Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kožić: Pripremamo rebalans proračuna usmjeren na zdravstveni sustav, poduzetnike i poljoprivrednike

Danas sam u Fond za gospodarstvo uplatio svoju plaću za ožujak te predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10, a država 25 posto.

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić danas je putem službene internet stranice Županije u obraćanju javnosti predstavio mjere pomoći u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom. Zahvalio je svim županijskih pročelnicima, strankama, gradonačelnicima i načelnicima, te ekonomskim stručnjacima koji daju i koji će dati svoje prijedloge na regionalnoj razini.

-Zagrebačka županija pristupila je izradi rebalansa proračuna koji će u potpunosti biti usmjeren na zdravstveni sustav te naše poduzetnike i poljoprivrednike. Prilikom donošenja proračuna za ovu godinu napravili smo godišnji plan rada i  prijedloge natječaja i javnih poziva koji se trenutno revidiraju kako bi mjere bile prilagođene nenadanoj situaciji koja nas je sve zadesila. Zahvaljujemo se inicijativi županijskog SDP-a za osnivanjem fonda za gospodarstvo, no on je već osnovan, a ja sam osobno još jutros u njega uplatio cijelu svoju plaću za ožujak, a vjerujem da će to napraviti i ostali pozvani dužnosnici u Zagrebačkoj županiji. U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. – poručio je župan.

-Inače, račun fonda otvoren za pomoć gospodarstvenicima pogođenima epidemijom koronavirusa COVID-19  na području Zagrebačke županije je HR8623400091800001006 Proračun Zagrebačke županije, poziv na broj odobrenja: HR68  7358 – OIB uplatitelja -3. Stoga koristim ovu priliku da pozovem naše gradove i općine, trgovačka društava i ustanove te sve zainteresirane da daju svoj doprinos.U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo  Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. No da bi planovi bili realni i provedivi dopustite da mi pojasnim kako se puni županijski proračun.  Sredstva se u najvećoj mjeri osiguravaju iz poreza na dohodak, a s obzirom na situaciju sredstva s te najznačajnije pozicije biti će znatno umanjena. Također, jedna od značajnih stavki prihodovnog dijela proračuna su i koncesije za mineralne sirovine na koje ne možemo računati s obzirom na Vladine mjere. Kako bismo napravili prvu procjenu potrebno je da prođu barem prva dva tjedna travanja kada ćemo moći biti precizniji s konkretnim iznosima kojima ćemo podupirat gospodarstvo. – objašnjava Kožić.

-Ono na čemu trenutno radimo je mjera za dodjelu bespovratnih potpora u cilju očuvanja radnih mjesta, likvidnosti te olakšavanja pokretanja obustavljene poslovne aktivnosti kod poduzetnika kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom obustavljena gospodarska aktivnost. Mjera bi bila namjenjna mikropoduzeticima do 10 zaposlenih, a potpore bi se dodjeljivale za podmirivanje troškova, od nabave opreme, sirovina, podmirenja kreditnih obveza, najam prostora, komunalnih troškova itd. Surađujemo s gospodarskom i obrtničkom komorom kako bi donijeli što kvalitetnije mjere koje će imati najučinkovitiji efekt za naše poduzetnike. Također, zalažemo se i za moratorij na otplatu kredita poduzetnika u kojima Zagrebačka županija sudjeluje subvencionirajući kamatu na te kredite.

S obzirom da smo županija  s najvećim brojem OPG-ova u državi imamo snažan potencijal u segmentu poljoprivredne proizvodnje i pozdravljamo sve vladine mjere kojima ćemo se i mi pridružiti sa svojim poticajima. Već otvoreni natječaj u sektoru poljoprivrede vrijedan 6,5 milijuna kuna temeljem kojeg poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna uz intenzitet potpore od 30% do 70% prihvatljivih troškova ostaje otvoren i pozivam naše poljoprivrednike da se javljaju.

Iako virtualne tržnice već funkcioniraju u našim mnogobrojnim gradovima i općinama, ono na što svakako želimo skrenuti pozornost jesu problemi i apeli naših poljoprivrednika koji su se oslanjali na tržnice kao ključni kanal prodaje, a trenutno su u izrazito nezavidnoj poziciji jer bilježe znatan pad prihoda. Stoga apeliramo na Vladu RH i Nacionalni stožer civilne zaštite da razmotre otvaranje tržnica uz provođenje posebnih mjera higijene i zadržavanja socijalne distance.

S obzirom da smo još uvijek jedina Županija u RH koja na raspolaganju ima prvu ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca već poljoprivrednih proizvođača,  te Distributivni centar za voće i povrće, pozivam proizvođače iz naše i susjednih županija da koriste kapacitete hladnjače koji iznose 3000 tona. Trenutno smo u postupku nabave dodatnih strojeva i opreme za pakiranje i sortiranje ostalih  voćnih sorti.

Koristim ovu priliku da uistinu pohvalim Vladu RH koja je promptno reagirala i u kratkom roku izašla s dva paketa mjera kojima će se dati  podrška privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Sve te mjere uvelike će pomoći poduzetnicima u našoj županiji, a posebno je važno  podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, te djelomično ili u cijelosti oslobođenje od poreznih obveza. Dajem i jedan prijedlog za kojeg vjerujemo da će ga podržati i druge županije: predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10 posto, a država 25 posto.

Zdravstveni djelatnici u cijeloj RH daju svoj maksimum i iskazujem im svoje duboku poštovanje. Kao župan Zagrebačke županije posebice se zahvaljujem djelatnicima svih zdravstvenih ustanova na području naše županije koji doslovno danonoćno i predano rade, te zajedno sa Stožerom za civilnu zaštitu Zagrebačke županije poduzimaju sve kako bi javnozdravstvena zaštita građana bila na potrebnom nivou. Sve naravno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite koji radi sjajan posao na čemu im se u ime svih stanovnika Zagrebačke županije i svoje osobno ime od srca zahvaljujem. Ono što mogu poručiti da se u rebalansu Županijskog proračuna na zdravstvu neće štedjeti! – poručio je župan.

Zagrebačka županija u proteklih 20 godina u gospodarskom i društvenom razvoju bilježi samo rast. Razvojem poduzetničkih zona i mnogobrojnim mjerama bili smo uz naše gospodarstvenike u dobru, a biti ćemo i sada, u krizi. Bili smo uz naše općine i gradove, udruge civilnog društva, i sve naše stanovnike – biti ćemo i sada! Sada nije vrijeme za lijeve i desne, za politiziranje, za prepucavanje – sada je vrijeme za zajedništvo na koje pozivam! – zaključuje u svojem obraćanju župan Zagrebačke županije.

Gospodarstvo

Velikogorička tvrtka od otpada stvorila proizvod koji će puno toga promijeniti

Tvrtka smještena u velikogoričkoj ulici Fausta Vrančića jedna je od vodećih u Europi po pitanju proizvodnje ambalaže, a sad je iz Modepacka stiglo i rješenje koje bi moglo preoblikovati cijelu ovu industriju

Objavljeno

na

Lignin je, kaže definicija, složen organski polimer koji se nalazi u staničnim stijenkama biljaka, osobito u drvenastim biljkama, odnosno jedan od glavnih sastojaka biljnih staničnih stijenki, uz celulozu i hemicelulozu, te igra ključnu ulogu u mehaničkoj čvrstoći, vodootpornosti i zaštiti biljaka.

Lignin je, osim što je sve to iz definicije, povijesno gledano i otpad u šumarstvu i poljoprivredi, ali velikogorička tvrtka Modepack to je promijenila. I lansirala Lignin eCommerce vrećice, inovativan proizvod koji bi mogao preoblikovati industriju ambalaže.

– Taj je proizvod izrađen kombinacijom jednog od najzanemarenijih prirodnih materijala i reciklirane prikupljene plastike – kaže predsjednik Uprave ove tvrtke Jure Širić u razgovoru za portal Lidermedia.

Modepack, koji već nekoliko godina posluje u našem gradu, među vodećim je europskim proizvođačima ambalaže za eCommerce i kurirske službe, a u tvrtki smatraju da ove vrećice predstavljaju održivu alternativu i promjenu paradigme u znanosti o materijalima. Lignin se tako sad koristi za stvaranje visokoučinkovite, održive ambalaže.

– Zahvaljujući nedavnim dostignućima u razvoju biomaterijala iz švedske tvrtke Lignin Industries AB, Modepack je razvio eCommerce vrećicu koja spaja čvrstoću i ekološku odgovornost. Ovo nije samo još jedan ekološki prihvatljiv proizvod, riječ je o prekretnici prema zelenijoj budućnosti – kaže Širić za Lidermedia.

Ova inovativna kombinacija smanjuje emisije CO₂ za čak 60 do 70 posto u usporedbi s konvencionalnim vrećicama od plastike.

– S obzirom na sve jače regulatorne pritiske i rastuću potražnju potrošača za ekološkim rješenjima, takve vrećice odgovaraju na potrebe poduzeća koja žele poslovati održivo, a da pri tome ne žrtvuju funkcionalnost. Otporne na vlagu i iznimno izdržljive, idealne su za internetske trgovce i kurirske službe koji žele poboljšati svoju ekološku odgovornost i pružiti vrhunsko korisničko iskustvo – zaključio je Širić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gorica prednjači u županiji! 3,65 milijardi eura prihoda i najviše zaposlenih

Prema najnovijim podacima Fine, Velika Gorica vodi po broju zaposlenih, visini prihoda i ostvarenoj dobiti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Velika Gorica je, prema podacima Fine za 2024. godinu, zasjela na prvo mjesto po gospodarskoj snazi unutar Zagrebačke županije. S čak 2.375 poduzetnika, 23.776 zaposlenih i neto dobiti od 205,9 milijuna eura, grad se nametnuo kao središnje poslovno uporište županije.

U 2024. godini, Zagrebačka županija bila je dom za ukupno 11.867 poduzetnika, koji su zapošljavali 87.866 radnika, što je 5 % više nego godinu ranije. Ukupni prihodi svih poduzetnika dosegnuli su 14,5 milijardi eura (porast od 9 %), dok su rashodi iznosili 13,9 milijardi eura (rast od 11,3 %). Dobit razdoblja iznosila je 853,2 milijuna eura (porast od 3,9 %), ali je neto dobit pala na 441,3 milijuna eura, što je pad od čak 31 % u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je i značajan rast prosječne plaće, sada iznosi 1.191 euro, što je 14,2 % više nego lani.

U toj statističkoj slici ističe se Velika Gorica. LIDL Hrvatska, sa sjedištem upravo u našem gradu, ostvario je najveće ukupne prihode u županiji, 1,3 milijarde eura, uz dobit od gotovo 60 milijuna eura, što ga čini neupitnim financijskim liderom regije. Uz to, Hrvatska pošta, koja također ima sjedište u Velikoj Gorici, zapošljava 8.000 radnika, čime je najveći pojedinačni poslodavac među svim poduzetnicima u županiji.

Zagrebačka županija se na nacionalnoj razini plasirala visoko 5. mjesto po broju poduzetnika, 3. po broju zaposlenih i ostvarenoj dobiti, 2. po ukupnim prihodima, ali i gubitku razdoblja, te 4. prema iskazanoj neto dobiti.

Na ovaj uspjeh osvrnuo se i gradonačelnik Krešimir Ačkar putem Facebooka. “Velika Gorica je i dalje prva u županiji i među najboljima u Hrvatskoj! Hvala svim poduzetnicima koji doprinose rastu, razvoju i snazi našeg gospodarstva”, zaključio je Ačkar

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Goričani u zemlji izlazećeg sunca! Roman Krunić donosi lekcije s EXPO-a 2025. iz Osake

Direktor ROTO Krune o putovanju koje mijenja perspektivu, fascinantnoj disciplini i budućnosti koja se gradi pred našim očima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Putovanja koja nas istinski mijenjaju nisu samo promjena mjesta, već duboka transformacija pogleda na svijet. Upravo takvo iskustvo donosi Roman Krunić, direktor velikogoričke tvrtke ROTO Kruna, nakon nedavne posjete Japanu i svjetskoj izložbi EXPO 2025. u Osaki. Kao dobitnik prestižne nagrade “Stvaratelji za stoljeća“ Međunarodnog ekonomskog foruma “Perspektive“, Krunić je dobio priliku biti dio ugledne delegacije poduzetnika i znanstvenika s iz naše regije, a njegovi dojmovi iz zemlje izlazećeg sunca donose uvid u kulturu, inovacije i lekcije koje bismo svi trebali usvojiti.

“Japan kao Japan, to je jednostavno drugi svijet,” započinje Roman Krunić svoje dojmove. “Vrlo discipliniran narod, složeno sve, uredno, sve se zna tko radi i što radi.”

Njegovo oduševljenje japanskom kulturom proizlazi iz nevjerojatne točnosti javnog prijevoza do činjenice da na ulicama gotovo da i nema koševa za smeće, građani ga, s punom odgovornošću, nose kući na recikliranje. Iako Tokio broji čak 14 milijuna stanovnika, osjećaj gužve gotovo ne postoji, zahvaljujući besprijekornom poštivanju reda i društvene organiziranosti.

Za samu izložbu EXPO 2025. u Osaki, Krunić je također imao riječi pohvale. “Zaista jedna respektabilna izložba na kojoj je zastupljen cijeli svijet.”
Naglasak izložbe bio je na održivom razvoju, novim tehnologijama i klimatskim utjecajima. Najnaprednije zemlje poput SAD-a i samog Japana, te razvijenije europske države, fokusirale su se i na umjetnu inteligenciju.

Foto: Roman Krunić/FB

Posebno je zanimljiv bio pogled na paviljone zemalja regije. “Naši susjedi, Republika Srbija je imala dosta veliki paviljon i dosta su uložili naglasak na taj EXPO koji bi se 2027. godine trebao održati u Beogradu. Hrvatska je imala jedan mali paviljon koji je bio inovativan,dosta mističan. On je trebao prikazati klimatske raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Bilo je apstraktno, ali možda nerazumljivo običnom puku, to je što se tiče hrvatskog paviljona. Slovenija je naglasak stavljala na zelenilo, na prirodu i skijanje”, objašnjava Krunić.

Unatoč napornom putovanju, koje je trajalo 14 sati leta od Osake do Münchena, Krunić iz Japana nosi duboku poruku. “Ono što je najviše pozitivno, ne samo za mene osobno i tvrtku nego bi trebalo biti kompletno za cijeli narod, trebamo se držati zakona, trebamo se držati reda, trebamo biti samosvjesni jer jedino tako možemo prosperirati,” zaključuje. “Nema prečaca, zakoni i red su tu da se poštuju.”

Svjetska izložba EXPO svojevrstan je globalni susret ideja, inovacija i rješenja za najveće izazove čovječanstva. Kroz okupljanje revolucionarnih tehnologija, EXPO nastoji generirati nove ideje, potaknuti ulaganja iz zemlje i inozemstva, osnažiti međuljudsku interakciju i regionalne ekonomije te dodatno poduprijeti razvoj malih i srednjih poduzeća.

Foto: Roman Krunić/FB

Iako je ova svjetski poznata donosi mnogo dojmova za svakog posjetitelja, svi članovi delegacije se slažu kako cijelom iskustvu doprinosi japanski način razmišljanja. Od ostalih zemalja gostiju naučili smo mnogo o tehnološkim rješenjima, ali kulturu poštovanja reda i discipline, tu lekciju donio je domaćin, Japan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo raste, plaće jače, a nezaposlenost pada? Evo što nas čeka do 2026.

Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka predviđaju rast BDP-a od 2,9% godišnje, unatoč globalnim rizicima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Hrvatsko gospodarstvo u 2025. i 2026. godini očekuje stabilan godišnji rast od 2,9 %, procjenjuju ekonomisti četiri vodeće domaće banke u najnovijem izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka „HUB Izgled“, prenosi Poslovni.hr. Glavni pokretači ostaju osobna potrošnja i investicije, dok su predviđanja, unatoč geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima iz inozemstva, optimistična, recesija se ne očekuje.

Osobna potrošnja, koja čini ključni dio ukupnog BDP-a, u ovoj bi godini trebala porasti za 3,6 %, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje na 3,1 %. Sličan trend predviđa se i za bruto investicije, nakon prošlogodišnjeg impresivnog rasta od 9,9 %, u ovoj godini rast će usporiti na 4,1 %, a sljedeće blago ubrzati na 4,7 %, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova.

Na tržištu rada očekuju se pozitivni pomaci, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji trebala bi pasti na 4,7 %, dok će plaće rasti po nominalnoj stopi od 9 %. U kombinaciji s očekivanom inflacijom od 3,2 %, to znači i realan rast prosječne bruto plaće od gotovo 6 % u 2025. godini.

Fiskalna stabilnost ostat će očuvana, procjenjuju bankarski stručnjaci. Proračunski deficit iznosit će 2,6 % BDP-a sljedeće godine, dok se za 2026. predviđa pad na 2,4 %. U isto vrijeme, javni dug bi se trebao smanjiti prema 56 % BDP-a, što upućuje na odgovorno upravljanje javnim financijama.

Vanjskotrgovinska bilanca ipak neće proći bez ogrebotina, očekuje se blago pogoršanje tekućeg računa, s deficitom od 2,2 % BDP-a u 2025. te 2,1 % u godini nakon.

Iako se hrvatsko gospodarstvo kreće u pozitivnom smjeru, nije sve bez oblaka. Među glavnim rizicima ističu se globalne geopolitičke napetosti, mogućnost uvođenja novih carina iz SAD-a te neizvjesnosti oko budućih poteza Europske središnje banke. Ipak, ekonomisti vodećih banaka uvjereni su kako recesija zasad ne prijeti. Stabilan rast, jačanje plaća i kontrolirani javni dug šalju poruku da Hrvatska, barem ekonomski, ide u pravom smjeru.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Tko najviše pomaže poduzetnicima? Velika Gorica sve bliže vrhu!

Velika Gorica izbila je u sam vrh po povećanju izdvajanja, a trend rasta lokalnih potpora postaje sve snažniji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Hrvatski gradovi u 2024. godini izdvojili su više od 41 milijun eura za subvencije poduzetnicima i obrtnicima, gotovo 50 % više nego godinu prije, piše Gradonačelnik.hr. Među njima se Velika Gorica istaknula kao jedan od gradova s najvećim porastom izdvajanja. U odnosu na 2023., proračunska sredstva za gospodarstvenike porasla su za čak 752 tisuće eura. Taj rast svrstao je Goricu na četvrto mjesto u državi po nominalnom povećanju, odmah iza Splita, Novske i Karlovca.

Trend intenzivnog ulaganja u lokalno gospodarstvo prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Gradovi sve više prepoznaju ključnu ulogu malog i srednjeg poduzetništva u stvaranju radnih mjesta, zadržavanju mladih obitelji i oporavku lokalne demografije. U tu svrhu poduzetnicima se nudi širok spektar potpora, od izravnih financijskih injekcija, sufinanciranja opreme i digitalizacije, do subvencioniranja kamata, edukacija i nastupa na sajmovima.

Usporedba brojki pokazuje dramatičan rast ulaganja, s 21,8 milijuna eura u 2022., na 27,8 milijuna u 2023., sve do rekordnih 41,9 milijuna eura u 2024. godini. Podaci FINA-e, temeljeni na konsolidiranim izvještajima o proračunima 108 gradova, otkrivaju da su u vrhu liste po ukupnim izdvajanjima gradovi svih veličina, od Splita koji je izdvojio čak 7,8 milijuna eura, do manjih sredina poput Novske i Preloga koje su vodeće kad se gleda iznos po stanovniku.

Velika Gorica se u ovom društvu našla zahvaljujući značajnom povećanju izdvajanja, koje sada ukupno iznosi 1,65 milijuna eura. Više nego u mnogim većim gradovima poput Osijeka, Rijeke ili Zadra. Iako Gorica nije ušla u sam vrh po izdvajanjima po glavi stanovnika niti po udjelu u ukupnom proračunu, njezin uzlazni trend ukazuje na snažno okretanje lokalne politike prema stvaranju boljeg poslovnog okruženja.

Rast ulaganja prati i razvoj poduzetničkih zona, inkubatora, kao i raznih olakšica, od subvencioniranih kamata do povoljnog najma poslovnog prostora. Uz domaća sredstva, lokalne zajednice sve bolje koriste i europske fondove, što dodatno pojačava efekt ulaganja.

Ostane li ovakav uzlazni smjer, Gorica bi u idućim godinama mogla zasjesti i više na ljestvicama, ne samo po ukupnim iznosima već i po konkretnim efektima na zapošljavanje, razvoj poslovnih zona i zadržavanje mladih na svom području.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno