlje, od čega 76 % obrađuje manje od 5 hektara. Prosjek po gospodarstvu iznosi 7,2 hektara, dok tek 0,9 % poljoprivrednika obrađuje više od 100 hektara, no oni raspolažu s trećinom obradivih površina. Demografska slika pokazuje da gotovo 39 % gospodarstava vode nositelji stariji od 65 godina, a mladi do 41 godine čine 14 %. U Zagrebačkoj županiji ističe se i iznadprosječan udio žena u poljoprivredi, točnije 33,3 %, dok je nacionalni prosjek 28,6 %.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u zemlji procijenjena je na 3,1 milijardu eura, što je rast od 8,6 % u odnosu na 2023. godinu. Najviše je rasla proizvodnja povrća, voća i maslinovog ulja, dok se u stočarstvu bilježe različiti trendovi , povećanja broja svinja i goveda i smanjenje stočnog fonda u kozarstvu. Produktivnost rada u hrvatskoj poljoprivredi i dalje zaostaje za europskim prosjekom, ali posljednjih godina bilježi stabilan rast.

Zagrebačka županija ostaje ključna točka hrvatske poljoprivrede, prednjači i po broju gospodarstava i po udjelu žena u sektoru. Iako je pad broja poljoprivrednika prisutan u cijeloj zemlji, ova županija i dalje pokazuje otpornost i potvrđuje svoju važnost u proizvodnji hrane. Pred njom je izazov privlačenja mlađih generacija, što bi moglo biti ključno da se zadrži čelna pozicija.

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u srpnju 2025. iznosila je 1.437 eura. To je 0,5 % manje nego mjesec ranije, dok realni pad, uzimajući u obzir inflaciju, iznosi 0,9 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto iznos u istom razdoblju bio je 2.000 eura, također nešto niži nego u lipnju, nominalno 0,4, a realno 0,8 %.

Sektorske razlike i dalje su velike. Najviše su zaradili zaposleni u zračnom prijevozu, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.353 eura, dok je u proizvodnji odjeće bila najniža, 937 eura. Kod bruto plaće razlika je još izraženija, od 3.436 eura u zračnom prijevozu do 1.232 eura u tekstilnoj industriji.

Unatoč mjesečnom padu, na godišnjoj razini plaće su osjetno više. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 9,3 %, a realno za 5 %. Bruto plaća zabilježila je sličan trend, s godišnjim rastom od 9,8 % nominalno i 5,5 % realno.

U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna neto plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,2 % više nego u istom razdoblju 2024., dok je bruto plaća bila 1.990 eura, s rastom od 11 %.

Radnici su u srpnju prosječno odradili 182 plaćena sata, 10,3 % više nego u lipnju. Najviše sati odrađeno je u vodenom prijevozu (191), a najmanje u socijalnoj skrbi bez smještaja (172). Kada se gleda po satu, neto iznos pao je za 8,6 % u odnosu na lipanj, na 7,72 eura, dok je bruto po satu bio 10,74 eura. U odnosu na prošlu godinu, oba pokazatelja bilježe oko 9 % rasta.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje tipična primanja radnika, iznosila je u srpnju 1.249 eura neto i 1.702 eura bruto. U odnosu na lipanj, riječ je o blagom rastu, dok je na godišnjoj razini povećanje iznosilo više od 10 %.

Podaci potvrđuju da plaće u Hrvatskoj i dalje rastu na godišnjoj razini, no istodobno pokazuju i mjesečne oscilacije. Srpanj je donio blagi pad u odnosu na lipanj, ali s obzirom na dvoznamenkasti rast u usporedbi s prošlom godinom, ukupni trend ostaje pozitivan.

Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojima se predviđa ukidanje vođenja više računovodstvenih evidencija i obrazaca. Prema procjenama, time bi poduzetnici godišnje bili rasterećeni za oko 72,6 milijuna eura, piše Večernji.hr.

Izmjene su povezane s uvođenjem obvezne fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji i obveznog eRačuna u poslovanju, a planirano je da novi sustav krene od 1. siječnja 2026. godine.

Predložene izmjene predviđaju ukidanje:

• Izvješća o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DON-H)
• Knjige izlaznih računa (Obrazac I-RA)
• Posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u putničkom prometu (Obrazac PDV-F)
• Prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO)
• Posebne evidencije o primljenim računima (Obrazac U-RA)

Ministarstvo financija naglašava kako će obvezna razmjena eRačuna zahtijevati određene prilagodbe, prvenstveno kroz softverska rješenja, no dugoročno bi trebala donijeti uštede i jednostavnije poslovanje.

Osim ukidanja obrazaca, predviđa se i produljenje rokova za podnošenje prijava vezanih uz PDV, zbirnih prijava, stjecanja dobara i primljene usluge iz EU te isporuka dobara u druge države članice EU. Poduzetnici bi tako dobili više vremena za ispunjavanje poreznih obveza.

Ako budu prihvaćene, izmjene Zakona o PDV-u stupile bi na snagu 1. siječnja 2026. godine. Do tada je nacrt prijedloga otvoren za javno savjetovanje, koje traje do 18. listopada ove godine.

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].