Hrvatske željeznice ponovno omogućuju besplatna putovanja vlakom prema moru za određene kategorije putnika, piše Mirovina.hr. Umirovljenici, stariji od 65 godina, djeca, učenici i redovni studenti moći će iz bilo kojeg dijela Hrvatske otputovati u Split, Šibenik, Rijeku ili Pulu, bez plaćanja karte, ali uz obaveznu nadoplatu rezervacije sjedala u iznosu od 1,06 eura.

Kako bi ostvarili pravo na besplatnu vožnju, putnici moraju predočiti pametnu karticu. Ponuda vrijedi isključivo za udaljenosti veće od 25 kilometara, dok se za korištenje postelje u noćnim vlakovima plaća dodatna naknada. Naime, i ove godine uvode se noćne linije koje će svakodnevno povezivati kontinentalnu Hrvatsku s obalom.

Za sve građane koji ne pripadaju navedenim skupinama, HŽ najavljuje ljetni popust od 40 % na cijene karata prema moru. Putovanja se mogu ostvariti iz bilo kojeg kolodvora ili stajališta, a rezervacija mjesta, kako u dnevnim, tako i u noćnim vlakovima, obvezna je i naplaćuje se 1,06 eura. U slučaju da putnici putuju u vagonima za spavanje, korištenje postelje također se dodatno plaća.

Program ljetnih vožnji službeno počinje 28. lipnja i trajat će sve do 30. kolovoza.

Danas, 23. lipnja, s početkom u 17 sati, Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu bit će jedno od mjesta na svijetu s izravnim prijenosom prvog pogleda kroz teleskop opservatorija Vera C. Rubin iz Čilea. Kako prenosi Zagreb.info, ovaj događaj znanstvenog značaja bit će popraćen stručnim komentarima poznatog astrofizičara Ante Radonića, a publika će ga moći pratiti u kino dvorani muzeja.

Radi se o pokretanju jednog od najnaprednijih teleskopa današnjice, koji se nalazi na planini Cerro Pachón u čileanskim Andama, na visini od 2672 metra. Opservatorij Vera C. Rubin donosi revoluciju u promatranju svemira, omogućujući najopsežnije kontinuirano praćenje svemirskih objekata do sada. U projekt su značajno uključeni i hrvatski znanstvenici. Na njegovom čelu nalazi se prof. dr. Željko Ivezić, profesor na Sveučilištu u Washingtonu u Seattleu, koji je diplomirao strojarstvo i fiziku u Zagrebu.

Ključnu ulogu u obradi podataka, kojih će tijekom deset godina biti oko 60 petabajta, ima prof. dr. Mario Jurić, također astrofizičar hrvatskog podrijetla. U razvoju sustava hlađenja za izuzetno osjetljivu astronomsku kameru sudjelovali su i stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Teleskop, nazvan po američkoj astronomkinji Veri C. Rubin, pionirki istraživanja tamne materije i zagovornici prava žena u znanosti, opremljen je najmoćnijom digitalnom astronomskom kamerom dosad. Kamera ima rezoluciju od 3200 megapiksela, promjer leće od 1,5 metara, masu od 2800 kilograma i sadrži 189 CCD detektora koji rade na -100 °C. Svaka ekspozicija snimat će se svakih 15 sekundi. Takozvani veliki sinoptički teleskop moći će snimiti cijelo nebo unutar svega nekoliko noći, a tijekom desetljeća planira se katalogizirati 17 milijardi zvijezda, 20 milijardi galaksija i milijune drugih svemirskih objekata.

Prikupljeni podaci bit će od presudne važnosti za istraživanje tamne tvari i energije, ali i za praćenje potencijalno opasnih objekata poput asteroida. Opservatorij Vera C. Rubin trebao bi proizvesti najveći time-lapse film svemira ikad napravljen, vizualni dnevnik svemira u realnom vremenu, dostupan znanstvenicima diljem svijeta.

Tehnički muzej Nikola Tesla poziva sve zainteresirane da prisustvuju ovom jedinstvenom događaju koji spaja hrvatsku znanstvenu izvrsnost s najnovijim globalnim dostignućima u astronomiji.

Za razliku od kvocijenta inteligencije (IQ), emocionalna inteligencija ne mjeri se testovima, već se vidi u svakodnevnim situacijama, odnosima i reakcijama. I dok se kod odraslih često prepoznaje kroz empatiju, samokontrolu ili sposobnost slušanja, stručnjaci ističu da se temelji emocionalne pismenosti oblikuju još u djetinjstvu. Upravo na to ukazuje stručnjakinja za roditeljstvo Reem Raouda, koja je kroz analizu ponašanja više od 200 djece identificirala šest jasnih znakova koji upućuju na visoku emocionalnu inteligenciju kod najmlađih. Njezino mišljenje prenosi MissMama.

1. Prepoznaju neverbalne znakove

Djeca s visokom emocionalnom inteligencijom kao da imaju unutarnji radar za tuđe osjećaje. Promatraju pokrete, izraze lica i ton glasa i znaju što ti znakovi znače. Primijete kad su im prijatelji tiši nego inače ili kad učitelj nije raspoložen.

Savjet za roditelje – Razgovarajte s djecom o tome što su primijetila kod drugih tijekom dana. Pitajte ih „kako ti se činilo da se tvoj prijatelj danas osjeća?”

2. Pokazuju empatiju i suosjećanje

Osim što prepoznaju osjećaje drugih, ova djeca na njih reagiraju s iskrenom zabrinutošću. Ako prijatelj izgubi u igri, znaju mu prići s utješnim riječima i predložiti nešto drugo kako bi mu popravili dan.

Savjet za roditelje – Empatiju najbolje učimo primjerom. Ako susjedu nije dobro, uključite dijete u pomaganje, recite im „idemo vidjeti treba li joj nešto”.

3. Mogu imenovati svoje emocije

Dijete koje kaže „frustriran sam jer ne mogu riješiti zadatak” ili „sretan sam što sam pomogao prijateljici”, već ima razvijen emocionalni rječnik. To je važan korak prema rješavanju problema.

Savjet za roditelje – Izgovarajte vlastite emocije naglas. Tako djeca uče prepoznati i svoje osjećaje i izražavati ih riječima.

4. Prilagodljivi su

Kada planovi propadnu, poput otkazanog rođendana zbog kiše, ova djeca neće dramatizirati. Umjesto toga predložit će alternativu i reći nešto poput „ajmo slaviti unutra!”

Savjet za roditelje – Budite smireni u vlastitim reakcijama i potaknite dijete da zajedno tražite novo rješenje. “Što možemo sad napraviti umjesto toga?”

5. Dobri su slušači

Kad im pričate o svom danu, ne slušaju vas s pola uha, već vas gledaju, prate ton i postavljaju pitanja. Pokazuju da im je stalo.

Savjet za roditelje – Kad vam dijete govori, spustite sve što radite i stvarno ga slušajte. Kontakt očima i potvrđivanje onoga što govori čini veliku razliku.

6. Mogu se samoregulirati

U igri, kad ne pobijede ili nešto ne ide po planu, ne slijedi eksplozija emocija. Umjesto toga, naprave pauzu, udahnu duboko i vrate se s boljim stavom.

Savjet za roditelje – Vježbajte s djecom jednostavne tehnike poput brojanja do deset ili dubokog disanja. I sami to radite jer djeca najviše uče gledajući vas.

Emocionalna inteligencija nije urođena, već se razvija i to najviše kroz svakodnevne interakcije s roditeljima. Prepoznavanje i poticanje ovih šest ponašanja može biti ključna odskočna daska za emocionalni razvoj djece i njihovu uspješnu budućnost.

Područna knjižnica Galženica poziva sve amaterske umjetnike i umjetničke skupine da se prijave za izlaganje amaterskih umjetničkih radova u sezoni 2025./2026. Rok za prijave je 31. kolovoza 2025. godine.

Ovaj poziv namijenjen je svima koji žele predstaviti svoje vizualne radove, a cilj je potaknuti i podržati amatersko stvaralaštvo kroz javnu prezentaciju u prostoru knjižnice.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti pojedinačno ili kao skupina, a prioritet će imati oni koji do sada nisu izlagali. Prijava mora sadržavati osnovne podatke o autoru ili skupini, kontakt informacije, kratak životopis ili opis djelovanja te detalje o radovima poput naziva, koncepta, opisa i korištenih tehnika i materijala. Uz prijavu potrebno je poslati i fotografije radova u digitalnom ili klasičnom obliku te eventualne dodatne napomene.

Prijave se mogu dostaviti osobno ili poštom na adresu Područne knjižnice Galženica, telefonom, elektroničkom poštom ili putem društvenih mreža Facebook i Instagram na službene profile knjižnice. Pristigle prijave ocjenjivat će prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz Gradske knjižnice Velika Gorica, Galerije Galženice i Područne knjižnice Galženica. Odabrani umjetnici bit će pravovremeno obaviješteni. Više informacija možete pronaći ovdje.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvodi novu digitalnu uslugu za korisnike, virtualnu glasovnu asistenticu HANA koja će odgovarati na pozive osiguranim osobama i ugovornim partnerima kako bi pravovremeno pružio točne i detaljne informacije vezano za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dopunskog zdravstvenog osiguranja te vezano za poslovanje.

HANA koristi tehnologiju umjetne inteligencije kako bi prepoznala i razumjela govor korisnika, a tijekom korištenja stalno će usavršavati svoje odgovore i širiti znanje, omogućujući tako sve preciznije informacije. Cilj ove inovacije je skratiti vrijeme čekanja, povećati dostupnost podrške u bilo koje doba dana te rasteretiti ljudske operatere u kontakt centru HZZO-a.

Kontakt centar HZZO-a djeluje još od 2012. godine, a kroz njega je prošlo više od 300 educiranih djelatnika koji godišnje obrade oko 400.000 poziva. S uvođenjem AI asistenta, Zavod dodatno modernizira svoju uslugu i povećava učinkovitost komunikacije s građanima.

Asistentica HANA dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Pitate se zašto baš ovo ime?

• H – HZZO
• A – AI
• N – Nacionalni sustav zdravstvene zaštite
• A – Asistent

Više detalja dostupno je ovdje.