Povežite se s nama

Gospodarstvo

Poduzetnički inkubator dobio više od 21 milijun kuna iz fondova EU, gradnja počinje ove godine

Osim ureda za poduzetnike, imat će i tri opremljena laboratorija s opremom za razvoj umjetne inteligencije i gaming industriju, a predviđen je i prostor za freelancere te multifunkcionalna dvorana za edukacije i prezentacije

Objavljeno

na

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak potpisala je Odluku o financiranju projekta – VG Poduzetnički inkubator kojom se Gradu Velikoj Gorici dodjeljuju bespovratna financijska EU sredstva u iznosu od 21.250.000 kuna, odnogno 81 posto vrijednosti prijekta, za izgradnju i opremanje poduzetničkog inkubatora.
– Uz poduzetnički inkubator, pokrenuli smo i Start-up inkubator namijenjen poduzetnicima početnicima. Veseli me da su prvi korisnici su već ušli u njegove prostore – kazao je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.
Izgradnja inkubatora započet će ove godine, a radi se o modernom prostoru namijenjenom mladim tvrtkama. Prostirat će se na 2.000 četvornih metara.
– To će biti moderno uređen prostor, po svim standardima koje imaju prostori u Europi i Americi koji su nam bili uzor. Osim ureda za poduzetnike, bit će osigurana i tri opremljena laboratorija s opremom za razvoj umjetne inteligencije i gaming industriju. Uz to će imati i popratne prostorije poput čajne kuhinje, prostoriju za druženje, a na jednoj etaži bit će potpuno opremljen prostor za co-working namijenjen freelancerima te multifunkcionalna dvorana u kojoj će se moći održavati edukacije i prezentacije – objasnio je Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove Europske unije.

Gospodarstvo

Rekordan interes za trogodišnja zanimanja, obrtnici su novi junaci tržišta rada

Učenici diljem Hrvatske masovno upisuju strukovne škole, a broj obrta raste rekordnim tempom. Što je dovelo do toga?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Thijs van der Weide/pexels.com

Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nizozemski trgovački lanac Action stiže u Hrvatsku! Evo kada možete očekivati prve trgovine

Najbrže rastući europski lanac trgovina kućnim potrepštinama ulazi na hrvatsko tržište, otkrivamo što je poznato o planovima i kada možete očekivati prve trgovine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Action.com

Nizozemski maloprodajni lanac Action službeno je potvrdio širenje na hrvatsko tržište tijekom 2026. godine. Kako prenosi Poslovni.hr, tvrtka, poznata po svakodnevnom otvaranju novih trgovina diljem Europe, najavila je kako će prve poslovnice u Hrvatskoj i Sloveniji otvoriti sljedeće godine, potvrđeno je u najnovijem poslovnom izvješću za prvi kvartal 2025.

Action je već poznat milijunima kupaca diljem kontinenta po svojoj pristupačnoj i raznovrsnoj ponudi kućanskih i drugih potrepština, a njegov dolazak ovog maloprodajnog giganta mogao bi unijeti dodatnu dinamiku među trgovačkim lancima.

Spomenuti lanac danas posluje u 14 europskih zemalja s više od 3.000 trgovina. U vlasništvu je britanske investicijske kompanije 3i, koja drži više od 80 % udjela. S preko 70.000 zaposlenika i 11,3 milijarde eura neto prihoda ostvarenih u 2023. godini, Action se nametnuo kao vodeći europski diskontni lanac u segmentu neprehrambenih proizvoda.

Trgovine nude širok asortiman robe, od kućnih i higijenskih potrepština do igračaka, alata, dekoracija i prehrambenih artikala s dugim rokom trajanja, po cijenama koje su često znatno niže od konkurencije.

“I ove godine planiramo otvarati najmanje jednu trgovinu dnevno. Sljedeće godine počet ćemo poslovati u dvije nove zemlje – Hrvatskoj i Sloveniji. Time odgovaramo na potražnju kupaca i omogućujemo još većem broju ljudi da uživaju u ponudi Actiona”, rekla je izvršna direktorica Actiona Hajir Hajji. Također dodaje kako je ulazak na nova tržišta dio je ambicioznog plana širenja.

Prije ulaska u Hrvatsku, Action će do kraja 2025. otvoriti svoje prve trgovine u Rumunjskoj, dok je širenje na švicarsko tržište već započelo ove godine. Lokacije i točni datumi otvaranja poslovnica u Hrvatskoj zasad nisu objavljeni, no više informacija očekuje se uskoro.

Dolazak Actiona još je jedan pokazatelj sve veće atraktivnosti hrvatskog tržišta za velike europske maloprodajne lance. S obzirom na ekonomsku situaciju u svijetu, potrošači sve više paze na cijene, a traže kvalitetu i raznovrsnost. Sukladno tome, ulazak brenda poput Actiona mogao bi značajno utjecati na konkurenciju, ali i na navike kupaca.

Hoće li hrvatski kupci dočekati Action raširenih ruku kao što je bio slučaj u drugim zemljama, samo će vrijeme pokazati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska na udaru suše! Razgovarali smo s poljoprivrednicima od Petrovine do Veleševca

Poljoprivrednici pričaju o prilagodbi, tvrdoglavoj borbi s prirodom i ohrabrujućoj upornosti da se izdrži još jedna sezona.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sunce neumoljivo prži zemlju, a kiša je postala rijetka gošća, još jedno sušno ljeto prijeti da ostavi dubok trag na domaćim poljima i vrtovima.

Dok velik dio javnosti o suši razmišlja tek kad povrće poskupi na tržnici, za lokalne poljoprivrednike ovo je stvar svakodnevice. Svaka kap vode, svaki povišeni stupanj na termometru, svaka izostala kišna oblina znači novu brigu i dodatni izazov.

Podaci Europske komisije i njihovog Globalnog opservatorija za sušu (GDO) jasno pokazuju da Europa, a s njom i Hrvatska, prolazi kroz još jednu ozbiljnu sušnu epizodu.

Iskustva lokalnih poljoprivrednika

Dok znanstveni pokazatelji ukazuju na širu sliku klimatske krize, stvarni život na terenu često je još brutalniji, kako za veće, tako i manje poljoprivrednike.

Josip i njegova obitelj već više od 20 godina uzgajaju razno povrće za vlastite potrebe, od krumpira i graha do krastavaca i luka. Iako imaju iskustva i u teškim sezonama, ovogodišnje vremenske krajnosti bacile su dodatni teret na njihov rad.

„Ova godina je bila vrlo nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju, prvo je tijekom svibnja bila veća količina oborina nego uobičajeno, što je poremetilo određene poljoprivredne radove, a zatim je prošli mjesec bio vrlo suh i vruć, što je negativno utjecalo na prinose“, kaže Josip.

Navodnjavanje su do sada rješavali crpljenjem vode iz kanala pored zemljišta, ali su i ti izvori krajem prošlog mjeseca presušili.

„Imamo spremnike i gustu mrežu iznad biljaka kako bismo im barem malo ublažili direktno sunce, ali nije dovoljno. Grah i krastavci su nam posebno slabo podnijeli sušu, a druge biljke već pokazuju znakove umora.“

Nada se sredini srpnja, kada su najavljene nešto niže temperature. „Ako padne koja kiša, možda se još nešto spasi. Teško je reći, sve je nepredvidivo.“

No, suša predstavlja probleme i za veće poljoprivrednike. Kristijan vodi obiteljski OPG u Veleševcu, koji postoji već generacijama. Na njihovim njivama rastu pšenica, kukuruz i ječam. Iako su vremenske neprilike pogodile čitavu regiju, on ističe kako njihov tip tla zasad još donekle izdržava.

„Kod nas je zemlja malo drugačija pa dobro podnosi sušu, ali vidim okolo po Buševcu, Mraclinu, Vukovini da tamo zemlja to malo slabije podnosi. Puno se već suši, ali kod nas se solidno drži kukuruz.“

Na pitanje boji li se velikih gubitaka, Kristijan je oprezan te kao i Josip, sve nade polaže u kišu. „Pa malo je smanjeni prinos, nije baš najbolje, ali dobro, sve će se u jesen vidjeti. Fali samo da još kakva dobra kiša padne i sve će se popraviti. No, ako ne bude kiše, onda smo u gubitku. “

Iako nije sklon dramatiziranju, priznaje da već dugo nije vidio ovako tvrdoglavo sušan period.
„Ne znam baš, već jako dugo nije padala kiša, mislim da je ona zadnja bila prije par mjeseci. Polako se isušuju zalihe vlage koju je zemlja imala u sebi, tak da mislim da ova godina neće biti među boljima.“

Europa pod temperaturom, Hrvatska bez kapi

Proljeće 2025. obilježile su iznadprosječne temperature i drastičan manjak oborina, osobito u jugoistočnoj i istočnoj Europi.

I dok lokalni OPG-ovci i vrtlari bilježe gubitke i žale se na presušena tla, znanstveni pokazatelji potvrđuju ono što se već vidi golim okom. Vlažnost tla je znatno ispod prosjeka, a neka područja ulaze u najvišu kategoriju sušnosti, a s tla koje ne može više zadržavati vlagu, usjevi ne mogu crpiti vodu potrebnu za rast.

Izvor: GDO Analytical Report/Kombinirani pokazatelj suše (CDI), temeljen na kombinaciji pokazatelja oborina, vlažnosti tla i vegetacijskih uvjeta, za kraj ožujka 2025.

Od siječnja do ožujka ove godine, gotovo cijela Europa bila je toplija od prosjeka. U našoj regiji temperature su bile i do +3 °C više od uobičajenih. U isto vrijeme, količina padalina bila je oskudna. Standardizirani indeks padalina (SPI) za zadnja tri mjeseca ukazuje na izražene sušne uvjete u istočnoj Europi, ali i na sjeveru Italije, dijelovima Njemačke i Mediterana.

Iako satelitski podaci trenutačno prikazuju da je vegetacija u boljem stanju nego što bi se očekivalo (zbog ranijeg rasta potaknutog toplinom), stručnjaci upozoravaju, to je kratkoročan efekt. Ako se suša nastavi, biljke neće moći izdržati bez dodatne vlage i doći će do izraženog stresa, posebice kod poljoprivrednih kultura.

Rijeke također osjećaju posljedice. Rijeka Rajna, ključna za europski riječni promet, pala je ispod navigacijske razine. Slično se događa i u drugim dijelovima kontinenta, a modeli pokazuju da će se niski vodostaji i sušni uvjeti zadržati i tijekom ljeta.

Sezonske prognoze ne ulijevaju nadu. Očekuje se da će temperature i dalje biti više od prosjeka, dok je količina padalina neizvjesna, ponegdje ispod normale, a drugdje tek nešto iznad. S obzirom na trenutačne rezerve vode i stanje usjeva, svaki dan bez kiše za poljoprivrednike znači novu brigu.

U takvim uvjetima, lokalni proizvođači se bore kako znaju i mogu, navodnjavanjem, prilagodbom sorti, skraćivanjem sezona i molitvom za kišu.

Svaka kap se broji

Suša, nekada povremena pojava, transformirala se u stalnog, neugodnog suputnika ljetnih mjeseci, prisiljavajući lokalne poljoprivrednike na neprekidnu borbu za opstanak. Dok znanstveni podaci iz Globalnog opservatorija za sušu (GDO) Europske komisije precizno bilježe dramatičan pad vlažnosti tla i zabrinjavajući rast temperatura, stvarni teret pada na leđa onih čija egzistencija ovisi o svakoj kapi kiše i svakom zdravom plodu.

Ako išta, ova godina neka nas podsjeti da poljoprivrednici nisu samo „proizvođači hrane“, nego i prvi red obrane protiv klimatskih promjena. A svaki red, pa i onaj kukuruza u Veleševcu, je važan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gornja Lomnica dobiva novo igralište i stazu

Projekt vrijedan više od 50 tisuća eura ulazi u završnu fazu.

Objavljeno

na

U Gornjoj Lomnici u tijeku su radovi na izgradnji pješačke staze i dječjeg igrališta u Ulici Ljudevita Gaja, unutar postojećeg parka na samom ulazu u naselje.

Projekt, vrijedan nešto više od 50 tisuća eura, obuhvaća asfaltiranje 566 četvornih metara staze, izgradnju igrališta površine 448 četvornih metara, sanaciju 350 četvornih metara zelenih površina te postavljanje klupa s naslonom. Radovi su u tijeku, a trenutačno se uređuju zemljane i zelene površine. 

Foto: Cityportal

Radovi čiji je investitor Grad Velika Gorica odnose se na nekoliko infrastrukturnih zahvata u Ulici Ljudevita Gaja. Projekt uključuje izradu i asfaltiranje pješačke staze površine 566 četvornih metara, što podrazumijeva niz pripremnih radnji, od iskopa do završne obrade. Uz stazu, ugrađeno je ukupno 747 metara malih rubnjaka, čime se osigurava uredna i sigurna granica između staze i okolnog terena, ali i olakšava održavanje površine u budućnosti. 

Ukupna cijena je 50.186,25 eura s PDV-om. 

Foto: Cityportal

Paralelno s tim, uređuje se i igralište površine 448 četvornih metara, koje će u konačnici postati dodatni sadržaj za djecu i mlade u ovom dijelu naselja. Igralište je također asfaltirano, čime se želi postići trajnost i funkcionalnost površine, neovisno o vremenskim uvjetima i učestalosti korištenja.

Foto: Cityportal

 U sklopu projekta predviđena je i sanacija 350 četvornih metara zelenih površina. Ova faza uključuje uređenje okoliša nakon završetka građevinskih radova, a cilj je vraćanje prostora u uredno i estetski prihvatljivo stanje. Dio opreme je već ranije ugrađen, a dio će biti postavljen u tjednima koji dolaze. 

Foto: Cityportal

Klupe s naslonom već su postavljene, a omogućit će građanima, posebice roditeljima i starijim osobama, predah i ugodan boravak u prostoru. 

Trenutačno su radovi još uvijek u tijeku. Prema zadnjem izvješću, Najveći dio posla preostao je na dovršenju uređenja zemljanih i zelenih površina, što je i završna faza prije potpunog kraja radova. 

Foto: Cityportal

Završetkom radova u Ulici Ljudevita Gaja stanovnici Gornje Lomnice dobit će funkcionalniju i sigurniju pješačku stazu (šetalište), novo asfaltirano igralište te uređen okoliš koji doprinosi kvaliteti života u naselju.

Iako radovi još traju, projekt se približava završnoj fazi, a nakon završetka uređenja zelenih površina prostor će u potpunosti biti spreman za korištenje.  

Foto: Cityportal

Ovakva ulaganja pokazatelj su kontinuiranih nastojanja Grada Velike Gorice da kroz manje infrastrukturne projekte unaprijedi svakodnevicu svojih građana, osobito u prigradskim naseljima. 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko smo zarađivali u travnju? Novi podaci o prosječnim plaćama u Hrvatskoj

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

U travnju 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.439 eura, što je pad od 0,6 % u odnosu na ožujak, dok je bruto plaća pala na 1.998 eura, odnosno 0,8 % manje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o realnom smanjenju od 1,2% za neto i 1,4 % za bruto iznose. Najveće neto plaće isplaćene su u informacijskim uslužnim djelatnostima (2.812 eura), dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće (925 eura). Unatoč mjesečnom padu, u odnosu na travanj prošle godine prosječne su plaće i dalje nominalno više, neto za 8,8 %, a bruto za 9,2 %.

Uspoređujući travanjske plaće s onima iz istog mjeseca prethodne godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 8,8 %, a realno za 5,4 %. Bruto plaća istodobno je zabilježila nominalni rast od 9,2 % i realni od 5,8 %. Tijekom prva četiri mjeseca 2025., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.424 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. nominalno više za 10,9 %, a realno za 7,1 %. Prosječna bruto plaća za razdoblje od siječnja do travnja 2025. iznosila je 1.976 eura, što predstavlja nominalni rast od 11,8 %, odnosno realni rast od 8 %.

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti i iznosila je 2 .812 eura. S druge strane, najniža neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja odjeće, gdje je iznosila 925 eura. Isto vrijedi i za bruto plaće, u informacijskim uslužnim djelatnostima dosegle su 4.287 eura, dok su u proizvodnji odjeće iznosile 1.210 eura.

Prosječan broj plaćenih sati u travnju iznosio je 174, što je povećanje od 4,8 % u odnosu na ožujak. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u djelatnosti Vodni prijevoz (184), a najmanji u djelatnosti Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (163). Prosječna neto plaća po satu za travanj iznosila je 8,08 eura, što je pad od 4,5 % u odnosu na prethodni mjesec, ali rast od 8,9 % u usporedbi s travnjem 2024. Bruto satnica iznosila je 11,22 eura, što je 4,7 % manje nego mjesec ranije, ali 9,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Medijalna neto plaća u travnju 2025. iznosila je 1 218 eura, što je rast od 1,5 % u odnosu na ožujak te 9,7 % u usporedbi s istim mjesecom lani. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.656 eura, odnosno 2,2 % više nego mjesec ranije i 10,4 % više nego u travnju 2024.

Unatoč blagom padu plaća na mjesečnoj razini, podaci za travanj 2025. potvrđuju nastavak trenda rasta u odnosu na prethodnu godinu, i to u gotovo svim promatranim kategorijama. Rastuće nominalne i realne plaće, posebno u informacijskom sektoru, ukazuju na postojanu potražnju za visoko kvalificiranim kadrom, dok najniže plaće i dalje bilježe djelatnosti vezane uz tekstilnu industriju. Istodobno, povećanje broja plaćenih sati može upućivati na veći intenzitet rada u pojedinim granama gospodarstva. Sveukupno gledano, podaci upućuju na stabilan, ali neujednačen rast primanja u Hrvatskoj, s izraženim razlikama među djelatnostima.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno