Kultura

15. Međunarodni festival folklora

Objavljeno

prije 10 godina

6. srpnja 2015.

Objavio/la

Tradicionalni Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje održan je od 02. do 04. srpnja 2015., počev od revijalne večeri dječjeg folklora i druženja grupa u Parku dr.Franje Tuđmana (četvrtak) i šetnice Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu – ”Zagrebu pjesmom i plesom za dušu”(petak). U petak (03.07.) je u dvorani Gorica bilo svečano otvorenje festivala uz nastup domaćina FA Turopolja i stranih grupa. Službeni nastup folklornih grupa (natjecanje) i podjela priznanja bila je je u istoj dvorani u subotu, 04.srpnja. Uvodni, slobodni, dio pripao je organizatoru FA Turopolju, a onda je pred posve ispunjenim gledalištem redom slijedilo osam izvođača: Plesni ansambl ”Horo” (Bozhurishte, Bugarska), KUD Gradina (Polača, Zadar), Folklorna grupa ”Pynimelis” (Pynimelis, Litva), Folklorni ansambl ”Biseri” (Darmstadt, Njemačka), KUD ”Toše Miloševski” (Resan, Republika Makedonija), Folklorno društvo ”Kurpianka” (Kadzidl, Poljska), Češka Obec – Velika folklorna skupina ”Srdečko” (nacionalna manjina, Bjelovar) i Multikulturalna zajednica Novog Zelanda (Folklorni ansambl ”Kralj Tomislav”, Te roopu Tarara o Aotearoa, Vokalni sastav ”Klapa Samoana”). Stručno povjerenstvo ocjenjivalo je koreografiju, scenski dojam, kostimografiju, izvornost, glazbenu, vokalnu i tehničku izvedbu. Tako veliki broj kategorija uvijek za posljedicu ima činjenicu da niti jedna grupa ne ostane bez određene nagrade. Kroz program je vodila Ana Mirenić.

Interkontinentalna dimenzija

Petnaest godina jedne manifestacije je dovoljno dug vremenski period da bi se njena osnovna orijentacija mogla definirati i prema tome ocjenjivati realizaciju postavljenih ciljeva. Ako ostavimo stručnjacima da ocjenjuju folklornu baštinu, glazbeno naslijeđe i kostimografiju, onda si možemo dopustiti slobodu da nešto kažemo o koncepciji Međunarodnog festivala folklora. Folklorni ansambl Turopolje odnosno njegova voditeljica Zlata Cundeković godinama uspjevaju održati visoki nivo Festivala kojeg obogate interkontinentalnom dimenzijom. Oni koji redovito prate ovu manifestaciju prisjetit će se gostovanja, primjerice, grupa iz Indonezije, Kostarike, Afrike, … Ovogodišnji Festival predstavio je brojnu grupu s Novog Zelanda i tako ostao dosljedan u prikazivanju egzotičnih kostima i ljudi koji vjerno, tisućama kilometara daleko od svoje domovine, pokazuju svoje povijesne običaje i tako ih čuvaju od zaborava. Koncepciju Festivala moguće je promatrati i iz kuta (ne)uniformnosti te istaći kako ona (koncepcija) uvijek uvažava šarolikost stilova i to je dodatna vrijednost za priznanje onima koji rade Međunarodni festival folklora.

Ples na štulama

Na ovogodišnjem festivalu sjajno su se predstavili folkloraši iz Litve, a njihov ples na štulama prije bi se možda mogao ubrojiti u davno zaboravljenu sportsku disciplinu, nego u plesnu aktivnost sa štulama kao rekvizitom. Fascinirajuće djeluje prizor u kojem osam mladića bez vidljivog napora balansira na visokim štulama i crta plesne figure, čak i u situaciji kada ih u tome pokušavaju flertovanjem zasmetati djevojke. Kada su odbacili štule momci su ipak popustili pred naletom cura, koje su ih zajašile i doslovce strpale pod haljine. Kompletna predstava litavskog Pynimelisa može se ocijeniti najvišom ocjenom i zato je razumljiva odluka ocjenjivačkog suda, prema riječima Snježane Špehar, da ga se proglasi apsolutnim pobjednikom festivala.

Kada bi se dodjeljivala nagrada za najtemperamentniji nastup onda bi ona na ovom festivalu skoro uvijek bila rezervirana za folkloraše iz Makedonije. Tako je i ovoga puta KUD ”Toše Miloševski” u ritmu dva bubnja, dvije harmonike i klavijatura potvrdio makedonski ”tempo furioso” i izazvao standing ovation prezadovoljnog gledališta. Harmoničnost makedonskih folkloraša podcrtava optimalna postava od deset djevojaka i isto toliko plesača, a koreografijom su dočarali kako su se nekad mladi upoznavali i jedni drugima obećavali.

[Best_Wordpress_Gallery id=”6″ gal_title=”Festival folklora 2015″]

Povezane teme:

Kultura

„Kad plavi Dunav”, priča o ratu, obitelji i preživljavanju

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Objavljeno

prije 2 dana

1. svibnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Nova knjiga poznate goričke autorice Marine Kuveždić, roman „Kad plavi Dunav”, bit će predstavljena javnosti 7. svibnja 2025. godine u 18:30 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Riječ je o njenom prvom romanu, koji slijedi nakon hvaljene zbirke kratkih priča „Put koji je odabrala.”

U izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman donosi dvostruku narativnu liniju. Jednu o odrastanju u predratnom Vukovaru, a drugu o odrasloj ženi koja se suočava s teškom obiteljskom situacijom, ali i s lošom liječničkom dijagnozom.

Kroz ova dva vremenska sloja, Kuveždić propituje važna i univerzalna pitanja – kako bi život izgledao da ga rat nije prekinuo, gdje pronalazimo utjehu u kaotičnoj svakodnevici i kako se nosimo s procesom starenja i odrastanjem vlastite djece.

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Marina Kuveždić još jednom potvrđuje svoju sposobnost da kroz intimne priče otvori prostor za širu društvenu refleksiju , a „Kad plavi Dunav” čitateljima nudi upravo to, roman koji boli, podsjeća i ostavlja trag.

Nastavite čitati

Kultura

Glazba i poezija pod istim krovom! U Galženici gostuju renomirane pjesnikinje iz Splita i Zagreba

Poetsko-glazbena večer u sklopu Poetskog književnog kluba donosi stihove Jelene Stanojčić i Marice Žanetić Malenice, uz glazbenu pratnju Gordana Nogića.

Objavljeno

prije 3 dana

30. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Thought Catalog/pexels.com

U utorak, 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 18:30 sati, u Područnoj knjižnici Galženici održat će se glazbeno-poetska večer u organizaciji Poetskog književnog kluba. Na večeri nastupaju dvije afirmirane pjesnikinje — Jelena Stanojčić iz Zagreba i Marica Žanetić Malenica iz Splita.

Glazbenu pratnju na gitari pružit će kantautor i glazbenik Gordan Nogić. profesor matematike iz Zagreba, koji se uz svoju profesiju bavi glazbom i pisanjem poezije.

Jelena Stanojčić, rođena 1961. godine, piše poeziju, prozu, haiku te književnost za djecu. Autorica je pet zbirki poezije, uključujući Ples ljubavi (2018), Kad oluje utihnu (2021) te Na rubu kalendara (2023), koja je ušla u finale nagrade Hrvatskog književnog društva u Rijeci. Najnovija zbirka TRIPTIH (2025) rezultat je suradnje s dvije druge pjesnikinje. Njeni radovi uvršteni su u više od pedeset zbornika i časopisa, a za njih je višestruko nagrađivana. Intenzivno stvara u posljednjih deset godina te živi i radi u Zagrebu.

Marica Žanetić Malenica rođena je u Veloj Luci, a živi i stvara u Splitu. Dugogodišnja novinarka i književnica, autorica je brojnih zbirki poezije, priča i putopisnih zapisa. Među njezinim djelima nalaze se naslovi poput Zemlja uvezene povijesti (2019), Žena svojih godina (2020), te zbirka na dijalektu Vonji ditinstva (2021). Njeni su tekstovi objavljeni u više od 150 različitih publikacija u Hrvatskoj i regiji, a surađuje i s portalom Hrvatski glas Berlin, gdje uređuje vlastitu rubriku. Piše i ljubavne romane za tjednik Gloria.

Ulaz na događanje je slobodan.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica/www.knjiznica-vg.hr

Nastavite čitati

Kultura

KUD Čiče obilježava 20 godina djelovanja

Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Objavljeno

prije 3 dana

30. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Kulturno umjetničko društvo „Čiče“ iz Novog Čiča ove godine obilježava 20 godina djelovanja. Prva aktivnost u sklopu obilježavanja velike obljetnice bit će promocija knjige o radu Društva, koja će se održati u prostorijama KUD-a 7. svibnja u 19 sati. Knjigu potpisuju autori dr. sc. Petra Batelja Majić, Stipo Duvnjak i Đuro Mesić, dok su urednici dr. sc. Petra Batelja Majić i Stipo Bilić.

KUD „Čiče“ osnovan je 2005. godine, a danas broji oko 140 članova uključenih u razne sekcije – folklorno-plesačke, tamburaške, gajdašku, sekciju tkanja i veza, te pjevačku sekciju starijih osoba. Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Kroz dva desetljeća, „Čiče“ su nastupali u Hrvatskoj i inozemstvu. Bili su na Cipru, u Turskoj, Bugarskoj, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Uz bogatu zbirku narodnih nošnji, izvode 13 koreografija za odrasle i sudjeluju na gotovo svim važnijim manifestacijama u zemlji.

Među najznačajnijim postignućima Društva ističu se izgradnja Etno naselja Novo Čiče, replike konjskog tramvaja („kojnača“), obnova stare Pučke škole te Edukativno-kulturnog centra u suradnji s Gradom Velikom Goricom. U sklopu projekta „Društveni centar Novo Čiče“, koji je sufinanciran sredstvima EU, Društvo je unaprijedilo svoj rad i zaposlilo četiri osobe.

Veliku pozornost posvećuju edukaciji mladih kroz projekte „Info točka za mlade“, „Mladi u zajednici“ te program za djecu vrtićke i školske dobi. Posebno se ističe i sekcija za tkanje i vez, razvijena nakon projekta „Od lana haljina tkana“, a 2024. godine realiziran je i projekt s izložbom o tradicionalnoj turopoljskoj poculici.

Društvo je prepoznato i po organizaciji velikih manifestacija poput međunarodne smotre folklora i tradicijskih glazbala „Ivanje u Novom Čiču“, te Turopoljski Chill & Grill, Gastro etno biciklijade i Božićne priče. Za svoj predani rad nagrađeni su nagradama Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a primili su i priznanja poput „Ruža Zagrebačke županije“ i dvostruke nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“.

Važno je istaknuti da je Društvo krenulo 2005. godine bez prostora, opreme i instrumenata, a danas provodi više od 20 programa godišnje uz podršku Grada, Županije i Ministarstva kulture i medija. Danas, KUD „Čiče“ služi kao primjer drugima. Svojim radom, projektima i entuzijazmom pokazali su kako se entuzijazam i zajedništvo pretvaraju u dugoročnu snagu lokalne zajednice.

Kako poručuje predsjednik Društva Stipo Duvnjak, obilježavanje ove važne obljetnice tek počinje, a svi su pozvani da joj se pridruže 7. svibnja na predstavljanju knjige, kao simboličnom početku nove ere KUD-a „Čiče“.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Mažoretkinje HUMT-a posjetile znamenitosti Istanbula

Objavljeno

prije 3 dana

29. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.