Povežite se s nama

Vijesti

24 godine od oslobođenja Topuskog

153. brigada HV Velika Gorica započela je borbeno djelovanje 4.8.1995. u ranu zoru u 05:30 sati na pokupskom pravcu

Objavljeno

na

Osnovna zadaća svih svih snaga HV i MUP-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja, u zoni odgovornosti Zbornog područja Zagreb bila je odbaciti neprijateljsko topništvo što dalje i onemogućiti njihovodjelovanje po Sisku, Kutini, Ivanić Gradu i Zagrebu.

Prema tim gradovima neprijatelj je usmjerio oko 150 topničkih cijevi kalibra od 105 mm naviše. Stoga je zadatak bio prvenstveno neutralizirati neprijateljsko topništvo jer je neprijatelj bio svjestan da se ne može oduprijeti našoj vojnoj sili, ali je bio spreman na odmazdu, djelujući topništvom po našim gradovima, civilnim ciljevima i gospodarskim resursima. Daljnji zadatak je bio uništiti neprijateljske snage na svim smjerovima napada i spojiti se sa snagama 5. Korpusa armije BiH. Planirano je da akcija traje 5 dana, ali su zadani cijeljevi ostvareni za 4 dana.

Neprijatelj je znao da je ključna točka za oslobađanje Banovine Petrinja i tu je pružao najžešći otpor. Iako je tadašnji ministar obrane pokojni Gojko Šušak 5.8.1995. proglasio uspješan završetak vojno redarstvene operacije Oluja, borbena djelovanja su idalje trajala na brojnim pravcima i naši su vojnici ginuli. Osobito je bio zahtjevan petrinjski pravac.

Foto: Ivan Buković

153. brigada HV Velika Gorica započela je borbeno djelovanje 4.8.1995. u ranu zoru u 05:30 sati na pokupskom pravcu izvršivši topničku pripremu napada iz svih artiljerijskih oruđa. Nakon toga krenuo je pješački napad uz nasilni prelazak rijeke Kupe, što je dijelom snaga i uspjela napraviti.

Naše snage naišle su na snažan otpor neprijatelj koji je djelovao koncentriranom topničkom vatrom po našim postrojbama. U toj fazi borbenih djelovanja brigada bilježi i prve gubitke jer ima poginulih i ranjenih.

Komandant Kordunskog korpusa pukovnik Čedomir Bulat i bojnik Tihomir Herceg ,Foto: Ivan Buković

S obzirom da se za Petrinju vodila žestoka bitka, prioriteti na bojišnici su se mijenjali. Tijekom noći s 4. na 5. kolovoza 1995. godine, 153. brigada HV Velika Gorica vrši pegrupiranje snaga na petrinjski pravac i kod Letovanića, u ranu zoru 5. kolovoza ponovo vrši nasilni prelazak rijeke Kupe,dijelom snaga preko pontonskog mosta, a dijelom snaga skelom. Na tom pravcu već su probijene prve neprijateljske linije i 153. brigada HV, u sudjelovanju na desnom krilu 2. gardijske brigade Gromovi, napreduje prema Graberju i Glinskom Selu.

Tempo napada bio je strahovit. U jednom trenutku iz faze napada prelazi se u gonjenje neprijatelja koji se povlači, ali idalje pruža snažan otpor. Zrakoplovstvo HV uništava centar veze neprijatelja u Marinbrodu i omogućuje daljnje napredovanje postrojbi HV, i naše brigade prema Glini.

Puni doprinos 153. brigada HV Velika Gorica dala je prilikom oslobađanja Gline. U borbama za oslobađanje Gline brigada djeluje kao podrška 2. gardijskoj brigadi Gromovi.

U borbama za Glinu sudjeluje i 20. domobranska pukovnija i specijalna postrojba MUP-a. U borbama za Glinu brigada ima poginulih i ranjenih. Zajedno s ostalim postrojbama koje su sudjelovale u oslobađanju Gline, ulazi u Glinu oko 22:30 sati 6. kolovoza 1995. godine.

Nije bilo puno vremena za slavlje u Glini. Zapovjedi su stizale jedna za drugom jer se situacija na bojištu mijenjala praktički iz minute u minutu.

Neprijatelj je u rasulu i pod borbom se povlači prema Dvoru na Uni. 153. brigada HV dobiva zapovijed da nastavi napadno borbeno djelovanje prema Topuskom. Uz 153. brigadu HV u pravcu Topuskog kreće i 102. brigada HV iz pravca Vrginmosta, a 20. domobranska pukovnija „čisti“ teren od Viduševca prema Taborištu, Bučici i Kupi. U ranu zoru 8. kolovoza  1995. godine 153. brigada HV iz dva pravca ulazi u Topusko. Topusko je oslobođeno. Slijedi nezaboravni trenutak kad komadant

21. Kordunskog korpusa, pukovnik Čedomir Bulat, potpisuje predaju neprijateljske vojskegeneralu HV Petru Stipetiću, na haubi automobila i čestita hrvatskoj vojsci na pobjedi.

U centru Topuskog pukovnika Bulata zaustavili su pripadnici 153. brigade HV. Predaja 21. Kordunskog korpusa, prema nekim podacima, predstavlja treću najveću predaju postrojbi u povijesti modernog ratovanja, pored predaje Šeste armije njemačke vojske pod zapovjedništvom feldmaršala Friedricha Paulusa 1943. godine kod Staljingrada i predaje njemačkih armija pod zapovjedništvom feldmaršala Erwina Romela u 1944. godine saveznicima u afričkoj pustinji. Hrvatskoj vojsci u Topuskom predalo se preko 5000 vojnika pod oružjem, a zarobljena su i značajna materijalno tehnička sredstva.

Međutim, to nije bio kraj borbenih djelovanja 153. brigade HV u Oluji. U jednom trenutku bilo je potrebno puno truda da se moral zadrži na visokoj razini. Naime, na TV-u se moglo vidjeti kako se brigade slavodobitno vraćaju u svoje gradove iz spektakularni doček građana, a 153. brigada HV dobila je zadaću da nastavi borbeno djelovanje prema državnoj granici s BiH.

Nakon Topuskog 153. brigada HV, u sudjelovanju sa specijalnim snagama MUP-a sudjeluje u blokadi i čišćenju Petrove Gore, nastavlja borbeno djelovanje do izbijanja na državnu granicu s BiH i uspostavlja kontakt sa snagama 5. Korpusa armije BiH, čime zapravo, zajedno s ostalim postrojbama, u potpunosti ispunjava konačni cilj vojno redarstvene operacije Oluja u zoni odgovornosti Zbornog područja Zagreb.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno