Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Moja županija

Sustav zaštite od požara financirat će se s 998.300 eura

Sredstva za županijske operativne snage civilne zaštite povećana su za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeno

na

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura. 

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.  

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera. 

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku  za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori  za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra. 

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Sport

Samobor čekaju u dvorani, ali… ‘Nadamo se samo da neće pasti kiša’

Košarkaši Gorice u srijedu od 19 sati dočekuju vodeći Samobor u utakmici koja je trebala biti odigrana u subotu. Nije odigrana zato što je padala kiša, pa sad svi gledaju u nebo. I u krov dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Košarka se u Velikoj Gorici trebala igrati u subotu, tad je bilo predviđeno da u goste dođe vodeći Samobor, ali sve je to – palo u vodu. Tako to možemo reći i figurativno i doslovno, jer dogodilo se ono što se po svakoj logici i standardima 21. stoljeća ne bi trebalo događati. Pala je kiša, a budući da krov Gradske sportske dvorane prokišnjava već neko vrijeme, nije bilo mogućnosti da se tu išta igra.

– Imali smo problema već u petak, kad je kiša počela padati, bilo je ručnika i kanti po parketu, nadali smo se da će kroz subotu kiša usporiti, možda i prestati, ali zapravo se pojačala. Bili smo prisiljeni odgoditi utakmicu, budući da bismo u suprotnome ugrožavali zdravlje igrača. Niti je bilo lijepo vidjeti ručnike po parketu, niti je u tim uvjetima moguće igrati – rekao je trener Gorice Damir Miljković, koji je svoje igračke dane proveo na vrlo visokim razinama.

U tom smislu, ovakve situacije nije često doživljavao.

– To je viša sila, ali ne bi se to trebalo događati. Problema bude i na najvećim stadionima i dvoranama, ali sad je važno samo da smo uspjeli sve organizirati da se igra u srijedu od 19 sati. Nadamo se dobrom vremenu, pa da ovaj put uspijemo to odigrati – poželio je Cici, kako ga zovu, prizivajući tako uspomene na sedamdesete godine prošlog stoljeća, kad se košarka igrala na vanjskim igralištima…

Pedeset i nešto godina poslije vrijeme je, srećom, povoljno za košarku i u dvorani i na otvorenom, a protivnik je respektabilan.

– Čeka nas vodeća momčad lige, momčad koja ima ambiciju ući u Premijer ligu, a imaju i igrača koji je dvaput bio prvak Europe. To je, naravno, moj bivši suigrač Kruno Simon, i mislim da je to dovoljno dobra pozivnica za sve. Mi smo mladi, ali bit ćemo i gladni, nadam se da ćemo se predstaviti u najboljem mogućem izdanju – poželio je trener.

Gorica se drži na sredini tablice Prve lige, odnosno drugog ranga hrvatske košarke, što je u skladu s planovima.

– Gledajući kako smo krenuli, kakav profil igrača smo imali, koliko su mladi, mislim da možemo biti zadovoljni. Osigurali smo ostanak, što ne bi trebala biti ambicija kluba poput ovoga, kao ni mene kao trenera, ali krenuli smo jednim novim putem, a dečki to prate. Maksimalno su koncentrirani i fokusirani, moraju stalno biti i gladni dokazivanja na parketu, a bude li tako, bolji rezultati neće izostati – vjeruje Miljković.

Županijski derbi, drugi pokušaj. Bježi kišo s prozora. I s krovišta…

Nastavite čitati

Politika

Grmoja došao dati podršku Nadi Finderle: ‘Vrijeme je za konkretna rješenja’

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja sudjelovao je na konferenciji za novinare zajedno s Nadom Finderle, stranačke kandidatkinje za gradonačelnicu Velike Gorice

Objavljeno

na

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ove je srijede došao u Veliku Goricu dati podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Nadi Finderle. Na konferenciji za medije ispred Muzeja Turopolja istaknuto je kako je Velikoj Gorici potrebna promjena koja će građanima vratiti povjerenje u lokalnu vlast.

– Nada zna s čime se građani svakodnevno suočavaju – od nefunkcionalnog zdravstva i loše demografske slike do pitanja sigurnosti. Ona ne nudi općenite floskule, već konkretna rješenja. Gorici treba vlast koja radi za ljude, a ne za interese političkih elita. Zato ima moju punu podršku – rekao je Grmoja.

Finderle je naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, “jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi”. Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se u javnosti premalo govori, iako je građanima sve važnija.

– Od sigurnosti na cestama, do sigurnosti u zdravstvu i izazova koje donosi dolazak sve većeg broja migranata, to su teme o kojima se ne smije šutjeti. Potrebna je odgovorna i pripremljena gradska vlast – poručila je Finderle.

U svom obraćanju osvrnula se i na gospodarstvo te, kako tvrdi, lošu poduzetničku klimu u gradu.

– Grad mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su motor razvoja, a trenutno nailaze na zidove, birokraciju i nerazumijevanje. To ćemo promijeniti – istaknula je.

Na kraju, Finderle je pozvala sve građane koji žele drugačiju Veliku Goricu da se uključe, prate njezin rad putem društvenih mreža i web stranice, te da sami procijene program koji nudi.

– Ako vam je dosta improvizacije, ako želite sustavne promjene i kvalitetniji život, pridružite nam se – poručila je Mostova kandidatkinja.

Nastavite čitati

Moja županija

30 godina županijskog Zavoda za prostorno uređenje

Inventura Zavoda pokazala 35 odrađenih prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru, više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije obilježio je 30 godina rada i prostornog planiranja na području županije.  

Na svečanoj proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Zavoda Željka Kučinić u svojem je govoru istaknula opsežni posao koji je odrađen od dana osnivanja do danas. 

– U svakom našem planu, u svakom projektu, nastojali smo postići sklad između planiranih zahvata i bogatih resursa kojima obiluje Zagrebačka županija. Od planova i projekata koje je u 30 godina izradio Zavod, svakako treba izdvojiti 35 prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja na planove gradova i općina, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru i više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav čime su građanima godinama dostupni svi planovi do razine njihove čestice – naglasila je Kučinić. 

Foto: Zagrebačka županija

Na dugogodišnjem uspješnom radu djelatnicima Zavoda čestitao je župan Stjepan Kožić.  

– Posebno ističem vaš značajan doprinos razvoju Zagrebačke županije i podsjećam da je na temeljima županijskog Prostornog plana, izgradnjom brojnih zahvata u prostoru, Zagrebačka županija privukla brojne poduzetnike i mlade obitelji što je rezultiralo da je danas Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Iz posljednjih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da se broj stanovnika u našoj Županiji povećao od posljednjeg popisa, što govori o privlačnosti županijskog prostora za život, rad i ostanak – istaknuo je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Među brojnim uzvanicima na obljetnici su Zavodu čestitali Amelio Vekić u ime Ministarstva kulture i medija, Bojan Linardić u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zatim  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Jukić. 

Također, povodom okrugle obljetnice u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba „Susret ruralnog i urbanog“ kao presjek radova prostornih planera i stručnih suradnika koji su doprinijeli kvalitetnom uređenju prostora Zagrebačke županije unazad 30 godina. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Općina Križ dobiva više od 4 kilometra asfaltiranih cesta

Radove vrijedne milijun eura zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Započeli su radovi na asfaltiranju cesta na području Općine Križ a prva dionica je Ulice braće Radić, inače ulazna cesta u središte općine, te ujedno i izlaz iz poduzetničke zone. Početak radova na obnovi kolničke konstrukcije obišao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović zajedno sa suradnicima. 

– Riječ je o prvoj od četiri dionice lokalnih i županijskih cesta koje će se obnavljati u općini Križ, a ukupna vrijednost ovih investicija iznosi oko milijun eura. Ovo su velike investicije za koje je novac osigurao ŽUC i kreditno zaduženje koje je odobrila Skupština Zagrebačke županije. Ovo je nastavak povijesnog ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijedno više od 90 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Zahvaljujući ovogodišnjem rekordnom proračunu ŽUC-a od 28 milijuna eura sve županijske ceste bit će sigurne za promet – naglasio je Tomljenović. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako paralelno s radovima u Ulici braće Radić, slijedi i asfaltiranje Peščenićke ulice koja vodi u naselje Razljev te lokalne ceste koja povezuje Malu Hrastilnicu i Johovec. Također, obnavljat će se i kilometar kolnika Ulice Milke Trnine u centru Križa, te će time općina Križ dobiti 4,4 kilometra asfalta. 

– Radove zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Planirani završetak radova je kroz 3 tjedna čime postižemo veći komunalni standard za građane općine Križ – rekao je načelnik Općine Marko Magdić. 

Inače, u protekle 4 godine izvedeno je radova na prometnoj infrastrukturi u vrijednosti oko 150 milijuna eura. 

– Planirana sredstva za ovu godinu raspodijeljena su na nekoliko segmenata. 15 milijuna eura ćemo uložiti u asfaltiranje, a 10 milijuna na točkaste projekte tipa rotora, sanacija klizišta i mostova, male infrastrukturne cestovne projekte te naše redovito održavanje, dok je milijun eura predviđeno za projektiranje novih projekata – najavio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka dodavši kako su u planu i 2 velika projekta koji čekaju raspisivanje javnog poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna eura. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.