Povodom obilježavanja 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u četvrtak, 31. srpnja u 17 sati, glavnim gradom Hrvatske proći će svečani vojni mimohod. Sudjelovat će više od 3.400 pripadnika hrvatskih i savezničkih snaga, uz spektakularan prikaz opreme, naoružanja i zračnih sposobnosti Hrvatske vojske.

Dionica Ulice grada Vukovara, od Avenije Marina Držića do Savske ceste, bit će glavna trasa ovog velikog događaja. Mimohod će građanima ponuditi rijetku priliku da izbliza svjedoče vojnoj spremnosti, disciplini i tehnološkoj sofisticiranosti Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, civilne zaštite, vatrogasaca, gorske službe spašavanja, pravosudne policije te povijesnih i savezničkih postrojbi.

Posebnu pažnju privući će preko 500 borbenih i neborbenih vozila, uključujući moderne tenkove Leopard, besposadne letjelice Bayraktar te male borbene dronove. Uz kolonu na tlu, nebo iznad Zagreba zaoriti će zvuk mlaznjaka i helikoptera, više od 40 letjelica iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i MUP-a demonstrirat će sinkroniziranu snagu, uključujući i najsuvremenije Rafale borbene avione.

Morski doprinos dolazi u obliku mimoplovne videoprezentacije Hrvatske ratne mornarice, čime se u mimohod simbolično uključuju i pomorske snage. Posjetitelji će moći putem videozida pratiti sposobnosti flote, od ophodnih brodova do specijaliziranih plovila. Sve će to biti zaokruženo i kulturno-umjetničkim programom.

“Pozivamo sve građane da svojim dolaskom podrže Oružane snage Republike Hrvatske i budu dio ovog jedinstvenog događaja koji simbolizira snagu, profesionalnost i zajedništvo”, poručuju iz MORH-a.

Trideset godina nakon “Oluje”, Hrvatska kroz ovaj događaj ne slavi rat, već čvrsto stoji uz ideale mira, sigurnosti i slobode koje su izborili oni u čiju se čast mimohod i održava.

Grad Velika Gorica raspisao je treći krug Javnog poziva za otkup knjiga, časopisa i drugih umjetničkih produkcija za 2025. godinu. Prijaviti se mogu umjetničke organizacije, samostalni umjetnici, udruge te sve druge pravne i fizičke osobe, i to od 22. srpnja do 26. rujna 2025. Prijedlozi koji zadovoljavaju uvjete imat će priliku biti sufinancirani iz gradskog proračuna, a poziv je otvoren za sve koji svojim radom doprinose kulturnom identitetu i vrijednostima Velike Gorice.

Prijava nije komplicirana, ali zahtijeva točnost, svi prijedlozi moraju biti dostavljeni na službenim obrascima, koji se mogu preuzeti na ovdje. Uz ispunjene obrasce, treba dostaviti i primjerak knjige, časopisa ili umjetničkog djela, a sve zajedno treba stići u zatvorenoj omotnici s jasnom oznakom da se dokumentacija ne otvara.

Omotnicu treba poslati preporučenom poštom ili osobno dostaviti u pisarnicu Grada Velike Gorice, na adresu Trg kralja Tomislava 34, s naznakom “Prijedlog za otkup knjiga, časopisa i druge umjetničke produkcije od značaja za grad Veliku Goricu za 2025. godinu”.

Važno je napomenuti da će se razmatrati isključivo prijave koje su pravovremene i potpune. Zato, ne ostavljate slanje za posljednji tren. Za sve eventualne nejasnoće, tu je kontakt e-mail: [email protected]. Komunikacija se odvija isključivo elektroničkim putem.

Ako imate djelo koje zaslužuje širu publiku, sada je vrijeme da ga predstavite.

Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.

Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.

Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.

Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.

Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.

“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.

“Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.

Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.

Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na ozbiljan propust u primjeni novog Zakona o visokom obrazovanju, zbog kojeg su brojni studenti protupropisno izgubili pravo studiranja. Problem traje od akademske godine 2022./23., a kulminirao je, kako kažu nedjelovanjem Uprave Fakulteta, unatoč jasnim uputama Sveučilišta i rektora. Studenti traže da se svi koji su nepravedno isključeni kontaktiraju i vrate na studij što prije.

U središtu ovog problema je izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još u listopadu 2022. godine, a s novim Statutom Sveučilišta iz ožujka 2023. ukinuo je prakse poput gubitka studentskih prava nakon dva nakon dva ključna akademska “kiksa”, a to su neostvarivanja 35 ECTS bodova u dvije godine i osmog pada istog ispita.

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova kojim se vrednuje opterećenje studenta na fakultetu. U Hrvatskoj je standardiziran tako da 1 ECTS bod predstavlja otprilike 30 radnih sati, uključujući predavanja, seminare, učenje i ispite.

Recimo da je student upisao prvu godinu studija, a maksimalni broj ECTS bodova koje može ostvariti kroz kolegije iznosi 60 bodova. To bi značilo da se na godišnjoj razini od studenta očekuje oko 1800 radnih sati. Kako se akademska godina sastoji od dva semestra, svako polugodište nosi 30 bodova. U praksi to često znači da jedan kolegij vrijedi oko 6 ECTS bodova.

Po starom zakonu, student je mogao izgubiti pravo studiranja ako u dvije uzastopne godine nije skupio barem 35 ECTS bodova ukupno, ili ako je pao isti ispit osam puta, tzv. “osmi pad”.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

No unatoč novim pravilima, Filozofski fakultet u Zagrebu je i dalje primjenjivao stare odredbe. Iako su sve sastavnice Sveučilišta još u rujnu 2023. dobile jasnu uputu rektora da nove odredbe vrijede retroaktivno, dakle i za ranije upisane studente ako su za njih povoljnije, praksa na Filozofskom se nije promijenila.

Ured Studentskog pravobranitelja zaprimio je konkretne slučajeve studenata kojima je, protivno zakonu i uputama, odbijen povratak na studij. Kada su se studenti obratili rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, on je jasno poručio kako ne postoji pravna osnova za gubitak statusa na temelju zastarjelih pravila. Njegova uputa dekanu nije bila molba, već pravno obvezujuće tumačenje da studenti moraju biti vraćeni.

Unatoč tome, Uprava Filozofskog fakulteta, predvođena dekanom izv. prof. dr. sc. Domagojem Tončinićem, odbija sustavno reagirati. Umjesto da sami identificiraju obespravljene, Uprava tvrdi kako će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno, ako im se student sam javi.

Međutim, tu se javlja pitanje, a što je s onima koji ni ne znaju da su protuzakonito izbačeni?

Kako javljaju iz Studentskog zbora, na nedavnoj sjednici Fakultetskog vijeća, 16. srpnja 2025., prodekan za studente izv. prof. dr. sc. Ivan Markić nije dao nikakav odgovor, iako su studentski predstavnici više puta tražili akciju. Glavna tajnica Davorka Vuković dodatno je zbunila stvar tumačeći da su stari pravilnici mogli i dalje vrijediti, premda je to u direktnoj suprotnosti s uputom rektora.

“Od dekana i ostatka uprave očekujemo da se očituju o situaciji i preuzmu odgovornost, ali da prije svega pokrenu hitan postupak kontaktiranja obespravljenih studenata i omoguće im povratak na studij u što kraćem roku”, poručuju studenti.

Dok rektor Sveučilišta poziva na povratak tih studenata, Uprava Filozofskog fakulteta odgovara da će svaki slučaj razmotriti pojedinačno, bez najave šire institucionalne akcije. U tom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje. Hoće li Filozofski fakultet aktivno tražiti rješenja i identificirati studente koji su eventualno nepravedno izgubili status ili će odgovornost za pokretanje postupka ostati na samim studentima bez obzira na zakon koji bi ih trebao zaštiti?

Lazina Čička za vikend je imala jednu složnu akciju, u kojoj je sudjelovalo gotovo cijelo selo.

Riječ je o njihovom Vatrogasnom domu koji koriste mještani za okupljanja, skupštine i mjesna događanja, a koji do ovog vikenda nije imao klima uređaje.

Ljeta više ne možemo zamisliti bez ovih uređaja koji nam omogućavaju ugodniji boravak u zatvorenom, posebice gdje se okuplja veći broj ljudi. 

Kako bi “pokrili kvadraturu”, ugrađena su četiri klima-uređaja u Vatrogasni dom i to uz mogućnost hlađenja ljeti i grijanja zimi.  

 –Zahvaljujemo Zagrebačkoj županiji i gospodinu Ervin Kolarecu na donaciji sredstava za nabavu klima-uređaja. Također, velika hvala svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove akcije: Mjesnom odboru Lazina Čička na donaciji pića, MNK-u Lazina na donaciji financijskih sredstava za ugradnju, kao i svim članovima DVD-a koji su sudjelovali u radnoj akciji, posebno susjedu Franji na pomoći oko uređenja okoliša – s veseljem su objavili vatrogasci iz Lazine na svojoj facebook stranici. 

Stanovnici Lazine pokazali su da međusobna suradnja svih aktivnih udruga, uz zajedništvo i trud, uspješno rješava sve izazove. I finu kotlovinu!