Od 16. – 20. svibnja 2022. godine, Velika Gorica je bila domaćin sastanku partnera u EU projektu REGREEN financiranom iz programa Obzor2020. Trenutno je na pola puta svog provođenja te traje sve do kraja veljače 2024. godine. Projekt se bavi rješenjima baziranima na prirodi te okuplja 20 partnera na 2 kontinenta, a u Hrvatskoj projekt provode Grad Velika Gorica i Zelena energetska zadruga.

Projekt istražuje kako uz pomoć prirodnih rješenja u gradovima poboljšati kvalitetu života, poboljšati stanje bioraznolikosti i obnoviti urbane ekosustave, ali i osigurati da se takvim rješenjima postigne jednak i pravedan društveni napredak bez obzira na dob, razinu obrazovanja ili prihoda. U rezultate projekta spadaju interaktivni alati namijenjeni različitim društvenim skupinama, od školske djece i nastavnika, do urbanih planera i stručnjaka, koji procjenjuju vrijednost i koristi rješenja temeljenih na prirodi za povećanje kvalitete života u gradu.

Neki od tih rješenja je Kartohod (en. Floormaps) – interaktivna podna karta s ključnim informacijama o lokacijama koje zorno prikazuju utjecaj razvojnih planova na zelenilo i služe za urbano planiranje na zelen način, a na kojima se može pratiti razvoj grada putem qr kodova; City Explorer – alat za modeliranje i procjenu utjecaja rješenja temeljenih na prirodi koji uključuje opciju uspoređivanja koristi ili šteta različitih razvojnih opcija urbanih sredina na ekosustave u gradovima kojima se može provesti modeliranje kako o povećanju zelenih površina, ali isto tako i o povećanju izgrađenosti; te edukativna platforma Greenopolis namijenjena za predškolsku i razrednu nastavu, koja kroz interaktivnu igru senzibilizira, uči i potiče djecu na daljnje istraživanje o različitim efektima klimatskih promjena i rješenjima baziranim na prirodi u gradu, a koja je predstavljena djelatnicima osnovnih škola. Uz to izrađen je i niz informativnih kartica za popularizaciju konkretnih NBS rješenja u gradovima, kao što su zeleni krovovi u Hamburgu, zeleni dnevni boravak u Ludwigsburgu, zeleni bukobrani, zeleni zidovi u talijanskim školama, zeleni koridori ili pak biotop-četvrt u Beču.

Kao jedan od šest gradova-živućih laboratorija ovog projekta, Grad Velika Gorica je svoje djelovanje usmjerio ka poboljšanju kvalitete života na cijelom području Grada, s ciljem smanjenja zagađenja zraka, buke i visokih temperatura, čemu pridonose razna rješenja temeljena na prirodi. U sklopu projekta provedeno je istraživanje kojim je prikupljeno više od 450 povratnih informacija građana o stanju zelenila u Velikoj Gorici, a koji rezultati će se koristiti za izradu Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Velike Gorice.

Zadnji dan projektnog sastanka, 20. svibnja, u dvorani Gradske vijećnice u Pučkom otvorenom učilištu Velike Gorice projekt je predstavili široj stručnoj i zainteresiranoj javnosti te su prikazani svi dosadašnji rezultate projekta, od kojih su samo neki gore navedeni.

– Partneri su upoznati s kulturom, obrazovanjem i načinom života u Velikoj Gorici, a kako je edukacija najmlađih najbitnija svim partnerima, dogovorili su i daljnju suradnju sa školama, s time da će se rješenja dobivena u samom projektu, provodit i u daljnjem razdoblju provedbe, kako bi sve škole imale mogućnost korištenja Karlohoda (Floormap), platforme Greenpolis i dr. Uz navedena rješenja, Grad je dobio razna rješenja na temelju kojih će moći aplicirati na buduće natječaje, ako što su: idejna rješenja za permakulturno uređenje školskih dvorišta, idejno rješenje za zeleni krov, idejno rješenje za potok Želin koji predviđa i biciklističku stazu sa sjeverne strane jezera Novo Čiče te na kraju samu Strategiju razvoja zelene infrastrukture Grada Velike Gorice, koja je temelj za prijave na natječaje u sklopu Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima – istaknuli su iz Grada.

Provođenjem upitnika radi izrade Strategije, građani velike Gorice su pokazali koliko su osviješteni te su isticali da su im upravo zelene površine jedan od važnih faktora zadovoljstva životom u Velikoj Gorici i da bi ih htjeli vidjeti prisutne u još većoj mjeri, a najviše žele da se dodatno uredi park Franje Tuđmana te umjetna jezera. Unatoč tome, predstavnici partnerskih gradova projekta REGREEN, poput danskog Aarhusa i kineskog Ningboa, istaknuli su Veliku Goricu kao primjer grada koji provodi dobre prakse ozelenjavanja.

Mnogi europski i svjetski gradovi prošli su već stopu preizgrađenosti no kako Velika Gorica od svojih početaka ima donesene urbanističke planove u kojima se vodilo računa o postojanju više zelenih lokacija unutar urbanih zona, to je nastojanje Grada da Velika Gorica zadrži svoj identitet zelenog grada.