Povežite se s nama

Gospodarstvo

Inovaciju ovog Buševčana već koriste hoteli, toplice i vodovodi, a sada je dobila i međunarodno priznanje

Kada je 1987. godine pokrenut projekt izgradnje fontane Manduševac, upravo je Franjo Trumbetaš dobio zadatak da napravi da u njemu bude pitka voda

Objavljeno

na

Franjo Trumbetaš osvojio je na 18. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 zlatnu medalju za elektrolitički uređaj te posebnu IFIA nagradu (Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma) koju je dobio u konkurenciji 189 izlagača. Veliko je to priznanje za njega i obrt Bovje promet d.o.o. te dokaz kako je Oksieko – uređaj za proizvodnju dezinfekcijskog sredstva široke primjene elektrolitičkim postupkom – izniman proizvod.

– Ja na tom proizvodu radim preko 10 godina, već se primjenjuje na lokalnim vodovodima, bazenima za kupanje, u hotelima i slično, ali nisam prije izlagao. Nisam ni planirao dok me nisu pozvali iz Hrvatske obrtničke komore i Udruženja obrtnika Zagreb. O nikakvoj nagradi nisam ni sanjao. Nakon 10 godina ljudi su prepoznali moj rad i trud. Dosta me to iznenadilo, posebno jer je ocjenjivački sud odlučio nagraditi moj proizvod, iako su drugi imali više reklama. Medalje su mi otvorile vrata za suradnju – komentirao je Trumbetaš nagrade koje mu je 17. listopada uručila Udruga inovatora Hrvatske.

– Uređaj radi na principu elektrolize i mislim da će nakon ovog ljudi prestati biti skeptični prema mom proizvodu i da će ga prepoznati. Prije mjesec dana sam dao u Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar da mi naprave atest učinkovitosti mog stroja i od njih je stigla potvrda da za 3 minute stroj uništava baterije i viruse, tako da to dokazuje mogućnosti njegove primjene – objasnio je Trumbetaš koji tvrtku vodi iz Buševca, ali mu je obrt smješten u Zagrebu.

Korisnost Franjinih inovativnih proizvoda već su prepoznali brojni hoteli, među kojima je i Amfora na Hvaru, Krapinske i Stubičke toplice, gradski vodovodi…

– Hoteli dugo stoje zatvoreni i onda na proljeće kada se otvaraju moraju zagrijavati vodu na 80 stupnjeva da bi se uništila bakterija legionela, a s dodavanjem našeg proizvoda Bovjesept u sistem voda može biti 35 ili 40 stupnjeva, dovoljno za tuširanje, a ne može se pojaviti legionela. To znači ogromnu uštedu energije za hotele. Primjenu ima i u bolnicama, a već radimo i u toplicama. Naime, ako se dodaje u bazen pacijentima rana brže zacijeli, a nema miris po kloru – kaže Trumbetaš.

Foto: Udruga inovatora Hrvatske

Veliko znanje i iskustvo kriju se iza brojnih priznanja koja je do sada dobio Trumbetaš. No, kako bi se razvio kvalitetan proizvod i k tome još inovativan, potrebni su i trud, mukotrpan rad te konstantno učenje. Neke od inovativnih ideja koje je razvio, kaže, u međuvremenu su i ukradene.

Unatoč svemu tome, Obrt Bovje promet je opstao i dobro radi, a ove godine slavi i 100 godina postojanja. Franjo Trumbetaš ga je naslijedio kao zadnji učenik njegova osnivača Vjekoslava Bosilja, koji je po sebi i nazvao tvrtku.

– Bosilj Vjekoslav je nekada radio te uređaje za dezinfekciju, plinske klorinatore i radili smo po cijeloj Jugoslaviji, a naši su kupci bili svi veliki komunalni vodovodi, od Triglava do Đevđelije. Ja sam njega naslijedio obrt jer sam bio njegov zadnji učenik. Prve hemodijalize u Hrvatskoj sam ja radio po svim bolničkim centrima – objašnjava Franjo Trumbetaš i dodaje kako danas njegovu opremu koristi i gorički vodovod, zagrebački bazeni Šalata, Jarun i Utrine, ali i gradski vodovodi u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Još jedna zanimljiva priča koja se veže uz ovaj obrt je i njegova veza sa zagrebačkim Manduševcem. Naime, upravo je u Trumbetaševoj radionici 1987. godine nastajao projekt za ovaj danas zaštitni znak metropole.

24.09.2020., Zagreb – Na Trgu bana Jelacica oko Mandusevca aktivisti Zednog grada projekta Instituta Kroatienpod vodstvom Jasmine Vukas i Hrvoja Ryznara. Autor projekta je Sasa Simpraga, a provodi se u partnerstvu s platformom 1POSTOZAGRAD.
Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Projekt za zagrebački Manduševac je stajao u mom uredu, za njega sam bio sponzor Gradu Zagrebu, i zahtjev je bio da voda bude pitka. Ja sam napravio ispod Manduševca postrojenje za obradu vode. Sada je mutna. Naime, promjenom vlasti se promijenilo i tko održava fontane i više nije voda pitka, nažalost… – ispričao je Franjo Trumbetaš.

No, tko zna, vlasti se mijenjaju… Pa će tako možda, upravo zahvaljujući Buševčanu Franji, Zagrepčani i turisti koji posjete Zagreb, opet jednom moći piti vodu iz Manduševca. Do tada, Bovje promet i Franjo Trumbetaš će nastaviti poslovati i isporučivati uređaje za dezinfekciju vode, plinske klorinatore, otopinske klorinatore te dozirne pumpe.

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno