Povežite se s nama

Vijesti

24 godine od oslobođenja Topuskog

153. brigada HV Velika Gorica započela je borbeno djelovanje 4.8.1995. u ranu zoru u 05:30 sati na pokupskom pravcu

Objavljeno

na

Osnovna zadaća svih svih snaga HV i MUP-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja, u zoni odgovornosti Zbornog područja Zagreb bila je odbaciti neprijateljsko topništvo što dalje i onemogućiti njihovodjelovanje po Sisku, Kutini, Ivanić Gradu i Zagrebu.

Prema tim gradovima neprijatelj je usmjerio oko 150 topničkih cijevi kalibra od 105 mm naviše. Stoga je zadatak bio prvenstveno neutralizirati neprijateljsko topništvo jer je neprijatelj bio svjestan da se ne može oduprijeti našoj vojnoj sili, ali je bio spreman na odmazdu, djelujući topništvom po našim gradovima, civilnim ciljevima i gospodarskim resursima. Daljnji zadatak je bio uništiti neprijateljske snage na svim smjerovima napada i spojiti se sa snagama 5. Korpusa armije BiH. Planirano je da akcija traje 5 dana, ali su zadani cijeljevi ostvareni za 4 dana.

Neprijatelj je znao da je ključna točka za oslobađanje Banovine Petrinja i tu je pružao najžešći otpor. Iako je tadašnji ministar obrane pokojni Gojko Šušak 5.8.1995. proglasio uspješan završetak vojno redarstvene operacije Oluja, borbena djelovanja su idalje trajala na brojnim pravcima i naši su vojnici ginuli. Osobito je bio zahtjevan petrinjski pravac.

Foto: Ivan Buković

153. brigada HV Velika Gorica započela je borbeno djelovanje 4.8.1995. u ranu zoru u 05:30 sati na pokupskom pravcu izvršivši topničku pripremu napada iz svih artiljerijskih oruđa. Nakon toga krenuo je pješački napad uz nasilni prelazak rijeke Kupe, što je dijelom snaga i uspjela napraviti.

Naše snage naišle su na snažan otpor neprijatelj koji je djelovao koncentriranom topničkom vatrom po našim postrojbama. U toj fazi borbenih djelovanja brigada bilježi i prve gubitke jer ima poginulih i ranjenih.

Komandant Kordunskog korpusa pukovnik Čedomir Bulat i bojnik Tihomir Herceg ,Foto: Ivan Buković

S obzirom da se za Petrinju vodila žestoka bitka, prioriteti na bojišnici su se mijenjali. Tijekom noći s 4. na 5. kolovoza 1995. godine, 153. brigada HV Velika Gorica vrši pegrupiranje snaga na petrinjski pravac i kod Letovanića, u ranu zoru 5. kolovoza ponovo vrši nasilni prelazak rijeke Kupe,dijelom snaga preko pontonskog mosta, a dijelom snaga skelom. Na tom pravcu već su probijene prve neprijateljske linije i 153. brigada HV, u sudjelovanju na desnom krilu 2. gardijske brigade Gromovi, napreduje prema Graberju i Glinskom Selu.

Tempo napada bio je strahovit. U jednom trenutku iz faze napada prelazi se u gonjenje neprijatelja koji se povlači, ali idalje pruža snažan otpor. Zrakoplovstvo HV uništava centar veze neprijatelja u Marinbrodu i omogućuje daljnje napredovanje postrojbi HV, i naše brigade prema Glini.

Puni doprinos 153. brigada HV Velika Gorica dala je prilikom oslobađanja Gline. U borbama za oslobađanje Gline brigada djeluje kao podrška 2. gardijskoj brigadi Gromovi.

U borbama za Glinu sudjeluje i 20. domobranska pukovnija i specijalna postrojba MUP-a. U borbama za Glinu brigada ima poginulih i ranjenih. Zajedno s ostalim postrojbama koje su sudjelovale u oslobađanju Gline, ulazi u Glinu oko 22:30 sati 6. kolovoza 1995. godine.

Nije bilo puno vremena za slavlje u Glini. Zapovjedi su stizale jedna za drugom jer se situacija na bojištu mijenjala praktički iz minute u minutu.

Neprijatelj je u rasulu i pod borbom se povlači prema Dvoru na Uni. 153. brigada HV dobiva zapovijed da nastavi napadno borbeno djelovanje prema Topuskom. Uz 153. brigadu HV u pravcu Topuskog kreće i 102. brigada HV iz pravca Vrginmosta, a 20. domobranska pukovnija „čisti“ teren od Viduševca prema Taborištu, Bučici i Kupi. U ranu zoru 8. kolovoza  1995. godine 153. brigada HV iz dva pravca ulazi u Topusko. Topusko je oslobođeno. Slijedi nezaboravni trenutak kad komadant

21. Kordunskog korpusa, pukovnik Čedomir Bulat, potpisuje predaju neprijateljske vojskegeneralu HV Petru Stipetiću, na haubi automobila i čestita hrvatskoj vojsci na pobjedi.

U centru Topuskog pukovnika Bulata zaustavili su pripadnici 153. brigade HV. Predaja 21. Kordunskog korpusa, prema nekim podacima, predstavlja treću najveću predaju postrojbi u povijesti modernog ratovanja, pored predaje Šeste armije njemačke vojske pod zapovjedništvom feldmaršala Friedricha Paulusa 1943. godine kod Staljingrada i predaje njemačkih armija pod zapovjedništvom feldmaršala Erwina Romela u 1944. godine saveznicima u afričkoj pustinji. Hrvatskoj vojsci u Topuskom predalo se preko 5000 vojnika pod oružjem, a zarobljena su i značajna materijalno tehnička sredstva.

Međutim, to nije bio kraj borbenih djelovanja 153. brigade HV u Oluji. U jednom trenutku bilo je potrebno puno truda da se moral zadrži na visokoj razini. Naime, na TV-u se moglo vidjeti kako se brigade slavodobitno vraćaju u svoje gradove iz spektakularni doček građana, a 153. brigada HV dobila je zadaću da nastavi borbeno djelovanje prema državnoj granici s BiH.

Nakon Topuskog 153. brigada HV, u sudjelovanju sa specijalnim snagama MUP-a sudjeluje u blokadi i čišćenju Petrove Gore, nastavlja borbeno djelovanje do izbijanja na državnu granicu s BiH i uspostavlja kontakt sa snagama 5. Korpusa armije BiH, čime zapravo, zajedno s ostalim postrojbama, u potpunosti ispunjava konačni cilj vojno redarstvene operacije Oluja u zoni odgovornosti Zbornog područja Zagreb.

Sport

Žućo iz back! ‘Čvrsto sam se držao odluke da neću više igrati. Sve do sad…’

Damir Žutić nedavno je navršio 32 godine, a uskoro će se navršiti i četiri godine od njegova posljednjeg doticaja s nogometom. Bio je uvjeren da je epizoda u Rudešu i posljednja, ali iz NK Rakovca su ga uspjeli “slomiti”…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugi je niz godina ime Damira Žutića imalo svoje težinu u svijetu nogometnom Turopolja. Lijevi bek koji je nogometno odrastao na Gradskom stadionu svoj je put na istome mjestu gradio sve do prve prvoligaške sezone. Za Goricu II igrao je u petoj ligi, za Kurilovec je nastupao u četvrtoj u trećoj, a za prvu momčad Gorice u drugoj i prvoj. Uvijek je bio tu negdje, u goričkom nogometnom điru, čak i u trenucima kad je otišao na inozemnu pečalbu u nogometu nesklonu Litvu.

Nakon epizode u Atlantasu iz Klaipede uzeo je polusezonu odmora od nogometa, pa se od jeseni 2021. pokušao vratiti kroz tadašnjeg drugoligaša Rudeš. I to je potrajalo jako kratko, novo razočaranje dovelo je do odluke da se u tom trenutku 28-godišnji Žutić ostavi nogometa.

– I čvrsto sam se držao te odluke! Sve do nedavno… – javio se Žućo iz godinama poslije.

Točnije, nepune četiri godine nakon što ih je okačio o njega, Damir Žutić svoje je kopačke ponovno odlučio staviti u pogon. Kad su iz NK Rakovca, člana 1. ŽNL, odnosno sedmoga ranga, objavili kako će ih pojačati “iskusni lijevi bočni s bogatim nogometnim stažem, koji u našu svlačionicu donosi iskustvo iz najviših rangova hrvatskog i litvanskog nogometa”, na trenutak se učinilo da se ovdje radi o čovjeku koji neodoljivo podsjeća na Dadu Žutića, no ta poneka sijeda u kosi poslužila je samo kao dekor koji potvrđuje ranije spomenuto iskustvo…

– Da, vraćam se nogometu. Kažem još jedanput, bio sam siguran da se to više neće dogoditi, ali evo, stvari su se posložile. Svih ovih godina otkad ne igram, doslovno svako ljeto i zimu pojavio bi se neki klub s idejom da se vratim, ali sve sam te opcije u startu odbacivao. I govorio da nikad više neću igrati nogomet. Međutim, predsjednik Rakovca bio je baš uporan. Traje do već nekoliko godina, praktički otkad sam se doselio u Vrbovec, znamo se privatno i stalno me “cimao”, a sad sam konačno pristao. Priključilo im se nekoliko mojih prijatelja, složila se dobra ekipa i pokušat ću im pomoći da ostvare ono što žele, a to je ulazak u viši rang – priča nam Dado Žutić.

Oženio se u Vrbovec, pronašao posao u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki, posložio si život, pa je došlo vrijeme i za još malo nogometa. Uostalom, tek su mu 32 godine, a sad je očito i prošlo dovoljno vremena da neke rane na duši zacijele.

– Zašto sam se ostavio nogometa? Iskreno, zbog ljudi u nogometu! Iz te priče izuzimam Goricu, tu stvarno nikad nije bilo nikakvih problema, ali sve nakon toga je bilo mučenje. Puno puta sam se razočarao u ljude, dogovori se u pravilu nisu poštovali i sve se svodilo na nekakva navlačenja. A ja za to više nisam imao snage – otvoreno kaže Žutić.

Od nogometa se ipak nije potpuno odmaknuo, iako je odmak bio značajan. Gorica je bila i ostala njegov klub, tu je odigrao čak 147 utakmica, uključujući i onih pet u prvoj sezoni u SuperSport HNL-u, a polako se počeo okretati i vrbovečkom nogometu.

– Goricu pratim cijelo vrijeme, unutra sam koliko god mogu biti ovako iz daljine, a znao sam ići pogledati i NK Vrbovec, u prvom redu zbog prijatelja Jurice Kovačića. Iako, da sam nešto pretjerano bio u nogometu i oko njega, baš i nisam… – priznaje Dado.

Bilo je ovog ljeta i drugih ponuda, nije Rakovec jedini.

– Je, bilo je, zvali su me iz Velike Mlake, ali morao sam i njima zahvaliti na ponudi. Doma sam u Vrbovcu i to bi mi bilo previše putovanja, zato sam morao reći ne, iako su ljudi iz Mlake bili jako korektni, pogotovo trener. Zahvaljujem mu i ovim putem, ali vjerujem da razumiju zašto sam izabrao ovu opciju, jer Rakovec mi je na par minuta vožnje – govori lijevi bek koji to više neće biti.

Trener Rakovca, kaže, vidi ga u ulozi stopera, sigurnost i stabilnost koju je tražio pronašao je upravo u Dadi Žutiću.

– Tu me vidi, a ja nemam problem s tim, dapače. Trenirat ću kad budem mogao i stigao, vjerujem da ću moći pomoći Rakovcu. Skupila se baš zanimljiva ekipa, na momčad koja je lani bila treća u toj ligi, iza Lonje i Bune, sad su se priključili i jedan igrač iz Mladosti Ždralova, jedan koji se vratio iz Austrije, sad i ja… Idemo probati zajedno ostvariti cilj!

Na putu do tog cilja stajat će Rakovčanima i brojno društvo iz naših krajeva. Dio 1. ŽNL ove će sezone, naime, biti Meštrica, Turopolje, Dinamo Hidrel, Posavec, Velika Mlaka…

– Veselim se svim tim gostovanjima. Nisam dosad previše pratio tu ligu, ali znam da u svim tim klubovima igraju dečki s kojima sam odrastao, s kojima sam igrao tijekom svog nogometnog puta i siguran sam da će biti jako zanimljivo. Igrao sam dosad prvih pet rangova, sad ću pokušati iz sedmoga ući u šesti – zaključio je Žućo.

O da, čudni su putevi nogometni…

Nastavite čitati

Vijesti

Pjesnikinja iz Velike Gorice nagrađena u Sjevernoj Makedoniji! Zdenki Mlinar uručen “Most prijateljstva”

Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zdenka Mlinar, pjesnikinja iz Velike Gorice, dobitnica je specijalne nagrade “Most prijateljstva”, koju joj je uručilo Udruženje Društva pisaca Kumanovo na međunarodnoj manifestaciji “Bdijenje na Kokinskim zornicama”, održanoj 31. srpnja u Sjevernoj Makedoniji. Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije kao simbol prijateljstva i dugogodišnje književne suradnje.

Riječ je o 17. izdanju manifestacije koja svake godine okuplja pjesnike, umjetnike i zaljubljenike u književnost na megalitskoj zvjezdarnici Kokino, gdje program započinje u zoru, simbolično, pod zvijezdama i u duhu stvaranja.

U nastavku događanja, u kumanovskom Domu obrtnika, dodijeljene su nagrade, priznanja i zahvalnice, a publiku su dočekali glazba, ples i umjetnost. Među sudionicima su bili i mladi plesači TSK “Dinamik”, bend “Nema Spasa”, pijanistica Mia Ferro iz Kanade te kumanovska umjetnica Valentina Ilijevska, koja je svojom izložbom dodatno obogatila program.

Zdenka Mlinar, koja je već godinama aktivna u književnim krugovima regije, ovom je prilikom istaknula duboko značenje koje nagrada nosi. “Za mene je ovo i susret pouke, zajedništva, čovječnosti, nade, molitve. Molitve, za kojom naše danas i sutra, nažalost, čeznu više no ikada“, istaknula je velikogorička pjesnikinja.

Osim domaćih autora, na manifestaciji su sudjelovali i pjesnici iz gotovo svih gradova Sjeverne Makedonije, kao i iz zemalja regije, dok su ove godine po prvi put stigli i predstavnici iz Luksemburga i Poljske. U znak globalnog povezivanja, program je zaključen video pozivom poznatoj alžirskoj književnici i novinarki Salimi Melizi.

Nastavite čitati

Vijesti

Pokupsko obilježava Dan općine i Veliku Gospu uz svečani program

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća.

Objavljeno

na

Objavio/la

Općina Pokupsko svečano će obilježiti Dan općine i blagdan Velike Gospe u petak, 15. kolovoza 2025., u samom središtu mjesta.

Obilježavanje Dana općine Pokupsko i blagdana Velike Gospe tradicionalno započinje u 10:00 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule hrvatske branitelje, čime se odaje počast svima koji su dali život za domovinu. U 10:30 slijedi procesija kroz mjesto, a u 11:00 sati svečana sveta misa, koja svake godine okupi brojne vjernike iz Pokupskog i okolnih naselja.

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća. Na sjednici će se okupiti predstavnici Županije, gradova i susjednih općina, lokalnih institucija i udruga te brojni uzvanici. Bit će to prilika da se načelnik Božidar Škrinjarić i predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Šuica osvrnu na dosadašnje rezultate, provedene projekte i izazove, ali i da predstave viziju razvoja Pokupskog u narednim godinama.

Na samoj sjednici bit će dodijeljena priznanja i općinske nagrade pojedincima i kolektivima koji su dali poseban doprinos zajednici, čime se dodatno ističe važnost angažmana građana u razvoju lokalne sredine.

Nastavite čitati

Vijesti

Velika akcija protiv komaraca! U utorak rano ujutro kreće zaprašivanje

Suzbijanje komaraca zahvatit će značajan broj ulica u čak pet zona Velike Gorice, uključujući središte grada, Veliku Mlaku i Gradiće.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jimmy Chan/pexels.com

U utorak, 12. kolovoza 2025., od 5 do 7 sati ujutro, na području Velike Gorice provest će se zaprašivanje komaraca, koje će provesti tvrtka Eko Deratizacija. Zaprašivanje će se provoditi hladnim ULV zamagljivanjem uz primjenu insekticida odobrenih od Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravlja RH.

Suzbijanje komaraca zahvatit će značajan broj ulica u čak pet zona Velike Gorice, uključujući središte grada, Veliku Mlaku i Gradiće. Adulticidni tretman provodit će se pomoću ULV strojeva MOBILSTAR E, uz korištenje sredstva Cyperbase, koje sadrži djelatne tvari cipermetrin i tetrametrin. Kao otapalo koristi se obična voda.

Zaprašivanje će obuhvatiti sljedeće ulice i područja:

I. Zona (Velika Gorica):

Zadarska, Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Kolodvorska ul., Ul. Bratstvo I., Matice hrvatske, Ul. kralja Zvonimira (do Zagrebačke ul.), Kurilovečka ul. (do Zagrebačke ul.), Trg kralja Tomislava, Sisačka, Ul. Seljine brigade, Vjekoslava Majera, Zagrebačka, Jurja Dobrile, Šetalište Franje Lučića, Ul. kralja Zvonimira, Rakarska ul. do Av. Pape Ivana Pavla II., Pleška ulica do Av. Pape Ivana Pavla II., Hrvatske bratske zajednice 2.

II. Zona (Velika Gorica)

Ul. bana Josipa Jelačića, Josipovićeva, Lomnička, Kurilovečka ul., Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošića, Kolodvorska, Ruđera Boškovića, kneza Porina, Slavka Kolara, Ljudevita Gaja, Horvatova, Stjepana Fabijančića Jape, Braće Radić odv., Emilija Laszowskog (do Ul. Matice hrvatske).

III. Zona (Gradići):

Ul. kralja Tomislava, Vukovarska, Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Nazora, Drniška, Kijevska, Prigorska, Zagrebačka, Primorska, Gradićka, Braće Radića, Ljudevita Gaja, Matije Gupca (oko igrališta i park), Hercegovačka, Dalmatinska, Slavonska (do crkve), Baranjska, Augusta Šenoe.

IV. Zona (Velika Mlaka)

Sv. Barbare, Kovači, Prilaz Kovačima, Smendrovićeva, Dobriše Cesarića, Tina Ujevića, Turopoljska, Školska, Pažuli, Bradašićeva, Vlatka Mačeka, Nikole Tesle, Fra Grge Martića, Ivana Gorana Kovačića, Nikole Kramarića, Pavlinska, Vladimira Nazora, Antuna Grahovara, Napredak, Munđeri, Karla Weingärtnera (do kraja), Jocina, Dolenec, Ivana Lackovića.

V. Zona (Velika Gorica):

Pleso (Vladimira Nazora, Mikulićeva, Pleška do Av. Pape Ivana Pavle II.), Klarići, Ilovnjak, Rakarska do Av. Pape Ivana Pavla II.

Građanima se preporučuje da za vrijeme tretmana ne izlaze iz svojih domova, osobito osobe koje pate od respiratornih tegoba, s obzirom na to da korišteni pripravci mogu izazvati blage iritacije dišnog sustava. Također,pčelari koji imaju košnice na obuhvaćenim područjima onemogućiti pčelama izlazak iz košnica na dan zaprašivanja, kako bi se izbjegle moguće štete.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, zaprašivanje se odgađa.

Nastavite čitati

Vijesti

Zbog anonimne prijave usmrćeno 15 svinja u Hrašću! Vlasnik tvrdi “Držim ih za sebe, ne za prodaju”

Neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljen OPG…

Objavljeno

na

Dok je eutanazija svinja aktualna tema i problem mnogih u Slavoniji, pojavio se i jedan slučaj na našem području, točnije u Hrašću Turopoljskom. No, ovdje se ne radi o zaraženim svinjama, a sve je počelo jednom anonimnom prijavom.

Juraju Kosu, 76-godišnjaku koji godinama drži svinje za osobne potrebe, usmrćeno je 15 svinja, po njegovim riječima, zdravih. Kos tvrdi da je inspektor došao bez ikakvog naloga za eutanaziju, već s pozivom da pregleda stanje zbog pritužbi susjeda.

Nakon kratkog razgovora, inspektor je, ističe Kos, bez ikakvog testa na bolest, pokrenuo postupak za usmrćivanje svinja. “Pitao me može li pogledati svinje, ja sam rekao može. Pokazao mi je značku. Rekao je da su se susjedi žalili na smrad i počeo je raditi dokumente za eutanaziju. Prije je došao čovjek koji vozi lešine nego veterinari”, ispričao je. 

“Svinje nisu bile bolesne niti ima kakve bolesti kod nas. Sve je na temelju anonimne prijave, nisu obavljeni testovi i inspektor nije imao nikakav nalog za eutanaziju jer nije bilo bolesti. To bi bilo normalno i ne bi bilo problema da vlada svinjska kuga i da su svinje bolesne, normalno da se onda to mora obaviti. Ali svinje su potpuno zdrave, samo su rekli da su susjedi anonimno prijavili zbog smrada”, dodao je.

Nakon svega, rečeno mu je da se može žaliti u roku 15 dana, no neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Inspektor mu je, kaže, još dodao da su susjedi prijavili da kolje doma i prodaje, što on odlučno opovrgava. “Ja zadnjih 20 godina nisam doma zaklao niti jednu jedinu svinju. Uvijek idem iz usluge kod lokalnog mesara. To otkad mi je majka stradala, ostao sam sam pa nisam imao ni s kim klati svinje, a da budem iskren ni ne ide to meni”.

Dodaje kako je svinje držao isključivo za članove obitelji, a nije ni dobio priliku, odnosno period u kojem ih može prijaviti kako bi se eutanazija izbjegla jer, podsjećamo, radi se o uzgoju za vlastite potrebe. Navodi kako je i u prošlosti dobio žalbe vezano za stajsko gnojivo, međutim, po nalogu ga je i ogradio.

U službenom zapisniku inspekcije navodi se da je inspekcijski nadzor izvršen sukladno više zakonskih članaka i europskih uredbi, te da su svinje eutanazirane, a lešine odvezene prema propisima. No, nigdje se ne spominje provedba veterinarskih testova, već se poziva na pravo službene osobe da “naredi usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla i zdravstvenog statusa” ako postoji potencijalna opasnost.

U kontekstu nedavnih mjera kontrole afričke svinjske kuge na razini države i Europske unije, zakon daje široke ovlasti inspekcijama kada se ne može jamčiti sljedivost i zdravstvena sigurnost životinja. No postavlja se pitanje, je li to u ovom slučaju bilo primijenjeno razmjerno situaciji?

S obzirom na situaciju i nejasnoće oko spomenute eutanazije, obratili smo se Državnom inspektoratu za pojašnjenje ovog slučaja. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

Temeljem zaprimljene prijave vezano za uvjete držanja svinja izvršen je nadzor veterinarske inspekcije Državnog inspektorata na navedenom gospodarstvu. Nadzorom je utvrđeno da predmetno gospodarstvo nije registrirano te da vlasnik na gospodarstvu drži neoznačene svinje, nepoznatog podrijetla i zdravstvenog statusa u suprotnosti sa odredbama Zakona o zdravlju životinja (NN RH 152/22, 154/22).

S obzirom na utvrđeno činjenično stanje donošenjem drugih mjera ne može se sa sigurnošću otkloniti rizik za zdravlje životinja.

Postupci veterinarske inspekcije su u skladu sa:

Čl. 111. stavak 5. Zakona o zdravlju životinja

(5) Osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju službene kontrole ima pravo narediti usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla, životinja nepoznatog zdravstvenog statusa te životinja koje ne udovoljavaju zahtjevima sljedivosti i uvjetima premještanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kada se drugim mjerama ne može sa sigurnošću otkloniti rizik za javno zdravlje i za zdravlje životinja.

Zakoni su jasni, životinje bez papira i sljedivosti mogu biti usmrćene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i drugih životinja. Međutim, ostaje gorki okus kada lokalni uzgajivač, koji nije nikad prodavao, ostane bez svojih životinja nakon jedne anonimne prijave. Pogotovo kada je riječ o starijoj osobi poput gospodina Kosa, kojem je nanesena velika materijalna šteta.

Svoju bitku s birokracijom najvjerojatnije neće dobiti. Bez registriranog OPG-a i potrebne dokumentacije, prema zakonu ne može računati na odštetu, niti na službenu ispriku. Puno se priča o tome kako se trebamo vratiti prirodi, poljoprivredi i kako trebamo uzgajati sve sami. Juraj je to i radio, ali ipak će, nakon svog truda, svoje meso morati kupovati u trgovini kao i ostali.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno