Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se primjenjuje Fiskalizacija 2.0., sustav koji obvezu fiskaliziranih e-računa proširuje na gotovo sve poduzetnike i obrtnike u sustavu PDV-a. Prvi dani primjene prolaze bez većih tehničkih poteškoća, no, kako saznaje N1, na terenu je vidljivo da se dio poduzetnika s novim pravilima upoznaje tek sada, u hodu.

Nova fiskalna pravila označavaju velik iskorak u digitalizaciji poslovanja, ali i značajnu promjenu svakodnevnih procesa za tisuće poduzetnika. Iako sustav tehnički funkcionira stabilno, blagdansko razdoblje i godišnji odmori zasad ublažavaju stvarni pritisak koji će se osjetiti tek povratkom punog poslovnog ritma. Već prvog dana kroz sustav je prošlo više desetaka tisuća e-računa, što pokazuje da je Fiskalizacija 2.0. startala bez kolapsa kakvog su se mnogi pribojavali. No istodobno je jasno da velik broj poduzetnika nije dočekao promjene potpuno spreman.

Dio njih tek je u posljednjim danima prosinca birao informacijskog posrednika ili prilagođavao poslovne programe. To se sada odražava na povećan broj upita, nejasnoća i potrebe za dodatnom podrškom, osobito među manjim poduzetnicima i obrtnicima. Najviše problema stvara obveza navođenja KPD oznaka na svakom računu. Riječ je o opsežnom šifrarniku s nekoliko tisuća stavki, u kojem se mnogi teško snalaze, pa dolazi do pogrešnih odabira. Uz to, otvorena su i pitanja vezana uz izdavanje računa stranim subjektima te specifične situacije u kojima poduzetnici posluju kao posrednici za tuđe usluge.

Iz Porezne uprave poručuju da su svjesni izazova koje donosi novi sustav te da će se u početnoj fazi naglasak staviti na prilagodbu i otklanjanje nejasnoća, a ne na kažnjavanje. Cilj je omogućiti da se novi način poslovanja postupno ustali bez zastoja u radu.

Pravi test tek slijedi u nadolazećim tjednima, kada se poslovanje vrati u punom obujmu i kada će se vidjeti koliko je sustav u praksi spreman izdržati svakodnevni tempo.

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u studenome 2025. godine porastao je 1,4 % na godišnjoj razini, ali je u odnosu na listopad pao za 2,2 %, pokazuju najnoviji podaci. Pad je zabilježen unatoč rastu pojedinih segmenata, a najviše se osjetio u prodaji hrane, dok su neprehrambeni proizvodi ublažili ukupni rezultat.

Gledano u odnosu na listopad, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet prehrambenih proizvoda pao za 4,3 %, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) smanjena za 3,8 %. Drugim riječima, studeni je za trgovce bio slabiji mjesec nego što se očekivalo na temelju jesenskog zamaha.

S druge strane, u usporedbi sa studenim 2024., ukupna slika je ipak nešto povoljnija. Godišnji rast od 1,4 % nosi prvenstveno segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet porastao za 4,1 %. Istodobno, promet hrane, pića i duhanskih proizvoda pao je za 2,6 %, što pokazuje da rast ne dolazi iz osnovne potrošnje.

Na razini nominalnog prometa, koji je ukupno porastao za 3,0 %, najveći doprinos dali su veliki nespecijalizirani trgovci s pretežno prehrambenom ponudom, prodaja motornih goriva i maziva te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim proizvodima. Upravo su ti segmenti pogurali ukupni rezultat prema gore, unatoč slabijem mjesečnom trendu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede od danas ponovno pokreće mjeru subvencioniranih kredita za poduzetnike u drvoprerađivačkoj industriji i proizvodnji namještaja, kako bi im se olakšao pristup kapitalu i ublažili problemi s likvidnošću, a pojedinačni krediti mogu iznositi i do milijun eura.

Najviši iznos po pojedinom kreditu iznosi do milijun eura, dok se za obrtna sredstva može dobiti najviše 500.000 eura. Rok otplate za investicijske kredite može biti do 10 godina, ovisno o namjeni i strukturi ulaganja, dok se obrtna sredstva odobravaju s rokom otplate do tri godine, piše Poslovni.hr.

Mjera nije novost na tržištu. Već je provedena u dva navrata, 2020. i 2024. godine, a prema dosadašnjim podacima, kroz nju je odobreno ukupno 35 milijuna eura kredita te isplaćeno 2,35 milijuna eura subvencija. I ovaj put poduzetnicima će se subvencionirati kamatna stopa za cijelo trajanje kredita, uz dodatno sufinanciranje premije osiguranja, sve u skladu s pravilima o državnim potporama.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je kako drvoprerađivačka industrija i proizvodnja namještaja imaju snažnu tradiciju i izvozni potencijal. Prema njegovim riječima, cilj mjere je omogućiti poduzetnicima lakši pristup kapitalu potrebnom za modernizaciju proizvodnje, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić naglasio je da je riječ o nastavku uspješne suradnje s HBOR-om. Dodao je kako se s ukupno pet milijuna eura subvencioniraju kamate i premije osiguranja, čime se poduzetnicima omogućuju povoljniji uvjeti kreditiranja te pomaže u očuvanju likvidnosti i investicijske aktivnosti u ovim, za gospodarstvo važnim, djelatnostima.

U listopadu je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1.470 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To je nominalni rast od 1% u odnosu na rujan, odnosno 0,4% kada se uzme u obzir inflacija. Najviše su plaće primali radnici u zračnom prijevozu, dok su najmanja primanja bila u proizvodnji odjeće.

Bruto plaća u pravnim osobama dosegnula je 2.045 eura, što također predstavlja rast od 1% nominalno i 0,4% realno. Iako prosjek pokazuje blagi napredak, razlike među sektorima i dalje su značajne. U zračnom prijevozu prosječna neto plaća bila je 2.397 eura, dok su radnici u proizvodnji odjeće primili 948 eura. Bruto plaće prate sličan obrazac, od 3.499 eura u zračnom prijevozu do 1.247 eura u proizvodnji odjeće.

U prosjeku su zaposlenici u listopadu radili 181 plaćeni sat, što je 4,6% više nego u rujnu. Najviše su sati odradili radnici u vodenom prijevozu (193 sata), a najmanje oni u socijalnoj skrbi bez smještaja (171 sat).

Medijalna neto plaća, koja bolje odražava tipičnu zaradu, iznosila je 1.281 euro, što je 1,7% više nego u rujnu i 10,4% više nego u listopadu prošle godine. Medijalna bruto plaća bila je 1.747 eura, s rastom od 1,7% u odnosu na prethodni mjesec i 10,9% u odnosu na isti mjesec lani.

Na području Velike Gorice krajem studenog 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je ukupno 927 nezaposlenih osoba. U odnosu na listopad to je 1,1 % manje, dok je u usporedbi sa studenim prošle godine nezaposlenost niža za 2,6 %. Tijekom studenog s burze rada zaposleno je 103 ljudi.

Najveći broj zaposlenih posao je pronašao u zanimanju prodavača, gdje je tijekom mjeseca zaposleno 11 osoba. Slijede konobari, njih sedam, dok su po tri osobe zaposlene kao administrativni službenici, skladištari, recepcionari, dostavljači, frizeri i vozači taksija.

Istodobno, potražnja za radnicima ostaje visoka. Tijekom studenog poslodavci su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavili ukupno 184 slobodna radna mjesta. Najviše se tražilo poštara, čak 30, dok je za transportne radnike prijavljeno 15 radnih mjesta. Slijede poštanski šalterski službenici i fasaderi s po 10 oglasa.

Među traženijim zanimanjima su i čuvari (7), odgojitelji predškolske djece, skladištari, kuhari i čistači, svako od tih zanimanja s po šest otvorenih radnih mjesta, dok je za edukacijske rehabilitatore prijavljeno pet slobodnih pozicija. Konobari su se također našli na listi najtraženijih, s pet prijavljenih radnih mjesta.