Kultura

Oni su čuvari turopoljske tradicije i običaja

Zlatica Krznarić: ‘Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada’

Objavljeno

prije 6 godina

21. lipnja 2019.

Objavio/la

Anes Šuvalić

Nastanak Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ vezan je za početak 20. stoljeća i dolazak učitelja Jurja Bodića u Donju Lomnicu. Novi učitelj potiče osnivanje i rad knjižnice, osnivanje seoske zadruge i lovačkog društva, te što je najvažnije za našu priču osniva tamburaški zbor. Nakon što Bodić 1920. godine biva prebačen u Veliku Goricu, vođenje tamburaša preuzima Stjepan Lektorić. Novi vođa tamburaša okuplja pjevače u mješoviti pjevački zbor koji prati tamburaše. Nakon toga, Lektorić je predlaže da se društvo nazove ‘Nova zora’. Kao datum osnivanja KUD-a uzima se njegova prvi veliki nastup na Smotri seljačkih pjevačkih zborova u velikoj dvorani Industrijalne palače zagrebačkog zbora. Upravo je taj nastup bio potreban kako bi lomničko društvo postalo članom Hrvatskog pjevačkog saveza. Od tada pa do danas, ‘Nova zora’ bila je važan faktor društvenog života Donje Lomnice. Tijekom tog vremena njegove članice i članovi obogaćivali su društveni i kulturni život svog mjesta, a svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili su priču o turopoljskoj tradiciji i kulturi.

Stanka Smolković zbog ljubavi se 1962. godine iz Zagreba preselila u Lomnicu. Kako je bila medicinske struke, mještani su često kod nje navraćali kako bi im dala injekciju. U to vrijeme ljudi su često obolijevali od tuberkuloze, a preko zime zaradili bi upalu pluća pa im je Stanka morala davati penicilin.

– Žene bi pripovijedale, a ponekad bi i zapjevale. Upitala sam ih kako to da nemaju kulturno-umjetničko društvo. Odgovorile su kako imaju, ali im ne daju raditi. Naime što se dogodilo. Problem je nastao tijekom nastupa u Puli 1952. godine. Ostvarili su veliki uspjeh i tijekom veselja popevali su si nekaj kaj tada nisu smjeli. Nitko nije službeno zabranio njihov rad, već je on polako zamro. Jedna grupa žena, koja je nastupala još za vrijeme Miklaušića, svake nedjelje se okupljala se u crkvi gdje su pjevale – ispričala nam je Stanka Smolković.

Zlatica Krznarić u Lomnicu je također došla zbog ljubavi iz Hrašća. Kako kaže, od malena je bila aktivna školskom zboru i folkloru. U njezinoj obitelji držalo se do vjere pa je svaku nedjelju bila na misi. No, dolaskom u Lomnicu prvi put je čula napjeve koje su ‘Miklaušićeve cure’ izvodile nedjeljom u crkvi.

– Došla sam na misu i shvatila da ne znam pjevati niti jednu pjesmu. Meni je to bilo čudno i zainteresiralo me je kako to oni drugačije pjevaju i izvode druge pjesme u odnosu na susjednu Odru. Htjela sam i ja to naučiti. Svake nedjelje družile smo se po kućama, kod tete Prnke, tete Tereze, Ankice, Stanke i mene. Kopirala sam ih i učila sve te crkvene pjesme. Ja te arhaične napjeve nikad nisam čula u mom Hrašću. One su meni nebrojeno puta ponavljale, dok ja nisam ulovila grif kako one pjevaju – objasnila je Zlatica.

Upravo grupa starijih članica zadržala je aktivnost Nove zore u vremenima koja nisu bila naklonjena KUD-u. Djelovale su kroz crkveni zbor, a kao uigrana ekipa nastupale su i predstavljale Lomnicu na festivalima folklora.

– Bila je i jedna ekipa muških tamburaša pa bi oni nazdravljali i tu i tamo se okupili i nastupali zajedno. Nije bilo službene podrške. No, kustosica muzeja u Velikoj gorici Višnja Huzjak prepoznala je vrijednost baštine koju su Lomničani sačuvali kroz svoj KUD. Ona ih je vodila na Međunarodne smotre folklora u Zagrebu – ispričala nam je Stanka Smolković.

Tijekom godina Lomničani su nastupali pod raznim imenima, sve do 1978. godine kada se revitalizira rad društva pod imenom KUD ‘Lomničani’.

– Društveni dom bio je pun. Lomnici je uvijek Nova zora bila na srcu. Iz Velike Gorice došle je ekipa i prije skupštine nam preporučila da KUD nazovemo po jednom od tri lokalna narodna heroja. Ja sam otvarala skupštinu i očekivala sam nezadovoljstvo ljudi zbog toga što nije predloženo ime Nova zora. Kad sam predložila ime ‘Lomničani’ nastao je tajac, veći dio ljudi shvatio je o čemu se radi i sjednica je nastavljena u mirnom tonu. Tri godine nakon toga nismo dobili niti jednu paru od Grada – rekla nam je Stanka.

Obnovljeni KUD prvo je vodio Salopek Vladimir, a na tom mjestu zamijenili su ga Siniša Leopold i njegova današnja supruga, a tada djevojka. On je vodio tamburaše, a ona folkloraše. Kako bi im osigurali kakve takve honorare, organizirane su zabave.

Početkom devedesetih lomničkom kulturno-umjetničkom društvu vraća se staro ime i Nova zora od tada nastupa po cijeloj Europi. Generacije mještana ovog turopoljskog mjesta prošle su kroz KUD, a folklor i čuvanje narodne baštine spojio ih je u jednu složnu i skladnu ekipu.

– Već 35 godina sam aktivan u našem KUD-u. Folklorom sam se počeo baviti kad sam prestao igrati nogomet, morao sam pronaći neku zanimaciju. Zahvaljujući folkloru prošao sam svijeta, bili smo u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj, a spremamo se za nastup u Albaniji. Naša generacija može biti ponosna na ovaj jubilej, jer ovo društvo, uz DVD, predstavlja najvažniji oblik organiziranja građana i njihovog djelovanja u našem mjestu – rekao nam je Ivan Klafurić.

Nedavno je svečanom sjednicom obilježen veliki jubilej Nove zore. Još jednom Lominčani su pokazali koliko drže do svog KUD-a. Održana i projekcija dokumentarnog filma kroz kojeg je ispričana 100-godišnja priča o folkloru u Donjoj Lomnici, a dodijeljena su i priznanja članovima. Upravo ti volonteri najzaslužniji su za stoljeće postojanja Nove zore.

Naša sugovornica Zlatica Krznarić u KUD-u je već 42 godine. Obnašala je sve čelne funkcije u njemu, a sada je tajnica društva. Cijela njezina obitelji aktivna je u Novoj zori, i unuke, i kćeri, i zetovi, a aktivan je bio i pokojni muž.

– Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada – otkrila nam je naša sugovornica.

Tajnica društva, ponosna je na mlađe generacije. Čak 15 cura iz društva uspjelo je upisati fakultete. Sve one aktivne su u KUD-u od svoje pete godine.

Jedna od mlađe ‘garde’ je i Ana koja ima 20 godina, a aktivna je u društvu 14 godina. Kako kaže, zahvaljujući KUD-u upoznala je svoje sumještane i stekla nove prijatelje.

– Ovdje se susreću različite generacije ljudi. Naše starije kolege kažu da se uz nas se osjećaju mlađe, a mi od njih dobivamo savjete i podršku. Svake godine pridružuju nam se novi članovi, tako da mladih ima dosta. Najdraža su nam gostovanja. Tu se družimo, a nakon nastupa imamo vremena i obići mjesta u kojima nastupamo – objasnila nam je Ana.

Povodom 100. rođendana najavljeno je i izdavanje monografije o ‘Novoj zori’. Knjiga bi trebala biti svjedočanstvo proteklog vremena, dokumentirano slikom i riječima. U projekt su uključeni brojni suradnici, članovi KUD-a i vanjski stručnjaci i suradnici.

Povezane teme:hotnews KUD Nova Zora

Kultura

“Nevidljive jednakosti” u Galženici! Studenti VERN-a otvorili jesenski Štoos u kvartu

Sedam mladih autora predstavilo svoje radove o temi rada i radništva.

Objavljeno

prije 2 dana

7. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Ana Vuko

Jesenski ciklus programa Štoos u kvartu započeo je u petak, 3. listopada, u Galženici izložbom “Nevidljive jednakosti”. U suradnji Štoos teatra, Sveučilišta Vern i Gradske knjižnice Velika Gorica predstavljeno je sedam studentskih radova koji se bave temom rada i radništva. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada 2025. u prostoru Knjižnice Galženica.

Autori radova su studenti preddiplomskog studija transmedijske dramaturgije s Vern-a, koji su svatko na svoj način pristupili pitanju što danas znači raditi i stvarati u fizičkom, virtualnom i duhovnom svijetu.

Foto: Ana Vuko

“Studentski radovi odražavaju poglede na različita poimanjima rada u teoriji i praksi fizičkog, virtualnog i duhovnog svijeta. Razmatrao se odnos čovjeka i stroja, novi trend zamjene ljudskog inovativnog i umnog rada mogućnostima umjetne inteligencije, uz pitanje što je to kvalitetan rad i kojim parametrima se može izmjeriti ljudski trud”, pojasnila je Mentorica Martina Granić.

U izlogu knjižnice posjetitelji mogu vidjeti razne radove koji otvaraju širok raspon tema, od osobnih priča do promišljanja o suvremenom radnom okruženju. Uz to, iz Štoos teatara najavljuju jedno posebno gostovanje krajem mjeseca.

“Krajem listopada, točnije od 26. do 28. 10. u našem će gradu boraviti umjetnici iz Francuske koji će tri dana živjeti u javnom prostoru grada. Riječ je o međunarodnoj suradnji između Francuske, Hrvatske i Bugarske, te prvi ovakav projekt u našem gradu, a sam program dio je i Dana Europske baštine Ministarstva kulture”, rekla je Ana Katulić.

Nastavite čitati

Kultura

“Urbana utopija na periferiji” – Izložba koja otkriva kako je naselje iz kukuruzišta izraslo u urbani simbol grada

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje.

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U petak, 3. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. Povodom 50 godina od početka izgradnje naselja Galženica III i 45 godina rada Doma kulture Galženica, kustosica Antonia Vodanović predstavit će interdisciplinarni projekt koji povezuje povijest arhitekture, medijsku reprezentaciju i osobna sjećanja stanovnika. Izložba će biti otvorena do 21. studenoga.

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje. Kroz arhivske materijale, novinske članke, fotografije i umjetničke radove, posjetitelji će vidjeti kako je iz jednog poljoprivrednog kraja izrastao urbani prostor osmišljen “po mjeri čovjeka”.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović, a u stvaranju projekta sudjelovali su povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Dizajn postava potpisuje Nikola Križanac.

Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Gornja etaža fokusira se na medijsku sliku Galženice kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije, dok donji dio posjetiteljima približava osobne priče arhitekata, urbanista i stanovnika. Preko 200 arhivskih članaka i brojni vizualni materijali prikazuju kako se u javnosti oblikovala slika o naselju i njegovim ljudima.

U sklopu izložbe bit će predstavljeni i novi radovi mladih umjetnika, fotografska serija “Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad “Outsourcing” Ivana Gundića u suradnji sa Zlatkom Majsecom. Izložba uključuje i videodokumentaciju kolektivnog performansa Božene Končić Badurine iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u znaku PK Barbara i Mažoretkinja Dubrovčan

Objavljeno

prije 1 tjedan

29. rujna 2025.

Objavio/la

David Jolić

Otvoreno Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove održano je u Istri (Novigrad-Cittanova, 25.-28.09.2025.godine), u Gradskoj sportskoj dvorani.