Povežite se s nama

Kultura

‘Učilište mora ostati svoje, ali i živjeti u skladu s vremenom’

Anita Pišković, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, govori o životu u kulturi u doba korone, ali i o željama i ambicijama za doba poslije pandemije

Objavljeno

na

Prolazi i četvrta godina otkako je Anita Pišković na čelu velikogoričkog Pučkog otvorenog učilišta, krovne gradske kulturne institucije. Kako to najčešće i biva u svijetu kulture, svoj mali tim vodi u tišini, bez prevelike pompe, pa tek prilikom događaja poput nedavne proslave 62. rođendana POU-a ravnateljica dobije riječ. I dobar je to vjerojatno trenutak da predstavimo sugrađanima ženu koja je na čelu jedne ovakve institucije. Točnije, da se sama predstavi. Sebe, svoje planove, vizije, poglede…

– Odrasla sam u Vrbovu Posavskom, mjestu 15-ak kilometara udaljenom od Velike Gorice, kojoj gravitira. Tako je i moje školovanje vezano uz Goricu, u kojoj sam pohađala Opću gimnaziju, kao i tečaj engleskog u našem Učilištu. Svaki dan, putujući u Zagreb na fakultet, prolazila sam kroz Goricu i izgleda da je bila fatalna, iako sam se kao mlađa vidjela u Zagrebu. Danas živim i radim u Velikoj Gorici i kad s ove perspektive razabirem, nije se bolje moglo posložiti. Grad je vrlo praktičan za obiteljski život, sve je blizu i dostupno, a ako se ima potreba otići nešto obaviti u Zagreb, i on je na dohvat ruke. Onima koji razmišljaju o selidbi u manji grad svakako preporučujem Goricu, dovoljno malu za ugodan život, a dovoljno veliku za svakakve razne obrazovne, kulturne i sportske sadržaje – kaže uvodno ravnateljica.

Sljedeće godine navršit će se cijelo desetljeće otkad je dio tima u POU-u.

– U Učilištu radim od 2013., a ravnateljicom sam imenovana 2018. Prije nego što sam se zaposlila ovdje, radila sam u gradskoj upravi i na radiju. Takvo radno iskustvo svakako je dobro došlo u sadašnjoj ulozi, nekako se dobro nadopunilo. Imala sam priliku upoznati funkcioniranje lokalne uprave, sudjelovati u organizaciji manifestacija, kulturnih i edukativnih programa, surađivati sa svim razinama institucija. Isto tako, imala sam priliku upoznati funkcioniranje Učilišta kroz posao koji sam radila i tek nakon toga “preuzeti kormilo”. Sve su to dobre okolnosti za nekoga tko je na ovoj funkciji, a ustvari je čovjek iznutra – istaknula je Anita Pišković.

POU je ustanova koja se bavi kulturom i obrazovanjem, a osnivač mu je Grad, koji ga najvećim djelom i financira.

– Svake godine apliciramo i na razne pozive Ministarstva i Županije, koji sufinanciraju neke naše programe. Učilište uprihođuje i vlastita sredstva, a neke programe financijski pomažu organizacije koje nas vide kao dobrog partnera. Zadovoljna sam poslovanjem Učilišta 2018. i 2019. godine, no u proljeće 2020. sve je krenulo u neočekivanom smjeru zbog pandemije, čije posljedice nitko nije mogao predvidjeti. Epidemiološke mjere drastično su smanjile broj posjetitelja. Evo, u jednom periodu mogli smo popuniti samo 44 mjesta od ukupno 303. Daljnja objašnjenja su suvišna kad se usporedi ekonomičnost bilo koje predstave, koncerta ili drugog programa – govori ravnateljica i nastavlja:

– Velik dio mog mandata prate otegotne okolnosti, vjerujem da smo mogli još više da nas nije unazadila korona. No i tad smo napravili dobre stvari. Nakon uvedenog kartičnog poslovanja, učinjen je važan iskorak uvođenjem sustava online prodaje. Ta polivalentna digitalna platforma za upravljanje prodajom svakako doprinosi kvaliteti našeg rada i dostupnosti korisnicima, a i promociji Učilišta. Sad svaki naš korisnik može iz udobnosti doma kupiti ulaznicu za bilo koji program, uplatiti radionice…

I baš će u tome smjeru, modernizacije i hvatanja koraka s vremenom, Učilište djelovati i u godinama pred nama.

– Kroz povijest gledano, ova je ustanova ostavila snažan pečat u životu i razvoju grada. Smisao Učilišta kroz godine nije se promijenio, kultura i obrazovanje su bili i ostali svrha njegova postojanja, ali nekada je tu djelovalo puno više djelatnosti i većina Velikogoričana, posebno zrelije životne dobi, povezana je s Učilištem na neki način: ili su tu polagali vozački, ili tečaj stranog jezika… A neki su u goričkom kinu doživjeli i prvi poljubac. Stoga su mnogi naši sugrađani senzibilno vezani za Učilište – kazala je Pišković, pa dodala:

– Danas gradimo imidž Učilišta, s jedne strane, kao kuće koja prati suvremene dosege tehnologije i organizira moderne obrazovne i kulturne programe, a s druge kao jednog od glavnih podupiratelja baštinjenja kulture lokalne zajednice. Učilište treba ići ukorak s društvenim i tehnološkim napretkom, a pritom i nastaviti usku suradnju s relevantnim lokalnim kulturnim čimbenicima. Tako ćemo privlačiti i mlađe generacije, a kulturna autentičnost našeg kraja neće pasti u zaborav, držat ćemo je vitalnom.

U tom smislu mogu se promatrati i sve promjene koje se događaju.

– Uz online prodaju ulaznica te plaćanje radionica, knjiga i časopisa, digitalizirali smo i financijske procese, a svoje mjesto na svakom tiskanom plakatu i letku ima dvodimenzionalni QR kod koji ima mogućnost velike pohrane podataka, a očitati ga može svaki mobilni uređaj. U predvorju, iznad blagajne, postavljen je LCD ekran koji svakodnevno emitira spotove programa POUVG-a, a na info pultu je monitor na kojem se može vidjeti raspored mjesta u dvorani, informirati o cijeni ulaznica. Na jednoj od najfrekventnijih lokacija u gradu, kod autobusne stanice na Trgu Stjepana Radića, postavljen je digitalni totem gdje oglašavamo programe kroz različite audio i video sadržaje. Izdali smo i prvu zvučnu knjigu, roman “Slava” Stipe Bilića, a u planu je i druga izdanja “Albatrosa” izdati u digitalnom obliku.

Svečana dodjela književne nagrade ”Albatros”… Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pred nama su i ljetne manifestacije, i po tom pitanju POU ima važnu ulogu.

– Uvijek osluškujemo potrebe Goričana, pa tradicionalnu manifestaciju Goričke večeri koncepcijski organiziramo drugačije, jer znamo da se ljudi žele i zabaviti. Zadnje dvije godine svi programi Goričkih večeri su na otvorenom, većina u Parku iza Učilišta, neki na terasi Galženice, a do potresa smo bili i u dvorcu u Lukavcu. Uvijek imamo sadržaje koje je ugodno pratiti u prostranom parku, uz ponudu jela i pića. Vjerujemo da su takvom organizacijom Goričani sve zadovoljniji, a njihove dojmove pratimo i na društvenim mrežama.

Organiziraju u Učilištu, ističe ravnateljica, i koncerte kojima je cilj educirati publiku, ali i popularne, poput Zvonka Bogdana ili Amire Medunjanin. Pokrenuta je manifestacija Lučićevi dani, provode se edukacije, pripreme za mature… Odaziv Goričana je najčešće zadovoljavajući, ali bio bi i veći da Zagreb nije tako blizu…

– Kad živite u Gorici, blizina Zagreba velika je prednost. S druge strane,. teško je glavnom gradu konkurirati ponudom. Baš to je naš veliki problem, kako privući sugrađane da gledaju predstave u svom kazalištu, filmove u svom kinu, da radionice i tečajeve stranih jezika pohađaju u goričkom Učilištu. Pokušavamo tome doskočiti i statistika posjećenosti kaže da smo prilično uspješni. Godina prije korona virusa bila je najuspješnija u kategoriji broja korisnika i posjetitelja, a vjerujem da bi brojke bile još veće 2020. i 2021. da nas nisu pogodile nesretne okolnosti – rekla je Pišković i zaključila:

– Moram naglasiti i da je Galerija Galženica učinila veliki zaokret otvorivši se više lokalnoj publici. Izložbeni program nastoji pronaći skladan balans između izlaganja radova renomiranih suvremenih umjetnika, obećavajućih umjetnika mlađe generacije i na koncu kroz kustosku obradu aktualnih društvenih tema i tema autora od lokalnog značaja. Taj model publika je prepoznala i nagradila kroz povećan broj posjeta.

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

  •  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

  • O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

Nastavite čitati

Kultura

Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije

Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!

Objavljeno

na

Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.

Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.

Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda

Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaštitnika Novog Čiča, Svetog  Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.  

U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske. 

Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe. 

–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često. 

Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju: 

 

 

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

na

Objavio/la

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

„Milka Trnina“ u rukama velikogoričkog pijanista!

Duo Krešimir Stražanac i Krešimir Starčević dobili najveće strukovno priznanje na području izvedbene glazbene umjetnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Proslavljeni hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i istaknuti velikogorički pijanist Krešimir Starčević dobitnici su prestižne godišnje Nagrade “Milka Trnina” – najvećeg strukovnog priznanja na području izvedbene glazbene umjetnosti (klasična glazba).

Prestižnu nagradu od 1958. godine dodjeljuje krovna udruga akademskih glazbenika u Hrvatskoj – Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i to za izvanredni doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i cijele Hrvatske.

Foto: Miro Cvjetko

Stražanac i Starčević nagradu su dobili za klavir u projektu dvostrukog nosača zvuka s popijevkama Blagoja Berse pod nazivom “Blagoje Bersa: Lieder/Songs”, u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic.

Nagradu je, na svečanoj dodjeli u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u ime Krešimira Stražanca preuzela njegova sestra Jelena.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno