Povežite se s nama

Kultura

Žirovina uz staru školu u Kučama: ‘Želimo ovdje muzej turopoljskog školstva’

Urod žira ove će godine biti svega 20, 30 posto planiranog, budući da smo nemoćni u borbi s nametnikom koji nam je došao iz Poljske i Rumunjske, izvijestioje šumarnik POT-a na Žirovini, koja je ove godine uključivala predavanja, izložbe, planove i druženje

Objavljeno

na

Plemenita opčina turopoljska je u davninama upravljala šumama na području Turopolja, a jedan od većih prihoda koje je imala dolazio je od iznajmljivanja šume za žirovanje. Točnije, za ispašu svinja, koje su veći dio godine obitavale u šumama. Kako bi se znalo koliko svinja može doći, koja će biti cijena iznajmljivanja šume, žirovinska inspekcija sa šumarnikom bi odlazila u šumu nakon Bartolova, krajem kolovoza, kako bi provjerila kakav je urod žira. Nakon toga bi dolazilo do javnog proglasa koliko je godina rodna, a samim time i objave cijene korištenja šume. To je bila prilika i da se narod okupi i malo proveseli. Mi danas to pokušavamo oživjeti, taj dio tradicije. Više nemamo ni toliko svinja ni toliko šuma, ali upravo nam je tradicija jako važna, taj dio naše povijesti. Zato smo željeli zadržati taj običaj, koji postoji od davnina, kaže nam Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske, dok stojimo u hladu pokraj stare škole u Kučama.

Mnogi iz našega kraja možda ni ne znaju zašto se obilježava Žirovina, o čemu se tu točno radi, pa nije loše malo se baviti i edukacijom u ovakvim prilikama… Pogotovo kad je mjesto radnje jedna prava tradicionalna turopoljska školska ustanova, izgrađena prije stotinjak godina, cijela u turopoljskom hrastu.

– Ove godine smo u staroj školi u Kučama iz jednog posebnog razloga. Naime, ona je ove godine obnovljena izvana, promijenjeno je krovište, prozori i vrata, ulaz, pa čak i ‘fasada’. Dakle, cijeli vanjski dio je sređen. Željeli smo i ovime ukazati na važnost ove građevine, na turopoljsko drveno graditeljstvo, ali i istaknuti da je došlo vrijeme da vidimo što ćemo i s unutarnjim dijelom. Točnije, koja će biti funkcija Stare škole, budući da ona trenutačno nema funkciju – istaknuo je Odrčić, dodavši kako ljudi iz POT-a imaju nekoliko ideja.

– Jedna od najaktualnijih ideja, od onih koje djeluju smisleno, izdvaja se ona da ovo postane muzej školska u Turopolju. Naime, Turopoljci su od davnina spoznali vrijednost obrazovanja, već u 17. stoljeću imamo prve organizirane učionice, a Plemenita opčina turopoljska kroz svoju povijest je stipendirala i žene i muškarce da idu na studije, da se oplemene znanjima. Samo je župan Franjo pl. Lučić u svojim devet godina mandata izgradio tri škole, a ovo je jedna od njih – dodao je Odrčić.

Stavljanje škole u funkciju bilo bi samo dio projekta koji je također u planu.

– Htjeli bismo na neki način, s obzirom na to da se radi o drvenoj školi, o drvenom graditeljstvu, nakon gradnje novog Kučkog mosta povezati ovo s Turopoljskim lugom i kroz sve to pokazati što su bili paliri, kako se drveno graditeljstvo razvijalo, pa i ono po čemu je Turopolje najpoznatije, po drvenim kapelama i čardacima. Ovdje bi se sve ti idealno moglo prikazati – kazao je Odrčić.

Oko vrata je stavio turopoljsku podgutnicu, baš kao i njegovi prvi suradnici, pripadnici Turopoljskog banderija također su bili odjeveni u tradicionalne povijesne odore, sve kako bi se ove nedjelje pojačao duh davnina.

– Imamo izložbu o drvenom graditeljstvu u Turopolju, što je dobar spoj, napraviti takvu izložbu u jednoj ovakvoj staroj kući, koja pripada tom vremenu. Tu je uvijek i izložba slika s likovnih kolonija, imamo i predavanja, koja smo nazvali ‘školski sat povijesti u staroj školi’, a na njima se moglo čuti puno toga o povijesti Turopolja, ali i o jednom od najvećih sinova ovog sela, Franji pl. Lučiću – nabrojio je Odrčić.

Bili su tu i biciklist iz VG Tur Teama, i oni su se priključili ovoj proslavi, uveličali je, ali tradicija kaže da se na Žirovini sve vrti oko žira. I ključni dio Žirovine oduvijek je bio izvještaj POT-ova šumarnika.

– Kakvo je stanje ove godine? Nije idealno, jer klima nam nikako ne ide na ruku… Proljeća su jako dobra, posljednje dvije, tri godine u lipnju urod i stanje žira izgledaju jako dobro i lijepo. Međutim, svake godine nam dođu ekstremne vrućine u kolovozu, a u takvim uvjetima ne može doći do debljanja žira. Uz to, pojavio se i opasan nametnik, američka hrastova stjenica, koja uzme lisnu masu između lipnja i kolovoza. Tad počinje naglo gubljenje ploda, kako u Turopoljskom lugu, tako i u Vukomeričkim goricama. Tako se događa da od jako dobrog uroda u lipnju dođemo do 20-30 posto uroda. I to najvećim dijelom upravo zbog nametnika – kaže Damir pl. Brebrić, aktualni šumarnik POT-a, pa dodaje:

– To je aktualno posljednjih šest godina, ali ne samo u Turopolju, nego na području cijele Hrvatske, i šire. Nametnik je došao iz Poljske i Rumunjske, a mi pokušavamo nekako se obraniti. U početku se tome nije davalo previše pažnje jer ovaj štetnik nije bio evidentiran kao toliko opasan, bavili smo se od ranije poznatim štetnicima, no ovo je nova vrsta problema. Američka stjenica nema prirodnog neprijatelja, ne smijemo je tretirati radi životinja, tako da moramo pričekati s rješenjem. Zasad ga, nažalost, nemamo.

U svemu tome, ali i u svim drugim projektima i nastojanjima, POT ima snažu podršku Grada. Na Žirovinu je tako kao poseban gost došao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

– Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja. Svu pomoć koju su imali do sad i zaslužuju, budite sigurni da će Grad i u godinama ispred nas nastojati biti financijski još izdašniji u potpori POT-u – obećao je Kolarec.

CityLIGHTS

Velikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike

Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VGbrass

Velika Gorica od 4. do 10. svibnja domaćin je 20. izdanja Velikogoričkog brass festivala, koji donosi sedam dana koncerata na više gradskih lokacija te program koji se kreće od klasične i sakralne glazbe do jazza, elektronike i tradicionalnih formi.

Festival otvara španjolski ansambl Spanish Brass (Luur Metals), koji 4. svibnja u 20 sati nastupa u Dvorani Gorica. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih limenih puhačkih kvinteta s više od tri desetljeća karijere i preko trideset diskografskih izdanja, poznatom po inovativnom pristupu repertoaru.

Dan kasnije, 5. svibnja u Crkvi Navještenja BDM, nastupaju četvorica hrvatskih trubača – Luka Buljan, Mario Lončar, Petar Obradović i Dario Teskera – uz orguljaša Alena Kopunovića Legetina, u programu koji spaja trubu i orgulje u sakralnom ambijentu.

U srijedu, 6. svibnja, Park dr. Franje Tuđmana preuzima Jazz orkestar Oružanih snaga RH pod ravnanjem Davora Dropuljića, s repertoarom koji obuhvaća jazz i zabavnu glazbu.

Međunarodni dio programa nastavlja se 7. svibnja u Dvorani Galženica nastupom estonskih glazbenika Neemea Otsa, Toomasa Vane i Piret Randal, dok 8. svibnja isti park donosi eksperimentalni program projekta Eksterminator ‘81 i trubača Andreja Jakuša, koji spajaju elektroniku, jazz i suvremeni izraz.

Završni vikend donosi orkestralne i festivalske programe na otvorenom. U subotu, 9. svibnja, nastupaju Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica i američki Christopher Newport University Wind Ensemble, uz soliste. Festival završava 10. svibnja koncertom sastava Mariachi Los Caballeros, poznatog po nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.

Detalje pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Plesni klub Barbara sudjeluje na Grand Prix Dresden 2026

Objavljeno

na

Objavio/la

Nekompletni sastav juniorki Plesnog kluba Barbara putuje sutra (četvrtak, 23.04.2026.) na Grand PRIX Dresden 2026. (subota, 25.04.2026.), koji je ujedno Nacionalno prvenstvo Njemačke i kvalifikacijski turnir EMTA-e za odlazak na Europsko prvenstvo mažoretkinja EMTA-e u Francusku u srpnju 2026. godine.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Najava – Plesni klub Barbara putuje u Dresden na European Grand Prix 2026. Foto: PK Barbara

To je drugo od 4 ovogodišnja putovanja u inozemstvo i pet internacionalnih natjecanja Barbarica. Jedno je na jesen u Novigradu u Istri u suorganizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT-a) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA-e). Na žalost ekipa juniorki je prepolovljena zbog obiteljskih obaveza (krizme, pričesti).

Velika Mlaka, 22.04.2026. Najava – Plesni klub Barbara putuje u Dresden na European Grand Prix 2026. Foto: PK Barbara

Osim natjecanja u Njemačkoj Barbarice će iskoristiti putovanje za izlet u Prag (petak, 24. travnja) te obilazak grada Dresdena u nedjelju (26. travnja). Barabrice će sudjelovati i na Masterclassu gimnastika & pom pon u Dresdenu. Barabrice su dio reprezentacije HUMT-a te putuju sa mažoretkinjama iz Dubrovčana, Budinščine, Vodica i Tribunja.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Najava – Plesni klub Barbara putuje u Dresden na European Grand Prix 2026. Foto: PK Barbara

Prije odlaska na trodnevno putovanje u Europu Barbarice će imati i nekoliko obveznih nastupa doma povodom blagdana Jurjevo: Paljenje Jurjevskog krijesa u Velikoj Mlaki (srijeda, 22. travnja u 19 sati), 41. Turopoljsko Jurjevo u Odri (četvrtak, 23. travnja, u 18 sati). Nakon spomenutih nastupa Barbarice u 22:00 (četvrtak, 23. travnja) kreću prema Pragu.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

Kultura

Tri trubača iz Umjetničke škole Franje Lučića među najboljima u državi

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice nastupili su na 64. Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, koje je održano 17. i 18. travnja u Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu, u disciplini trube.

Najuspješniji među njima bio je Stefan Gjorgiev, koji je osvojio prvu nagradu i prvo mjesto s ukupno 99,03 boda.

U prvoj kategoriji nastupili su i Petar Stašić te Marin Ćaćić, koji su također osvojili prve nagrade. Stašić je zauzeo drugo mjesto s 98,43 boda, dok je Ćaćić završio na trećem mjestu s 98,35 bodova.

Učenike je za natjecanje pripremao Tomislav Špoljar, prof. izv. savjetnik, uz klavirsku suradnju profesorice Nore Mamić.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

‘Boginja’ u Velikoj Gorici: U petak otvorenje nove izložbe Ane Ratković Sobota

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Galerija Galženica

Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.

Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.

Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.

Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno