Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Kultura

“Dobar Štoos u kvartu” traži vezu sa srednjoškolcima, u grad dovode i francuske umjetnike

Svi programi su besplatni!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički Štoos teatar ima novi program štosnog naziva “Dobar Štoos u kvartu”, a koji do kraja godine u Veliku Goricu dovodi zanimljive umjetnike i umjetničke izvedbe koji će, jednom mjesečno, na različitim lokacijama i u suradnji s institucijama i gradskim organizacijama ugostiti umjetnička imena Hrvatske i šire. Riječ je o mladim glumcima, izvođačima i autorima koji će se predstaviti svojim umjetničkim konceptima.

Start je 04. travnja u 17 sati u Gimnaziji Velika Gorica gdje stiže Mia Štark s izvedbenim predavanjem “Zbornik pogleda”. Inače, Mia je već gostovala u sklopu prvog Oglede festivala, a u gimnaziju dolazi s autorskim radom kojeg je razvijala na rezidenciji u Berlinu, te koji je predstavljen i u Barceloni, Rijeci, ali i drugim gradovima. Rad će biti izveden na engleskom jeziku, a ideju i inspiraciju Mia je crpila i pronašla u razgovoru sa svojom bakom i načinom na koji ona (koja je odrasla bez mobitela i ekrana) gleda na svijet oko sebe.

Foto: Camille Blake

–Želimo se povezati sa srednjoškolcima, pitati ih što žele vidjeti, kako možemo surađivati, pa je Mijina izvedba svojevrsna pozivnica prema njima. Naravno, ponovit će i gradivo suvremenih praksi i engleski, uz profesorice Elen Zubek i Ivu Rožić u suradnji s kojima smo organizirali program. Voljeli bismo da dio njih bude i ostane naše publika i prijatelji teatra – objasnila je koordinatorica programa pri Štoos teatru, Ana Katulić.

“Dobar Štoos u kvartu” ugostit će Irenu Boćkai i izvedbu „Bear with me“ u svibnju, Luku Kuzmanovića s monodramom „Zlo-čist-oća“ u lipnju, a program krajem listopada zatvara međunarodno gostovanje umjetnika iz Francuske koji će tri dana boraviti u javnom prostoru našeg grada. Riječ je o francuskim umjetnicima Laurentu Boijeotu i Valii Kardi s izvedbom „Odyssée“ koji stvaraju zanimljiv konceptu otvaranja pitanja javnog prostora kao mjesta susreta. Rad je do sada predstavljen u New Yorku, Tokyu, Strasbourgu, Lisabonu i brojnim francuskim gradovima, a dio je zajedničke međunarodne suradnje Francuske, Bugarske i Hrvatske, te uz Veliku Goricu gostuje i u Splitu.

Foto: Odysees

–Želja nam je predstaviti ih publici, dovesti ih u grad, gradski kvart, u školu i otvoriti dijalog o tome što rade i zašto to rade. Uz Oglede festival kojeg organiziramo želja nam je i tijekom cijele godine ponuditi publici raznovrsne naslove, predstave i izvedbe, pozvati ih da nas upoznaju, da se s nama druže i da dođu na naše programe – dodala je Katulić.

Svi programi su besplatni, a podržani su sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Foto: Odysees

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

na

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Thompson ruši sve rekorde! Razmatra se povećanje broja mjesta, ali i novi datum

U samo 24 sata prodano je čak 280 000 karata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu, postavio je novi svjetski rekord u prodaji ulaznica. Prema službenim podacima, u samo 24 sata prodano je čak 280 000 karata, čime je ovaj nastup nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225 173 posjetitelja s plaćenim ulaznicama. S obzirom na golemi interes publike, organizatori sada razmatraju mogućnost održavanja dodatnog koncerta dan kasnije.

Rekordna prodaja i tehnički izazovi

Sustav za online prodaju ulaznica Entrio.hr doživio je neviđenu navalu fanova. Prema riječima Berislava Marszaleka iz Entria, u prvih šest sati prodano je 130 000 ulaznica, a sve dostupne karte nestale su unutar 24 sata. „Ovo je rekordna prodaja koja je doslovno srušila svjetski rekord. U jednom trenutku, unatoč tome što smo zaustavili prodaju, u virtualnoj čekaonici se nalazilo 20 000 do 30 000 ljudi”, istaknuo je Marszalek.

Velika potražnja izazvala je i tehničke probleme. „Sustav se nije srušio, ali je u nekoliko navrata bio ozbiljno usporen zbog enormnog broja korisnika. Bilo je i pokušaja hakerskih napada, ali smo uspjeli osigurati nesmetan tijek prodaje”, dodao je Marszalek.

Kapacitet Hipodroma i mogućnost drugog koncerta

Iako je Hipodrom već ugostio velika događanja poput koncerata Rolling Stonesa (80 000 posjetitelja) i Eda Sheerana (70 000 posjetitelja), ovakav interes za Thompsonov nastup nadmašuje sva očekivanja. Što se tiče kapaciteta zagrebačkog Hipodroma, tu su podaci različiti. Brojka od milijun ljudi spominje se za misu pape Ivana Pavla II. koju je održao 11. rujna 1994. tijekom svog prvog posjeta Hrvatskoj. Papa Benedikt XVI. predvodio je pak 2011. godine euharistijsko slavlje na istom mjestu za 300 tisuća ljudi. No te brojke teško su provjerljive za razliku od onih događaja za koje postoji karta sa serijskim brojem, a to su obično glazbeni koncerti koji se plaćaju.

Bilo kako bilo, pitanje kapaciteta ključno je za organizaciju drugog koncerta, a konačna odluka sada ovisi o odobrenju Grada Zagreba.

U međuvremenu se oglasio i Thompsonov tim te najavio mogućnost povećanja broja karata.

„Dragi prijatelji, s velikim veseljem vas obavještavamo kako smo nakon dogovora s nadležnima usuglasili proširenje kapaciteta za koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja 2025. na zagrebačkom Hipodromu. Zbog ogromnog interesa i nevjerojatne podrške koju nam svakodnevno iskazujete, radili smo na tome kako bi ispunili želju svakome od vas koji niste ostvarili mogućnost kupnje ulaznice i kako bi svi mi zajedno bili dio ovog spektakularnog događaja. Prodaja ulaznica će se za koji dan nastaviti, stoga vas molimo za još malo strpljenja dok vas ne obavijestimo o točnom terminu početka prodaje”, javljaju iz Thompsonovog menadžmenta putem njegove službene Facebook stranice.

Kao što su naveli, točne brojke još nisu dostupne.

Kumrovec otvara vrata Thompsonu

„Istina je, Općina Kumrovec nudi Thompsonu prostor svog stadiona, ako iz bilo kojeg razloga ne dođe do održavanja drugog koncerta na Hipodromu”, rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt.

Iako su neki na društvenim mrežama informaciju dočekali sa sumnjom i shvatili je kao šalu, Šplajt je naglasio da ponuda stoji i da će sve ovisiti o dogovoru s organizatorima.

„Čovjek je prodao gotovo 300 000 ulaznica za prvi koncert, što znači da ga Hrvati podržavaju i žele slušati njegovu glazbu. Pa zašto ne bi onda i u Kumrovcu održao koncert? Thompson je dobro došao u Kumrovec”, dodao je Šplajt.

Reakcije publike

Fanovi su oduševljeni ovim događajem i mnogi koji nisu uspjeli kupiti ulaznice izražavaju nadu da će drugi koncert biti odobren. „Ovo je povijesni trenutak za hrvatsku glazbenu scenu. Thompson ima vjernu publiku i jasno je da postoji ogroman interes za njegove nastupe”, komentirao je jedan od fanova na društvenim mrežama.

Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, već i društveni fenomen koji potvrđuje status Marka Perkovića Thompsona kao jednog od najutjecajnijih izvođača u Hrvatskoj. S obzirom na neviđeni interes i činjenicu da je prvi koncert rasprodan u rekordnom roku, može se zaključiti da Thompsonova popularnost ne slabi.

Ako se odobri drugi koncert, bit će zanimljivo vidjeti hoće li on srušiti rekorde prvog, u slučaju da Zagreb ne pruži zeleno svjetlo, mogla bi se dogoditi nesvakidašnja premijera Thompsonova nastupa u Kumrovcu. Bez obzira na konačnu odluku, već sada je jasno da je ovaj događaj ušao u povijest hrvatske glazbene scene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

U Jagodnom otvoreno prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište ribe

Projekt uzgajališta ribe mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u ostatku Hrvatske ali i u drugim europskim regijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Održivom sustavu za uzgoj autohtonih vrsta riba u sklopu EU projekta DaWetRest, koji okuplja 25 korisnika i 20 pridruženih partnera iz 12 europskih zemalja, pridružilo se prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište u Jagodnom, koje je otvoreno radi obnove ekosustava dunavskih poplavnih područja.

U projektu sudjeluje Športsko-ribolovna udruga Odra, koja upravlja s oko 500 hektara voda na goričkom području, a mrjestilište je smješteno pokraj Instituta Ires, koji nadzire proizvodnju ribe. Projekt su u Poduzetničkom inkubatoru, uz podršku Grada Velike Gorice, predstavili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Jadranskog inovacijskog centra.

Cilj je zaštita voda i stvaranje održivog ekosustava proizvodnje autohtonih vrsta riba, u skladu s preporukama Europske unije – istaknuo je predsjednik Športsko-ribolovna udruga Odra Ognjen Cahun.

Foto: Grad Velika Gorica

– Ovo je prvo mrjestilište u Hrvatskoj, a otvoreno je upravo na velikogoričkom području. Napravili smo moderan kompleks, potpuno uređeni i funkcionalan, a već smo isporučili i prvu tranšu ribe po planu. Pokušavamo spasiti ne samo naše vode i jezera već i ptice koje se tom ribom hrane, dakle živi svijet našeg eko-sustava – istaknuo je Cahun.

Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković, naglasio je važnost razvoja istraživanja u akvakulturi i očuvanju prirode, te dodao kako Zeleno mrjestilište nudi studentima i istraživačima priliku za eksperimentiranje i razvoj novih tehnologija.

– Svjedočimo odličnom primjeru povlačenja EU sredstava – rekla je zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i istaknula činjenicu da realizacijom omogućavamo stvaranje nove generacije mladih znanstvenika i stručnjaka.

Foto: Grad Velika Gorica

– Velik je potencijal Hrvatske za implementaciju sličnih projekata u cijeloj zemlji a mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u drugim europskim regijama, dok nastavak istraživanja u područjima plave ekonomije ima veliki potencijal za održivi razvoj te značajan utjecaj na ekosustav Dunava – rekla je Magdalena Strachinescu iz Europske komisije.

Naime, Projekt DaWetRest je dobio podršku od državnih institucija i Europske unije, a planira se i njegovo proširenje kroz europski projekt SWIM, uključujući nadogradnju bazena i komercijalizaciju na području cijele regije.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Petek na Gorice! Zabavite se uz domaće proizvode, glazbu i kreativne radionice

Program će se održavati u dva termina.

Objavljeno

na

Objavio/la

http://www.tzvg.hr/

Velika Gorica spremna je za još jedno izdanje omiljene manifestacije „Petek na Gorice”. U petak, 4. travnja, ispred Muzeja Turopolja očekuje vas bogata ponuda domaćih proizvoda, rukotvorina, glazbeno-scenski nastupi te besplatni zdravstveni pregledi.

Program će se održavati u dva termina. Jutarnjem, od 11:00 do 13:30 sati, te popodnevnom, od 16:30 do 18:30 sati, a prostor ispred Muzeja Turopolja ponovno će postati središte druženja, dobre hrane i kreativnog izražavanja.

Jutarnji program donosi tradicionalnu tržnicu domaćih proizvoda, gdje će posjetitelji moći uživati u raznim delicijama poput meda, turopoljskih štrukli, prirodnih namaza i kolača. Također, bit će dostupna ponuda svježe pripremljene ribe.

Nadalje, u kreativnom kutku moći ćete pronaći unikatne rukotvorine i dekoracije poput uskrsnih košarica, pisanica, drvenih ukrasa i ručno izrađenog nakita.

Posebna kulinarska atrakcija bit će kućica s ponudom jela s roštilja, gdje će se cijeli dan pripremati sočni burgeri i mesna jela pripremljena prema američkoj BBQ filozofiji.

U popodnevnim satima manifestacija se nastavlja uz nastupe tamburaša i plesnih skupina.

Uz zabavni dio, organizirana je i besplatna javnozdravstvena akcija u suradnji sa stručnjacima, gdje će građani imati priliku izmjeriti krvni tlak, razinu šećera i kolesterola te dobiti savjete nutricionista.

Jedna od glavnih atrakcija ovogodišnjeg izdanja je kreativna radionica „Izradi svog zeku“. Zbog velikog interesa, nakon što je prvi termin rasprodan, otvoren je dodatni termin u subotu, 5. travnja u 11:00 sati. Radionica je namijenjena odraslima, a sudionici će imati priliku izraditi vlastitu uskrsnu dekoraciju koristeći posebne umjetničke tehnike.

Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže manifestaciji, bilo ujutro, bilo poslijepodne, i uživaju u bogatom programu koji spaja hranu, umjetnost i zajedništvo.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.