Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Kultura

Treće priznanje za „Hassanove ratove“ – Unska sirena u rukama Velikogoričanina Hassana Haidara Diaba

Nagrada za najbolji dokumentarni film ujedno je duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista

Objavljeno

na

Film „Hassanovi ratovi“, u režiji i scenariju Roberta Bubala, urednika Nedjeljnog Večernjeg lista, te u produkciji Olimp Marija Vukadina, nastavlja osvajati srca publike i žirija, ali i ispisivati stranice filmske povijesti.

Nakon velikih uspjeha i nagrada u Vukovaru i Tuzli, stiglo je i treće veliko priznanje – ovoga puta na 7. Internacionalnom Avanturističkom Film Festivalu Avant & Una u Bihaću.

U međunarodnoj konkurenciji filmova iz Austrije, Poljske, Palestine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, „Hassanovi ratovi“ zablistali su snagom svoje priče i autentičnošću svjedočanstva. Žiri festivala, u sastavu Jasmin Agić (predsjednik), Anila Gajević i Dejan Dabić, jednoglasno je odlučio dodijeliti Nagradu za najbolji dokumentarni film upravo ovom naslovu.

Odluka žirija nije bila samo priznanje filmu, već i duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista – Hassana Haidara Diaba, nagrađivanog novinara i ratnog reportera Večernjeg lista. Njegova iskustva s ratišta Bliskog istoka, ispričana kroz objektiv kamere, pretočena su u dokumentarac koji ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

– Izuzetno sam ponosan na ovu još jednu u nizu nagradu. Ona nije samo moja, nego i nagrada mome gradu, Velikoj Gorici, koja mi je uvijek bila dom i snaga. Ovo priznanje vidim kao potvrdu da se istina uvijek probije, ma koliko puta bila prešućivana. Zahvalan sam svima koji su vjerovali u ovaj film i moju priču – ispričao je Hassan.

„Hassanovi ratovi“ nisu samo film – oni su svjedočanstvo epohe, mozaik povijesti regije rastrgane ratovima, ideologijama i podjelama, ali i osobna priča o čovjeku koji je istini posvetio život. Film donosi autentičan prikaz Bejruta i Bliskog istoka, kroz desetljeća političkih, nacionalnih i vjerskih lomova. To je priča o novinaru koji je uvijek bio ondje gdje je najopasnije – kako bi donio istinu, bez obzira na cijenu.

Unska sirena, nagrada iz Bihaća, nosi snažnu simboliku. Rijeka Una, kao simbol života, čistoće i postojanosti, u ovom kontekstu postaje metafora za istinu i hrabrost. Dodjela ove nagrade filmu o Hassanu potvrđuje da istina, izgovorena i ispričana u najtežim trenucima, uvijek pronađe svoj put i pobijedi.

Ovim priznanjem, nakon Vukovara i Tuzle, Bihać je postao nova postaja na pobjedničkom putu filma „Hassanovi ratovi“, koji će zasigurno nastaviti osvajati publiku i festivalske žirije diljem svijeta.

Nastavite čitati

Vijesti

„Neznani svijet Emila Laszowskog“ tema idućeg Matičina četvrtka

Život i rad povjesničara Laszowskog približit će dr. sc. Mario Stipančević

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Državni arhiv u Zagrebu

U sklopu programa Matičin četvrtak, kojeg organizira Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica, u četvrtak 11. rujna 2025. s početkom u 18:30 sati u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici te na web stranici Ogranka, bit će predstavljena knjiga “Neznani svijet Emila Laszowskog” autora dr. sc. Marija Stipančevića.

Emil Laszowski najpoznatiji je kao autor kapitalnog djela “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane I – III”. Osim što je radio u Hrvatskom zemaljskom arhivu u Zagrebu, Laszowski je objavio brojne zbirke arhivske građe, a 1905. godine s Velimirom Deželićem starijim osnovao je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«. Njegov život i znanstveni opus već godinama sustavno proučava povjesničar i arhivist Mario Stipančević.

Stipančević, rođen 1975. u Mačkovcu na Savi, školovao se u Novoj Gradiški te diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu, gdje je obnašao različite dužnosti, od rada u odsjecima za arhivsko gradivo do mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, pročelnika znanstvenog odjela i arhivskog savjetnika. Godine 2006. magistrirao je nacionalizme u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, a 2012. doktorirao upravo na temi Laszowskog.

Nastavite čitati

Najave

PO STARINSKI „Anđele“ zovu na štrudline ‘sake fele’

Tema ovogodišnje priredbe je voće!

Objavljeno

na

Objavio/la

Društvo žena Anđela Lovreković u subotu, 13. rujna od 14 sati na Drevinom gruntu, kod kapele sv. Vida u Mraclinu, organizira već tradicionalnu gastro-manifestaciju “Po starinski”.

Tema ovogodišnje priredbe je voće, a vrijedne “Anđele” spremaju knedline sa šljivama, neizostavne štrukle s tropom i pečenu vratinu s krumpirom na salatu.

Od slatkih delicija tu će biti štrudlini ‘sake fele’: od jabuka, šljiva, višanja i drugog voća, ali i voćne torte i druge starinske slastice dok će sve okupljene glazbom zabaviti tamburaški sastav “Lajbeki”.

Dobar razlog da se zaputite u Mraclin i ručate ‘po starinski’!

Nastavite čitati

Vijesti

Udruga ČičaMiča pokreće besplatne radionice za djecu i odrasle! Otvorene prijave

Udruga ČičaMiča pokreće program ReAct kojim će se djeca, mladi i odgajatelji kroz dramske igre učiti empatiji, kritičkom razmišljanju i suradnji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Besplatne edukativne radionice pod nazivom “ReAct” kreću u Velikoj Gorici krajem rujna, a namijenjene su učenicima viših razreda osnovnih škola, srednjoškolcima, mladima, ali i onima koji rade s djecom, bilo da se radi o učiteljima, odgajateljima, nastavnicima i sličnim zanimanjima. Program organizira Udruga ČičaMiča, a provodi se u sklopu “Programa pozitivnog razvoja i prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih”, uz financijsku potporu Grada Velike Gorice.

Radionice se temelje na dramskim igrama i improvizaciji, s ciljem razvijanja socijalnih vještina, empatije i sposobnosti zajedničkog rješavanja problema. Vodit će ih dramska pedagoginja Ivana Marijančić, koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u dramskom i odgojnom radu. Sudionici će kroz scenske prikaze i interaktivne metode istraživati različite životne situacije i učiti kako ih konstruktivno prevladati. Program se dijeli na dva dijela.

Za odrasle (16:00 – 20:00):

  • MAMCI (četvrtak, 25. rujna) – fokus je na kratkim i dinamičnim dramskim igrama koje pomažu u smanjenju treme i stresa, potiču komunikaciju i grupnu suradnju. Poseban naglasak bit će na metodama rada s “težim” grupama te postupcima donošenja odluka i rješavanja sukoba.
  • Od dramske igre i improvizacije do problemske situacije i aktivne participacije (četvrtak, 2. listopada) – polaznici će otkriti kako se spontane ideje iz igre mogu razviti u problemske situacije i scenske prikaze. Radionica upoznaje s metodama interaktivnog kazališta, posebno Forum kazalištem Augusta Boala, a cilj je razvijati kritičko mišljenje i zajedničko rješavanje problema.
  • Podrška (ponedjeljak, 6. listopada) – kroz iskustvene igre sudionici će učiti kako pružati i primati podršku, bilo riječima, gestom ili samom prisutnošću. Naglasak je na stvaranju povjerenja, solidarnosti i prihvaćanja unutar grupe.

Za učenike (16:00 – 18:00):

  • Riječi, riječi (ponedjeljak, 22. rujna) – djeca će kroz igru i pripovijedanje učiti maštovito izražavanje i otkrivati snagu priče.
  • Podrška (ponedjeljak, 29. rujna) – cilj je osnažiti vršnjačku grupu kroz međusobno povjerenje i oslonac. Dramske igre pomažu djeci da prepoznaju važnost podrške u svakodnevnim odnosima.

Sve radionice održavaju se na adresi Franje Lučića 15 u Velikoj Gorici, a sudjelovanje je besplatno. Prijave se zaprimaju putem obrasca kojeg možete pronaći ovdje. Za sve dodatne informacije, možete se javiti na [email protected].

 

Nastavite čitati

Sport

111 mladih sportaša „odradilo“ nogometni kamp – lijepa iskustva i nova prijateljstva

Do sada je kroz kamp, koji se kontinuirano provodi od 2013. godine, prošlo oko 1.300 djevojčica i dječaka

Objavljeno

na

Ovogodišnji nogometni kamp u organizaciji Zajednice sportskih udruga grada Velike Gorice održan je po trinaesti puta za kategoriju početnika, djevojčica i dječaka rođenih 2015. godine.

Od 02. do 05. rujna na nogometnim igralištima u Gradićima, Vukovini, Buševcu i Mraclinu svoje vještine pokazalo je 111 mladih sportaša.

Provedbene aktivnosti vodio je glavni tajnik Zajednice Darko Blažinčić a glavni koordinator i voditelj cjelokupnog kampa bio je Zlatko Petrac dok su provoditelji po radnim stanicama bili treneri iz velikogoričkih klubova – Nenad Tepšić, Ivan Kovačević, Adis Hošić, Vid Belčić, Stjepan Đuračić, Domagoj Bedeković i Leonardo Janječić uz pomoć trenera koji su bili sa svojom djecom na kampu.

Ljetni kamp besplatan je za male sportaše koji su za ovogodišnje sudjelovanje dobili diplome i prigodne majice dok su nogometni klubovi domaćini kampa dobili po 10 nogometnih lopti.

Glavni sponzor i pokrovitelj kampa je Zajednica sportskih udruga grada Velike Gorice koja osigurava financijska sredstva za njegovu provedbu u suradnji sa Nogometnim savezom Velika Gorica.

 

Do sada je kroz kamp, koji se kontinuirano provodi od 2013. godine, prošlo oko 1.300 djevojčica i dječaka te oko 100 trenera iz velikogoričkih nogometnih klubova.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno