U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.

Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.

Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu

„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“

Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“

Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje

Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“

Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.

„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“

Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava

Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.

Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nove dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama ne staju stizati na adrese škola po cijeloj Hrvatskoj.

Premda su se sve dosad pokazale lažnima, policija svaki put izlazi na teren te obavlja detaljnu provjeru ustanove, a učenici su nakon evakuacija vraćeni na nastave.

Stoga, pojavilo se pitanje ima li potrebe za nadoknadom nastave. Kako prenosi Srednja.hr, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je da to neće biti potrebno. Istaknuo je da se radi o kratkim prekidima, koji traju nekoliko sati, te da školski sustav ima dovoljno fleksibilnosti da ih uklopi u plan rada bez produženja nastavne godine.

Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.

Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.

Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.

Projekti, natjecanja i europski programi

Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“

Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.

Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora

Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“

@ekonomska_skola_vg

Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja

Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Festival znanosti 2026. donosi program „Green Takeoff“, usmjeren na predstavljanje inovacija koje bi mogle oblikovati budućnost zrakoplovstva bez negativnog utjecaja na okoliš.

Pod sloganom „Poletimo u budućnost bez tragova!“, posjetitelji će imati priliku istražiti kako tehnologija može istovremeno unaprijediti zračni promet i očuvati prirodu. Program se održava u Zrakoplovnoj tehničkoj školi Rudolfa Perešina, gdje organizatori najavljuju niz interaktivnih sadržaja.

„Jeste li spremni za polijetanje u svijet gdje tehnologija čuva prirodu?“ jedno je od pitanja kojim se poziva publika na sudjelovanje, uz poruku: „Na našem terminalu Green Takeoff otkrivamo kako će izgledati zračni promet budućnosti!“

Posjetitelje očekuje nekoliko tematskih aktivnosti. U sklopu radionice „Maketa budućnosti“ sudionici će izrađivati model pametne zračne luke opremljene mini solarnim panelima i LED pistama. Program „Znanstveni izazov“ nudi eksperiment s vjetrom kroz koji se objašnjava zašto zrakoplovi najčešće lete na visinama od oko 10 kilometara. Treći segment, „Eko-detektivi“, fokusira se na analizu utjecaja zrakoplova na okoliš, uključujući buku i emisije CO₂, uz naglasak na mogućnosti smanjenja štetnih posljedica pametnim planiranjem.

Organizatori poručuju: „Dođi i budi dio generacije koja mijenja nebo!“

Događanje će se održati 24. travnja 2026. godine, u vremenu od 10 do 15 sati.

Sjajan tjedan imali su mladi odbojkaši iz OŠ Šćitarjevo, čak i za vlastite kriterije! Letvicu su sami sebi postavili jako visoko, ali ove školske godine dečki koje vodi profesor Matija Ribić preskaču sve prepreke. Dogodilo se tako da su dan za danom plasman na državno natjecanje izborile obje muške selekcije, što je samo po sebi – senzacija!

Na stranu to što su nas profesor Ribić i njegovi klinci na ovakve stvari već naviknuli, ali ni najveće škole u državi nemaju po dva predstavnika na državnoj završnici u jednome sportu. Drugim riječima, za jednu malo seosku školu ovo je uspjeh koji je impresivan na svim mogućim razinama.

Prvi su na red došli dječaci iz petih i šestih razloga, koji su u Karlovcu igrali svoje poludržavno natjecanje. Osnovna škola Dubovac ugostila je ukupno pet momčadi, uz naše Šćitarjevo tu su bili i domaćin te OŠ Vladimir Nazor iz Pazina, OŠ Zorke Sever iz Popovače i OŠ Čavle.

Klinci iz Šćitarjeva našli su se u skupini sa OŠ Dubovac i OŠ Zorke Sever, oba meča dobili su s uvjerljivih 2-0, pa su izborili plasman u finale, gdje su ih čekali vršnjaci iz Pazina. I ponovno je Šćitarjevo bilo uvjerljivo, opet 2-0, čime je čekirana karta za Vinkovce, gdje će se igrati državna završnica. Prije tri godine u ovoj je kategoriji OŠ Šćitarjevo postalo prvak Hrvatske, cilj je pokušati opet otići do kraja…

U momčadi koju je Matija Ribić vodio uz pomoć i podršku Leona Levara, kolege iz OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog, bili su ovi mladi odbojkaši:

Ivano Ćosić, Teo Grbač, Alexandar Nesvanulica, Bruno Serdar, Jurica Trupčević, David Uroić, Patrik Urošević, Luka Vukadin, Jakov Martinović, Stjepan Malec, Adriano Svekrić, Benjamin Šibalić

Dan poslije, svoje županijsko natjecanje imali su njihovi stariji školski kolege, dečki iz sedmih i osmih razreda. Igralo se u Vrbovcu, u organizaciji OŠ Marije Jurić Zagorke, a u ovom uzrastu prvo mjesto u županiji vodilo je izravno na državni turnir. Okupilo se šest momčadi, podijeljenih u dvije skupine, a Šćitarjevo je obje utakmice dobilo bez izgubljenog seta. I protiv domaćina i protiv OŠ Pavla Belasa iz Brdovca bilo je 2-0, pa je preostalo jedino dovršiti posao u finalu.

Šćitarjevo je protiv OŠ Vladimira Deščaka iz Rakitja ponovno slavilo 2-0 u setovima, pa je mogla početi proslava novog plasmana na državnu završnicu. Ova će generacija do što sjajnije medalje pokušati doći na turniru u Poreču, a profesor Ribić na raspolaganju je imao ove igrače:

Marko Ivić, Ivan Križić, Ante Martinović, Roko Bekavac, Patrik Cik, Luka Blatnjak, Niko Vrdoljak, Alexandar Nesvanulica, Jakov Martinović, Patrik Urošević, Mihael Pastrećka, Robert Lončar