Prema podacima koje prenosi HAK, prošle godine čak 48 % smrtno stradalih vozača i putnika u osobnim vozilima nije koristilo sigurnosni pojas. Ova poražavajuća statistika jasno ukazuje na ozbiljan problem u prometnoj kulturi. Posebno zabrinjavajuće je što se putnici na stražnjim sjedalima i dalje često ne vežu, unatoč zakonskoj obvezi i visini kazne od 130 eura.

Unatoč upozorenjima proizvođača vozila i ugrađenim sigurnosnim alarmima, mnogi vozači pronalaze načine kako zaobići obvezu vezivanja. Od stavljanja pojasa iza sjedala do kupovine posebnih kopči koje simuliraju vezanje, kršenje pravila često se svodi na sitne trikove, ali posljedice tih sitnica mogu biti smrtonosne.

Jedan od najsnažnijih primjera kobnih posljedica nevezivanja sigurnosnog pojasa dolazi iz presude Županijskog suda u Sisku. U prometnoj nesreći koja se dogodila uslijed naleta na oštećenje kolnika, vozilo se prevrnulo u kanal s vodom dubine svega 35 cm. Vozačica, koja nije bila vezana, zadobila je ozljede glave i izgubila svijest. Njezina kći, koja je bila vezana na suvozačkom mjestu, uspjela je izaći iz vozila s lakšim ozljedama. Nažalost, zbog nemogućnosti otvaranja vrata i utapanja u plitkoj vodi, vozačica je izgubila život. Jedan klik bio bi dovoljan da se izbjegne tragedija.

Nadalje, u predmetu pred Vrhovnim sudom RH iz 2024. razmatrana je situacija u kojoj vozač, iako nije skrivio prometnu nesreću, nije bio vezan i zbog toga je ozlijeđen. Sud je zaključio kako takav vozač nije isključivo odgovoran za štetu, ali je doprinio njezinom nastanku. Dakle, čak i kada drugi sudionik snosi punu krivicu za nesreću, nevezivanje pojasa utječe na pravne i financijske posljedice, no još važnije, na zdravstvene.

Bez obzira na sve racionalizacije, izgovore ili uvjerenja, sigurnosni pojas može značiti razliku između života i smrti. Statistike, sudske presude i konkretni slučajevi to neumoljivo potvrđuju. Tehnologiju je moguće prevariti, sustav možda i zavarati, ali zakone fizike nikako.

Gramofonske ploče, nekada glavni izvor omiljenih glazbenih zvukova, danas su traženi kolekcionarski primjerci. Njihova tržišna vrijednost nerijetko doseže vrtoglave iznose, a najskuplji primjerci prodaju se na aukcijama diljem svijeta. Vrijednost pojedine ploče ovisi o nizu faktora, uključujući izvođača, stanje ploče i posebnosti izdanja.

No, kako Dnevno.hr prenosi, ne vrijedi svaka stara ploča isto, ključ je u izvođaču i rijetkosti izdanja. Primjerice, prvi albumi Beatlesa, Elvisa Presleya ili Rolling Stonesa, pogotovo u prvim izdanjima, postižu vrlo visoke cijene. Rani albumi izdani u malim nakladama ili putem nepoznatih izdavačkih kuća također mogu biti izuzetno vrijedni.

Stanje ploče od presudne je važnosti. Oguljena kućišta, ogrebotine ili tragovi istrošenosti značajno umanjuju vrijednost. Originalno pakiranje i posebna izdanja dodatno povećavaju cijenu.

Rekordne cifre za kolekcionarske primjerke

Neke ploče su prodane za nevjerojatne iznose. Album Beatlesa “White Album” iz 1968. godine s rednim brojem 0000001, nekoć u vlasništvu Ringa Starra, prodan je 2015. godine za čak 790.000 dolara. Prva snimka Elvisa Presleya “My Happiness” iz 1953. postigla je cijenu od 300.000 dolara.

Među najtraženijima su i pogrešno otisnute ploče ili one s kontroverznim naslovnicama. Poznat je primjer albuma “Yesterday and Today” grupe Beatles, poznatog po tzv. “Butcher Cover” naslovnici, koja je brzo povučena iz prodaje. Nekolicina preostalih originala danas vrijedi i do 125.000 dolara.

Kako provjeriti vrijednost ploče?

Vlasnici ploča koji sumnjaju da posjeduju vrijedan primjerak trebali bi prije prodaje detaljno istražiti tržište. Online platforme poput Discogsa i Ebaya omogućuju provjeru trenutnih cijena, dok specijalizirani trgovci nude profesionalnu procjenu, no često uz određenu proviziju.

Ako imate stare ploče pohranjene na tavanu, sada je možda pravo vrijeme da ih izvadite, pregledate i istražite njihovu vrijednost.

Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu novog Zakona o grobljima koji uvodi značajne promjene za korisnike grobnih mjesta diljem zemlje. Portal Mirovina.hr prenosi kako bi novi propisi trebali bi stupiti na snagu nakon izglasavanja, a za cilj imaju modernizaciju i preciznije reguliranje upravljanja grobljima, uključujući kraće rokove za njihovo premještanje, jasnija pravila o nasljeđivanju te uklanjanje spomenika koji vrijeđaju osjećaje građana.

Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na mogućnost premještanja groblja. Prema dosadašnjem zakonu, premještanje je bilo moguće tek nakon 100 godina od posljednjeg ukopa, što je nerijetko kočilo infrastrukturne projekte. Novi zakon predviđa skraćenje tog roka na 30 godina, a u slučaju projekata od interesa za Republiku Hrvatsku čak na 10 godina. Vlada pojašnjava kako na više lokacija postoje napuštena groblja bez ukopa dulje od tri desetljeća, koja otežavaju razvoj prometnica i drugih javnih potreba.

Što se tiče nasljeđivanja grobnog mjesta, ono ostaje nasljedno, no procedura se znatno postrožuje. Javnim bilježnicima uvodi se obveza dostave rješenja o nasljeđivanju upraviteljima groblja. Nadalje, prijenos prava na treće osobe bit će moguć isključivo putem pisanog i javnobilježnički ovjerenog ugovora. Ovim mjerama želi se stati na kraj neformalnoj praksi preprodaje grobnih mjesta, čija se cijena na internetskim oglasnicima ponekad penje i do nekoliko desetaka tisuća eura.

Zadržano je pravilo da korisnik može izgubiti pravo na grobno mjesto ako deset godina zaredom ne plaća godišnju grobnu naknadu. Međutim, novost je da upravitelj mora donijeti formalno rješenje o prestanku prava, uz pravo korisnika na žalbu ili pokretanje upravnog spora. Nakon toga, posmrtni ostaci premještaju se u zajedničku grobnicu, a grobno mjesto dodjeljuje se novom korisniku. Također, novi zakon omogućuje ponovno korištenje grobnog mjesta odmah nakon premještanja ostataka, dok je ranije bilo obvezno čekanje od 15 godina.

Ovaj zakon uvodi i odredbu o uklanjanju nadgrobnih spomenika i natpisa koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, veličaju agresiju na Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat. U slučaju da korisnik ne ukloni sporni spomenik u roku od 30 dana od upozorenja, uklanjanje će provesti upravitelj groblja na njegov trošak. Ova pravila ne odnose se na spomenike postavljene prije 30. svibnja 1990. godine.

Više detalja možete naći ovdje.

Broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i ponašanja, poznatijih kao F dijagnoze, kontinuirano raste – kako u Hrvatskoj, tako i globalno. Ipak, službeni podaci o korištenju bolovanja još uvijek ne odražavaju taj porast, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o “zatišju pred buru” koje bi moglo eskalirati u idućih pet do deset godina.

Glavni razlog za to leži u dobnim skupinama koje bilježe najveći porast mentalnih teškoća. Riječ je o mladima koji tek ulaze ili će uskoro ući na tržište rada. Njihovi problemi trenutačno se odražavaju kroz rast izostanaka u srednjim školama i na fakultetima, ali ubrzo bi se mogli preliti i na sustav bolovanja.

Kako Jutarnji list prenosi, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u 2023. godini otvoreno je 33.499 bolovanja zbog F dijagnoza, što čini 2,36 % od ukupno 1.421.502 evidentirana bolovanja. Godinu ranije bilo je 33.587 takvih slučajeva, a udjeli su u prethodnim godinama bili slični: 2,28 % u 2022., 2,7 % u 2021. te 2,64 % u 2020. godini.

No iako broj bolovanja ne raste značajno, njihovo trajanje daleko nadmašuje prosjek. Dok prosječno bolovanje traje 13 dana, ono zbog mentalnih poremećaja traje više od 60 dana. Točnije, prošle je godine prosječno trajanje iznosilo 65 dana, a slični brojevi zabilježeni su i prethodnih godina: 62 dana u 2023., 66 dana u 2022., 65 dana u 2021. te čak 69 dana u 2020.

Generacija Z pod najvećim udarom

Iako se tek očekuje porast bolovanja među mladima, podaci za 2023. pokazuju da su najčešći korisnici bolovanja zbog F dijagnoza osobe srednje dobi. U dobnoj skupini od 41 do 50 godina evidentirano je 10.280 slučajeva, dok je među onima od 31 do 40 godina bilo 9313 slučajeva. U dobi od 18 do 30 godina zabilježeno je svega 3894 bolovanja.

Stručnjaci upozoravaju da su simptomi kod mladih sve izraženiji, posebno anksioznost, depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaji te ovisnosti, ponajviše o kockanju. S druge strane, broj bolovanja među osobama sa shizofrenijom ostaje stabilan, što se djelomično pripisuje napretku u farmakološkom liječenju i dugoročnoj terapijskoj stabilizaciji pacijenata.

Bolovanja sve dulja…

U 2023. godini svakodnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo prosječno 63.500 radnika. Od toga su 32.147 bolovanja bila na teret poslodavca, dok je 31.352 pokrivao HZZO, što znači da su trajala dulje od 42 dana. Ukupno je zabilježeno gotovo 20 milijuna dana bolovanja, nešto manje nego 2022. godine, kada je ta brojka iznosila 21,6 milijuna dana.

Najčešći uzroci bolovanja i dalje su bolesti mišićno-koštanog sustava, trudnoća i porođaj, prijelomi, infekcije i ozljede. No među psihičkim poremećajima, najzastupljeniji su neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

Dugotrajna bolovanja i sve veći pritisci na sustav, kao i poslodavce, mogli bi u budućnosti zahtijevati nove modele podrške, prevencije i rane intervencije. Trenutačni podaci možda još ne zvone na uzbunu, ali sve pokazuje da bi budućnost mogla donijeti ozbiljne posljedice ako se trendovi nastave.

Redovni studenti u Hrvatskoj imaju pravo na brojne popuste i pogodnosti koje im mogu značajno olakšati financijski izazovan život. Od banaka, prijevoza i kulturnih ustanova, do teretana, muzeja i škola stranih jezika, studenti u gotovo svakom aspektu svakodnevice mogu ostvariti znatne uštede. Popusti vrijede tijekom cijele akademske godine, a ostvaruju se uglavnom predočenjem studentske iskaznice, poznate kao „iksica“.

Bankovni paketi bez skrivenih troškova

Redovni studenti mogu besplatno ili uz minimalnu naknadu otvoriti tekući račun u bankama poput PBZ-a, Erste banke i Zagrebačke banke. Erste banka privlači pažnju sloganom „Nula para, puno muzike“, naglašavajući kako su njihovi računi za mlade potpuno besplatni.

Prijevoz

Hrvatske željeznice do kraja 2025. godine omogućuju besplatan prijevoz redovitim studentima uz izradu pametne kartice koja stoji 2,65 eura. ZET također nudi pogodnosti, studenti iz kućanstava s mjesečnim prihodom po članu manjim od 265,13 eura mogu dobiti besplatne karte. Ostali studenti plaćaju mjesečnu kartu 13,27 eura, dok je redovna cijena 47,78 eura. Godišnja studentska karta stoji 127,41 eura, u odnosu na redovnu od 461,88 eura. Tu su i gradski taksiji u Šibeniku i Osijeku koji nude popuste uz pokazivanje studentske iskaznice.

Kultura

CineStar i Cineplexx kina nude studentske karte po povoljnijim cijenama, a s CineStar studentskom karticom moguće su i dodatne pogodnosti pri kupnji pića i hrane. Kino Tuškanac trenutačno je u renovaciji, no u sklopu projekta „Tuškanac u gostima“ studenti mogu gledati filmove za 2,50 eura.

Kazališta poput HNK-a u Zagrebu i Rijeci nude 30, odnosno 40 % popusta, a pridružuju im se i kazališta Kerempuh, Gavella i ZKM. Studenti mogu ostvariti popuste i u muzejima – Muzej mamurluka nudi 10 %, Muzej čokolade 15 %, dok Muzej krapinskih neandertalaca nudi čak 50 %. Popuste često nude i muzeji u inozemstvu, dovoljno je pokazati „iksicu“.

Učenje uz pogodnosti

Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu nudi 50 % popusta na godišnju članarinu. U knjižarama, poput Školske knjige, studenti ostvaruju 10 % popusta na pribor i 20 % na sveučilišna izdanja. Škole stranih jezika, poput „Poliglota“ i Škole stranih jezika Šimunić, nude 10 % popusta na svoje tečajeve.

Ostali popusti

Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Risnjak, Paklenica i Mljet nude studentske popuste od 30 % do više od 40 %. Ulaz u zagrebački Botanički vrt za studente iznosi samo jedan euro.

Također, Escape room The Old Lock Up i ClueGo nude 20 % popusta, Escape Room Arena 13 eura, a Fox in a Box 10 eura popusta za studente. U teretanama također postoje studentski popusti, Gyms4you nudi 15 %, a Fitness Blue Gym Rijeka 20 %.

Plesni Centar Zagreb Nicolas studentima omogućuje 20 % popusta, a Studentski centar u Zagrebu nudi brojne rekreativne aktivnosti po sniženim cijenama. Glazbeni streaming servis Spotify studentima nudi 50 % popusta na Premium pretplatu uz dokaz o statusu.

Na web stranici Kolegio studenti se mogu prijaviti za dodatne popuste iz raznih kategorija, od hrane i mode do elektronike. Tu je i „studentska zlatna karta“, brošura s kuponima za popuste u brojnim restoranima i trgovinama. Studenti mogu pratiti i njihov Instagram profil za aktualne ponude.