Vozače u Hrvatskoj uskoro bi mogao dočekati novi trošak prilikom registracije vozila. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predložilo je povećanje godišnje naknade za uporabu javnih cesta sa sadašnjih 28,5 eura na 40 eura. Prijedlog je upućen u javno savjetovanje koje traje do 29. studenoga, piše Tportal.

Naknadu plaćaju svi vlasnici motornih i priključnih vozila, i to za razdoblje od 12 mjeseci unaprijed, počevši od dana kada se potvrdi tehnička ispravnost vozila. Prikupljeni iznos prihod je županijskih uprava za ceste, odnosno proračuna Grada Zagreba, ovisno o mjestu prebivališta ili sjedišta vlasnika vozila.

Plaćanje se obavlja u stanicama za tehnički pregled vozila ili uplatom izravno na račun nadležne županijske uprave za ceste, kako je propisano pravilnikom. Osim povećanja osnovne naknade, Ministarstvo predlaže i novu odredbu prema kojoj će se iznos ubuduće automatski usklađivati s godišnjim indeksom rasta potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

Ako prijedlog bude usvojen, registracija vozila uskoro će postati skuplja za gotovo 12 eura po vozilu.

HEP je je raspisao natječaje za dodjelu stipendija redovnim učenicima tehničkih srednjih škola i studentima tehničkih studija za školsku i akademsku godinu 2025./2026. Prijave su otvorene od 27. listopada do 16. studenoga 2025., a osim mjesečne financijske pomoći, odabrani kandidati dobit će i priliku za prvo zaposlenje u jednoj od najvećih hrvatskih kompanija, prenosi Studentski.hr.

Za učenike tehničkih usmjerenja HEP je osigurao 133 stipendije. Prijaviti se mogu redovni učenici koji su u tekućoj školskoj godini upisali predzavršni ili završni razred. Iznos stipendije ovisi o razredu, 200 eura mjesečno za učenike predzavršnih razreda i 250 eura mjesečno za učenike završnih razreda.

Za studente tehničkih znanosti HEP je raspisao 62 stipendije. Prijaviti se mogu studenti koji su u akademskoj godini 2025./2026. upisali 3. godinu prijediplomskog ili 1. i 2. godinu diplomskog studija iz područja elektrotehnike, strojarstva, računarstva ili geodezije..

Mjesečni iznos studentske stipendije iznosi 300 eura za treću godinu prijediplomskog te 350 eura za prvu i drugu godinu diplomskog studija. Uz redovitu mjesečnu potporu, HEP naglašava da stipendistima nudi i mogućnost profesionalnog razvoja te zapošljavanja nakon završetka školovanja. Zainteresirani se mogu prijaviti putem obrazaca dostupnih na službenim mrežnim stranicama HEP-a, gdje su objavljeni i cjeloviti tekstovi oba natječaja.

Tijekom studenoga, mjeseca posvećenog borbi protiv raka prostate, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva pokreću Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate. Cilj programa je potaknuti muškarce starije od 40 godina na redovite preventivne preglede i tako povećati šanse za rano otkrivanje bolesti koja svake godine pogađa tisuće muškaraca u Hrvatskoj.

Movember, globalni pokret koji se obilježava tijekom studenoga, posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, s posebnim naglaskom na rak prostate i testisa te mentalno zdravlje muškaraca.

Prema podacima HZJZ-a, rak prostate je četvrti najčešće dijagnosticirani rak u muškaraca na svijetu, s gotovo 1,5 milijuna novih slučajeva i gotovo 400 tisuća smrtnih ishoda u 2022. godini. U Hrvatskoj je rak prostate treći najčešći zloćudni uzrok smrti kod muškaraca, odmah nakon raka pluća i raka debelog crijeva. Samo 2024. godine od ove bolesti umrla su 862 muškarca, dok je 2022. godine dijagnosticirano 2609 novih slučajeva.

Većina oboljelih u početnim fazama nema nikakve simptome, no mogu se javiti učestalo mokrenje, poteškoće pri mokrenju, krv u mokraći ili sjemenu te bol u leđima, kukovima ili zdjelici. Takvi simptomi ne moraju nužno značiti rak, ali zahtijevaju liječničku provjeru.

Rano otkrivanje najčešće se provodi digitorektalnim pregledom i mjerenjem PSA vrijednosti, testom koji se preporučuje muškarcima starijim od 50 godina. Među glavne čimbenike rizika ubrajaju se starija dob, nasljeđe, etničko porijeklo, prehrana i pretilost, kao i upale prostate ili spolno prenosive infekcije.

S obzirom na to da se rak prostate često otkrije tek u kasnijim stadijima, kada su mogućnosti liječenja ograničene, Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate predstavlja važan korak prema sustavnoj prevenciji i edukaciji. Stručnjaci poručuju, ključ je u redovitim pregledima i otvorenom razgovoru o zdravlju, jer pravovremeno otkrivanje bolesti spašava živote.

U omiljenom trgovačkom centru mnogih Goričana, Supernovoj u Buzinu, uveden je novi sustav naplate parkinga. Iako nema rampe,  svi posjetitelji će morati platiti parking nakon tri sata besplatnog korištenja.

Svaki dodatni sat stajat će 3 eura, dok dnevna karta iznosi 50 eura. Ova promjena posebno će utjecati na one koji su parkiralište Supernove koristili kao besplatan dnevni parking tijekom radnog vremena, no sada bi ga mogli platiti skuplje nego u gradu.

Dobra vijest je da neće biti veća gužva jer nije postavljena rampa, ali pripazite da se ne zanesete u kupovini ili da iz navike ne ostavite auto cijeli dan jer mogli biste dobiti pravi iznenađenje.

U Hrvatskoj su u posljednjih godinu dana cijene osiguranja imovine porasle i do 40 posto. Prema podacima usporednih analiza, najopširniji paketi za stan od 50 kvadrata danas stoje gotovo 300 eura godišnje, što je oko 90 eura više nego u 2024. godini. Istodobno, najpovoljnije police moguće je pronaći i za manje od 120 eura.

Rast cijena osiguranja povezuje se s većim troškovima gradnje i povećanim rizikom od šteta zbog sve češćih vremenskih nepogoda. Poplave, potresi i oluje posljednjih godina nanijeli su štetu u milijardama eura, a broj građana koji osiguravaju svoju imovinu stalno raste. Unatoč rastu potražnje, ponude osiguravatelja i dalje znatno variraju. Usporedbe pokazuju da razlike između najskupljih i najjeftinijih polica za istu kvadraturu dosežu i do 190 eura godišnje.

Predsjednik uprave tvrtke Kompare.hr, Bojan Radlović, objašnjava da na rast cijena utječu promjene u građevinskom sektoru i prilagodba tržištu. “Rast cijena nije došao preko noći. Na cijene su utjecale promjene u građevinskom sektoru, od rasta cijena gradnje, troškova radne snage do novih preferencija građana. Osiguratelji su svoje police morali prilagoditi tim okolnostima. Zato današnje ponude, iako skuplje, nude šira pokrića i konkretniju zaštitu”, ističe Radlović.

Nadalje, prema podacima Europske investicijske banke, čak 91 % građana u Hrvatskoj u posljednjih pet godina iskusilo je barem jedan ekstremni vremenski događaj, a više od četvrtine pretrpjelo je stvarnu štetu na imovini. U uvjetima sve češćih vremenskih nepogoda i rasta troškova gradnje, osiguranje imovine postaje važnije nego prije. No, uz znatne razlike među ponudama, građani su primorani pažljivije birati između cijene i opsega pokrića.