ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

REGREEN Velikogoričani žele dodatno urediti Tuđmanac i umjetna jezera

Građani Velike Gorice istaknuli su da su im upravo zelene površine jedan od važnih faktora zadovoljstva životom u gradu…

Objavljeno

na

Od 16. – 20. svibnja 2022. godine, Velika Gorica je bila domaćin sastanku partnera u EU projektu REGREEN financiranom iz programa Obzor2020. Trenutno je na pola puta svog provođenja te traje sve do kraja veljače 2024. godine. Projekt se bavi rješenjima baziranima na prirodi te okuplja 20 partnera na 2 kontinenta, a u Hrvatskoj projekt provode Grad Velika Gorica i Zelena energetska zadruga.

Projekt istražuje kako uz pomoć prirodnih rješenja u gradovima poboljšati kvalitetu života, poboljšati stanje bioraznolikosti i obnoviti urbane ekosustave, ali i osigurati da se takvim rješenjima postigne jednak i pravedan društveni napredak bez obzira na dob, razinu obrazovanja ili prihoda. U rezultate projekta spadaju interaktivni alati namijenjeni različitim društvenim skupinama, od školske djece i nastavnika, do urbanih planera i stručnjaka, koji procjenjuju vrijednost i koristi rješenja temeljenih na prirodi za povećanje kvalitete života u gradu.

Neki od tih rješenja je Kartohod (en. Floormaps) – interaktivna podna karta s ključnim informacijama o lokacijama koje zorno prikazuju utjecaj razvojnih planova na zelenilo i služe za urbano planiranje na zelen način, a na kojima se može pratiti razvoj grada putem qr kodova; City Explorer – alat za modeliranje i procjenu utjecaja rješenja temeljenih na prirodi koji uključuje opciju uspoređivanja koristi ili šteta različitih razvojnih opcija urbanih sredina na ekosustave u gradovima kojima se može provesti modeliranje kako o povećanju zelenih površina, ali isto tako i o povećanju izgrađenosti; te edukativna platforma Greenopolis namijenjena za predškolsku i razrednu nastavu, koja kroz interaktivnu igru senzibilizira, uči i potiče djecu na daljnje istraživanje o različitim efektima klimatskih promjena i rješenjima baziranim na prirodi u gradu, a koja je predstavljena djelatnicima osnovnih škola. Uz to izrađen je i niz informativnih kartica za popularizaciju konkretnih NBS rješenja u gradovima, kao što su zeleni krovovi u Hamburgu, zeleni dnevni boravak u Ludwigsburgu, zeleni bukobrani, zeleni zidovi u talijanskim školama, zeleni koridori ili pak biotop-četvrt u Beču.

Kao jedan od šest gradova-živućih laboratorija ovog projekta, Grad Velika Gorica je svoje djelovanje usmjerio ka poboljšanju kvalitete života na cijelom području Grada, s ciljem smanjenja zagađenja zraka, buke i visokih temperatura, čemu pridonose razna rješenja temeljena na prirodi. U sklopu projekta provedeno je istraživanje kojim je prikupljeno više od 450 povratnih informacija građana o stanju zelenila u Velikoj Gorici, a koji rezultati će se koristiti za izradu Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Velike Gorice.

Zadnji dan projektnog sastanka, 20. svibnja, u dvorani Gradske vijećnice u Pučkom otvorenom učilištu Velike Gorice projekt je predstavili široj stručnoj i zainteresiranoj javnosti te su prikazani svi dosadašnji rezultate projekta, od kojih su samo neki gore navedeni.

– Partneri su upoznati s kulturom, obrazovanjem i načinom života u Velikoj Gorici, a kako je edukacija najmlađih najbitnija svim partnerima, dogovorili su i daljnju suradnju sa školama, s time da će se rješenja dobivena u samom projektu, provodit i u daljnjem razdoblju provedbe, kako bi sve škole imale mogućnost korištenja Karlohoda (Floormap), platforme Greenpolis i dr. Uz navedena rješenja, Grad je dobio razna rješenja na temelju kojih će moći aplicirati na buduće natječaje, ako što su: idejna rješenja za permakulturno uređenje školskih dvorišta, idejno rješenje za zeleni krov, idejno rješenje za potok Želin koji predviđa i biciklističku stazu sa sjeverne strane jezera Novo Čiče te na kraju samu Strategiju razvoja zelene infrastrukture Grada Velike Gorice, koja je temelj za prijave na natječaje u sklopu Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima – istaknuli su iz Grada.

Provođenjem upitnika radi izrade Strategije, građani velike Gorice su pokazali koliko su osviješteni te su isticali da su im upravo zelene površine jedan od važnih faktora zadovoljstva životom u Velikoj Gorici i da bi ih htjeli vidjeti prisutne u još većoj mjeri, a najviše žele da se dodatno uredi park Franje Tuđmana te umjetna jezera. Unatoč tome, predstavnici partnerskih gradova projekta REGREEN, poput danskog Aarhusa i kineskog Ningboa, istaknuli su Veliku Goricu kao primjer grada koji provodi dobre prakse ozelenjavanja.

Mnogi europski i svjetski gradovi prošli su već stopu preizgrađenosti no kako Velika Gorica od svojih početaka ima donesene urbanističke planove u kojima se vodilo računa o postojanju više zelenih lokacija unutar urbanih zona, to je nastojanje Grada da Velika Gorica zadrži svoj identitet zelenog grada.

CityLIGHTS

Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.

Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.

U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Hanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’

Objavljeno

na

Objavio/la

Poznata pjevačica Hanka Paldum najavila je novi koncert koji će se održati 5. lipnja u Velikoj Gorici.

Informaciju je podijelila putem društvenih mreža, gdje je kratkom porukom pozvala publiku na druženje i zajedničko uživanje u glazbi.

“Vidimo se 05.06. na koncertu u Velikoj Gorici — jedva čekam da zajedno zapjevamo i podijelimo posebne emocije”, poručila je.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Hanka Paldum (@hankapaldum_official)

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno