Povežite se s nama

Gospodarstvo

Budi promjena koju želiš vidjeti u ovom plastičnom svijetu!

Objavljeno

na

Plastika. Najpopularniji pojam na društvenim mrežama, u negativnom smislu. Lagana je, jeftina, korisna, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična, no ima i ozbiljno prokletstvo, a to je dugi vijek trajanja nakon odbacivanja u prirodu, zbog čega se sve više gomila u okolišu i tako uništava naš planet. Svake minute jedan kamion pun plastike završi u moru zbog naših konzumerističkih navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. U oceanima se plastika raspada na sitne, oku nevidljive čestice koje ulaze u hranidbeni lanac. Tu mikroplastiku jede plankton, njega jedu ribe, a ribe jedemo mi. Mikroplastika se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima i sintetičkim tkaninama koje se ispiru i tako završi u morima.

Istraživanja predviđaju da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

Najzastupljenija je ambalaža za hranu i piće za jednokratnu uporabu, tzv. jednokratna plastika.
Nameće se pitanje: kamo ćemo sa silnom plastikom koju sortiramo, recikliramo i bacamo? Što MI KAO POJEDINCI možemo učiniti?

Možeš početi živjeti bez plastike – prestani upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolji zamjenski materijali, a ako već moraš kupiti plastično, upotrebljavaj onu plastiku koja dulje zadržava ekonomsku vrijednost, tako da ne završi kao otpad.

Na prvi pogled, život bez plastike izgleda kao nemoguća misija. Međutim, uz nekoliko praktičnih savjeta koje svatko od nas može provesti, vidjet ćeš da je život bez plastike i „bez otpada” itekako moguć i zapravo je jednostavniji i ljepši.

1. Pij vodu iz slavine umjesto flaširane vode
Nama u Hrvatskoj uopće ne treba nijedna plastična boca jer imamo pitku vodu. Kad ideš na posao, izlet, školu ili fakultet, ponesi svoju bocu koju ćeš puniti vodom iz slavine. Plastične boce sadržavaju štetni bisfenol-A (BPA) i ostale štetne tvari koje se polagano otapaju u vodi, pa tako dospijevaju u naš organizam gdje mogu uzrokovati hormonalne poremećaje. Staklena boca ili od nehrđajućeg čelika ne otpušta nikakve štetne tvari.

2. Zaboravi da uopće postoje plastične slamke
Zaista, ali one su najveći zagađivač u svjetskim morima i nema mjesta na svijetu gdje ih nećeš pronaći. Za njih danas postoje alternativne zamjenske slamke bez plastičnog sastojka već od bambusa ili papira. Lako su dostupne na tržištu i totalni su hit među mlađom generacijom. A uvijek možeš u kafiću naručiti piće i unaprijed napomenuti „BEZ SLAMKE“!

3. Izbjegavaj plastične prijanjajuće folije
Plastične prijanjajuće folije su omiljene jer se mogu dobro oblikovati po sendviču pa ga dobro štite. Međutim, prava su ekološka neman jer kada dospiju u oceane i rijeke, podsjećaju na meduze koje su hrana mnogim morskim životinjama, pa ih one gotovo uvijek zamijene za obrok. Upotrebljavaj višekratne folije od organskog pamuka presvučene pčelinjim voskom, koje su potpuno prirodne, ne otpuštaju štetne tvari u hranu, dobro se oblikuju, i lako se održavaju brisanjem mokrom krpom.

4. Nađi alternativu za plastične vrećice!
Platnena vrećica za višekratnu upotrebu koju ćeš nositi u kupnju izdržljivija je i bolja od plastične vrećice koju ćeš dobiti ili, po novom, kupiti od trgovca u trgovini i na tržnici. Kad kupuješ voće i povrće, upotrebljavaj vlastitu vrećicu. Apsolutni hit postali su pleteni cekeri od prirodnih ili recikliranih materijala, pa čak i „kolica za plac” na kotače, s kakvima su naše bake nekad išle u kupnju! U prtljažnik automobila spremi kartonske kutije, pa u njima prenesi namirnice kući. Upotrebljavaj biorazgradive vrećice za smeće, koje su malo skuplje od običnih, ali se ipak mogu biološki razgraditi. Ne moraš odmah baciti sve plastične vrećice koje imaš u kući. Operi i osuši staru plastičnu vrećicu i ponovno je upotrijebi bezbroj puta, sve dok se ne potrga.

5. Kupuj svježe namirnice za pripremu hrane
Danas u ubrzanom ritmu života, kada mnogi ljudi žive sami, ili pak zbog različitih rasporeda, ne stižu pripremati hranu, naručuju gotova jela ili kupuju namirnice koje mogu dugo stajati gotovo spremne za jelo. Zbog toga su takvi proizvodi dobro zaštićeni, obično u višeslojnoj ambalaži od plastike, metala i papira. Izbjegni takve proizvode i ohrabri se u pripremanju zdravih obroka za koje su ti potrebne svježe namirnice. Kupuj redovito, ali svježe. Upotrebljavaj sezonske namirnice i smrzavaj ako ti ostane višak hrane. Bar danas imamo na raspolaganju tisuće recepata brzo pripremljenih jela koja će svakako probuditi kreativca u tebi, a i vrijeme je da se počneš hraniti zdravije i ekološki osvještenije!

6. Ponesi od kuće hranu kao užinu umjesto da je kupuješ u obližnjoj trgovini
Umjesto da kupuješ gotova jelu u trgovini koja su gotovo uvijek u plastičnim posudicama za jednokratnu upotrebu, i još dodatno obložena plastičnom folijom, radije pripremi užinu kod kuće i ponesi je u posudi za višekratnu upotrebu koje ćeš nakon toga oprati i ponovno upotrebljavati.

7. Izbjegavaj upotrebu plastičnih setova za jelo
Upotrebljavaj trajno posuđe na poslu i kod kuće. U trgovinama se uz gotova jela gotovo uvijek uzima i jednokratni plastični pribor za jelo. Takav se pribor često servira i uz catering, kako se ne bi morao prati, već se baca u smeće. Nosi na posao svoj pribor za jelo, ili ga stalno drži u ladici, a kad naručiš catering, serviraj ga uz normalan pribor za jelo. Tijekom različitih proslava organiziraj ekološki tulum i ne kupuj plastične setove za jelo i piće, jer danas ima mnogo izbora papirnatih setova, Tako ćeš lako osvijestiti sve uzvanike i možda pokrenuti primjer dobre ekoprakse u obitelji i među prijateljima.

8. Biraj i kupuj artikle zapakirane samo u papirnatoj ili kartonskoj ambalaži
Kad kupuješ primjerice tjesteninu, zaboravi na onu u plastičnoj vrećici i kupi u kartonskoj kutiji. Mineralna voda u plastičnoj boci? Hej, pa ne postoji bez razloga i u staklenoj! Coca-Cola je boljeg okusa u limenci ili staklenci, okani se plastične boce!

9. Kupuj u rinfuzi
Iako još nisu učestala u trgovinama, ali postoje rinfuzna punjenja i odlična su zamjena za kupnju namirnica koje su zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćeš pronaći velik broj namirnica koje ti trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Upotrebljavaj metalne, staklene posude ili one od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosi istu posudu i ne kupuj višak plastike sa svakom namirnicom.

10. Izbaci kozmetiku koja sadrži mikrogranule
Mikrogranule ili mikrozrnca su najsitniji komadići plastike koji se u kozmetici upotrebljavaju za pojačano čišćenje te stvaraju velik problem u morskim ekosustavima jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton, pa na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do tvojeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva u vodi kao što ih se reklamira, pa treba dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupuješ.

11. Upotrebljavaj kozmetiku bez plastičnog PAKIRANJA
Zamijeni tekući sapun čvrstim. Na taj način smanjuješ upotrebu plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore, koji se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u čvrstom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje.

12. Upotrebljavaj kozmetičke proizvode od PRIRODNIH MATERIJALA
Mogu se pronaći četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi od prirodnih materijala poput četkica za zube sa drškom od bambusa ili štapići za uši sa drškom od papira.

13. Napravi sam sredstva za čišćenje
Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i, što je najvažnije, većina ih je i vrlo jeftina. Recimo, najjednostavniji starinski recept je kombinacija sode bikarbone i octa za čišćenje tvrdokornih masnih mrlja u pećnici i ostatku kuhinje. Na taj način ne samo da čuvaš kućni budžet, već i okoliš, jer ne kupuješ plastiku u kojoj se sredstva nalaze, i ne upotrebljavaš otrovne sastojke koji dugotrajno mogu onečistiti podzemne vode.

14. Kupuj prirodnu kozmetiku ili napravi svoju kozmetiku
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, a sve više je i prodajnih mjesta sa kozmetikom na ekološkoj bazi čija ambalaža je od reciklirane plastike ili nekog još boljeg materijala, pa tako ne pridonosiš dodatnoj izradi nove plastike. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. Postoji i mnoštvo tečajeva na kojima možeš iz prve ruke naučiti sve o izradi vlastite prirodne kozmetike.

15. Izbjegavaj kupnju odjeće i obuće od sintetskih materijala
Pamuk, lan i vuna prirodni su materijali koji se upotrebljavaju od davnina, pa zašto ih ne upotrebljavati i danas? Svakim pranjem sintetičke tkanine čestice plastike odlaze u vodu. Osim što bi trebalo kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bi je trebalo ni bacati nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti, ponovno nositi ili donirati. Odjeću koja ti više ne treba ubaci u poseban spremnik za otpadnu odjeću ili odnesi u trgovinu u kojoj će ti na temelju toga dati popust za kupnju nove odjeće.

16. Izbjegavaj vlažne maramice!
Super su te vlažne maramice praktične za nespretne situacije, samo izvadiš maramicu i obrišeš. Dobro se i šminka skida s njima na brzinu, ili pak hrana s lica djeteta. Ali obrati pozornost na njihov sastav. Ima tu svega, od parfema do različitih plastičnih sastojaka i često rade problem u začepljivanju odvoda, a o razgradnji ne treba u detalje, gotovo da su vječne. Stoga radije pamučnim vaticama skidaj šminku, dijete umij običnom vodom. Zdravije je. A što je s higijenskim ulošcima? U trgovinama možeš naći potpuno biorazgradive, bez parfema, plastike i ljepila. Pelene su još uvijek nezamjenjivo plastične, ali uvijek se možeš ohrabriti i probati perive pamučne pelene. Kažu da se djeca puno prije odviknu od takvih pelena jer ih živcira češće prematanje.
Stekni naviku korištenja predmeta od reciklirane plastike, ponovno upotrijebi neke stvari. RETRO JE OPET IN! – posjeti second hand trgovine i buvljake, a svu otpadnu plastiku ubaci u poseban spremnik za plastiku, koji je obično žute boje.

ŽELIŠ LI ZAISTA JEDNOG DANA POSJEĆIVATI LIJEPE KRAJEVE I SLIKATI SAMO PLASTIČNE PEJZAŽE? ŽELIŠ LI DA TVOJA DJECA PLIVAJU U RIJEKAMA I MORU A DA NIKAD NE VIDE RIBU, NA PLAŽI VIDE SAMO ZRNCA PLASTIKE, A IZ MORA IZLAZE S VREĆICOM NA GLAVI? ŽELIŠ LI ZDRAV OKOLIŠ ZA BUDUĆE GENERACIJE?

AKO I TI IPAK ŽELIŠ STVARATI ODRŽIVU BUDUĆNOST, PRIČAJ O IZAZOVU KOJI SE ZOVE PLASTIKA!

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU PLASTIKE – PRIČAJ O TOME, HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

I NARAVNO Ne VGtiraj, NEplastično reagiraj!

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prvi u Hrvatskoj: VS centar Štarkelj otvorio prodajni salon Jawa motocikala!

U multifunkcionalnom prostoru od 900 m² donosi dio gotovo stoljetne tradicije i strasti brenda Jawa u Hrvatsku

Objavljeno

na

VS centar Štarkelj otvorio je vrata modernog, multifunkcionalanog prostora na 900 m², u kojem je smješten prvi prodajni salon Jawa motocikala u Hrvatskoj veličine 60 m², a čime je postao ekskluzivni uvoznik i predstavnik Jawa motocikala za Hrvatsku.

Na adresi Jankovićeva ulica 26 u Mičevcu u ponudi je 8 modela, među kojima se posebno ističu:

  • Perak i Bobber, namijenjeni mlađim generacijama vozača
  • Jawa 350 CL, pravi klasik i hommage nekadašnjoj legendi
  • te Jawa 400 Geeny, moderan urbani naked

Motocikli Jawa predstavljaju povijest koja traje gotovo stotinu godina, o tradiciji koja je oblikovala generacije vozača, i o legendi koja je uvijek bila simbol slobode, izdržljivosti i duha avanture.

Svečanom otvorenju prisustvovali su Milan Prochazka, komercijalni direktor za prodaju Jawa motora za EU, Sanja Erbida i Stevica Lukić, predstavnici Jawe za Sloveniju, kao i Neven Karas zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, te direktor i vlasnik VS-centra Štarkelj  – Fran Štarkelj.

„VS- centru Štarkelj izuzetna je čast što može tu legendu dovesti ovdje, u Hrvatsku. Biti ekskluzivni uvoznik znači veliku odgovornost, ali i ogromnu priliku – da spojimo bogatu tradiciju marke Jawa s ljubavlju i strašću koju hrvatski motoristi već dugo gaje prema vožnji i slobodi.“– ističu iz VS centra Štarkelj čija vizija nije samo prodavati motocikle, već i graditi zajednicu.

„Stojimo na početku jednog novog puta. I taj put ne gradimo sami već uz pomoć  partnera, prijatelja, vjernih suradnika i, naravno, kupaca i korisnika– ljudi zbog kojih sve ovo i radimo. Želimo da ovaj prodajni centar postane mjesto susreta – mjesto gdje ćete pronaći ne samo motore, već i prijatelje, savjete, podršku i inspiraciju za nove avanture. Želimo biti dio priče na dva kotača.„ – poručio je vlasnik Fran Štarkelj.

Inače, Marka Jawa postoji od  1929. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti da će ta marka ostaviti toliko dubok trag u svijetu motociklizma. Jawa je osvojila srca milijuna vozača širom svijeta – od Europe pa sve do Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kada vozite Jawu, ne vozite samo stroj. Vozite strast, slobodu i san – vozite  tradiciju dugu gotovo jedno stoljeće.

Jawa u Hrvatskoj je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i užitak vožnje, koju krasi provjerena tehnologija, povoljne i pristupačne cijene te dvogodišnje jamstvo, što ove motocikle čini izuzetno atraktivnim izborom za hrvatsko tržište.

To su motorkotači koji pričaju priče: o putovanjima, o slobodi, o prijateljstvu, i o nezaboravnim trenucima na cesti…a od sada ih možete naći u neposrednoj blizini Velike Gorice, na dohvat ruke, za sve željne posebnog doživljaja vožnje ove legende na dva kotača.

FOTO: VS Centar Štarkelj

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijena rada raste diljem EU! Hrvatska iznad prosjeka, Francuska na začelju

Cijena rada u Hrvatskoj u godinu dana skočila je za 9 %, više od prosjeka Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U razdoblju od ljeta 2024. do ljeta 2025. sat rada poskupio je u svakoj državi članici Europske unije. Prema podacima Eurostata, rast je posebno snažan u istočnom dijelu kontinenta, dok su najveće ekonomije zabilježile skromne pomake. Kako prenosi Poslovni.hr, Hrvatska je s povećanjem od 9 % iznad europskog prosjeka, koji iznosi 4,1 %.

Predvodnica rasta je Bugarska, gdje je cijena sata rada skočila za 13,4 %. Slijede Mađarska s 11 % i Rumunjska s 10,4 %, a dvoznamenkasti rast bilježe i Estonija (10,3 %) te Grčka (10,1 %). U istu skupinu s visokim rastom ulazi i Hrvatska, pod ruku s Poljskom (9,5 %), Litvom (9,4 %) i Slovačkom (9,1 %).

S druge strane, zapadne zemlje bilježe daleko skromnije rezultate. Njemačka je imala rast od 3,8 %, Italija i Španjolska po 3,4 %, a Francuska je završila na dnu ljestvice sa samo 1,4 %.

Sat rada u Hrvatskoj poskupljuje znatno brže od europskog prosjeka, a zemlja se u ovom pogledu svrstava uz bok istočnim susjedima koji bilježe veće pomake od svojih zapadnih partnera.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno