Tradicionalni Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje održan je od 02. do 04. srpnja 2015., počev od revijalne večeri dječjeg folklora i druženja grupa u Parku dr.Franje Tuđmana (četvrtak) i šetnice Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu – ”Zagrebu pjesmom i plesom za dušu”(petak). U petak (03.07.) je u dvorani Gorica bilo svečano otvorenje festivala uz nastup domaćina FA Turopolja i stranih grupa. Službeni nastup folklornih grupa (natjecanje) i podjela priznanja bila je je u istoj dvorani u subotu, 04.srpnja. Uvodni, slobodni, dio pripao je organizatoru FA Turopolju, a onda je pred posve ispunjenim gledalištem redom slijedilo osam izvođača: Plesni ansambl ”Horo” (Bozhurishte, Bugarska), KUD Gradina (Polača, Zadar), Folklorna grupa ”Pynimelis” (Pynimelis, Litva), Folklorni ansambl ”Biseri” (Darmstadt, Njemačka), KUD ”Toše Miloševski” (Resan, Republika Makedonija), Folklorno društvo ”Kurpianka” (Kadzidl, Poljska), Češka Obec – Velika folklorna skupina ”Srdečko” (nacionalna manjina, Bjelovar) i Multikulturalna zajednica Novog Zelanda (Folklorni ansambl ”Kralj Tomislav”, Te roopu Tarara o Aotearoa, Vokalni sastav ”Klapa Samoana”). Stručno povjerenstvo ocjenjivalo je koreografiju, scenski dojam, kostimografiju, izvornost, glazbenu, vokalnu i tehničku izvedbu. Tako veliki broj kategorija uvijek za posljedicu ima činjenicu da niti jedna grupa ne ostane bez određene nagrade. Kroz program je vodila Ana Mirenić.
Interkontinentalna dimenzija
Petnaest godina jedne manifestacije je dovoljno dug vremenski period da bi se njena osnovna orijentacija mogla definirati i prema tome ocjenjivati realizaciju postavljenih ciljeva. Ako ostavimo stručnjacima da ocjenjuju folklornu baštinu, glazbeno naslijeđe i kostimografiju, onda si možemo dopustiti slobodu da nešto kažemo o koncepciji Međunarodnog festivala folklora. Folklorni ansambl Turopolje odnosno njegova voditeljica Zlata Cundeković godinama uspjevaju održati visoki nivo Festivala kojeg obogate interkontinentalnom dimenzijom. Oni koji redovito prate ovu manifestaciju prisjetit će se gostovanja, primjerice, grupa iz Indonezije, Kostarike, Afrike, … Ovogodišnji Festival predstavio je brojnu grupu s Novog Zelanda i tako ostao dosljedan u prikazivanju egzotičnih kostima i ljudi koji vjerno, tisućama kilometara daleko od svoje domovine, pokazuju svoje povijesne običaje i tako ih čuvaju od zaborava. Koncepciju Festivala moguće je promatrati i iz kuta (ne)uniformnosti te istaći kako ona (koncepcija) uvijek uvažava šarolikost stilova i to je dodatna vrijednost za priznanje onima koji rade Međunarodni festival folklora.
Ples na štulama
Na ovogodišnjem festivalu sjajno su se predstavili folkloraši iz Litve, a njihov ples na štulama prije bi se možda mogao ubrojiti u davno zaboravljenu sportsku disciplinu, nego u plesnu aktivnost sa štulama kao rekvizitom. Fascinirajuće djeluje prizor u kojem osam mladića bez vidljivog napora balansira na visokim štulama i crta plesne figure, čak i u situaciji kada ih u tome pokušavaju flertovanjem zasmetati djevojke. Kada su odbacili štule momci su ipak popustili pred naletom cura, koje su ih zajašile i doslovce strpale pod haljine. Kompletna predstava litavskog Pynimelisa može se ocijeniti najvišom ocjenom i zato je razumljiva odluka ocjenjivačkog suda, prema riječima Snježane Špehar, da ga se proglasi apsolutnim pobjednikom festivala.
Kada bi se dodjeljivala nagrada za najtemperamentniji nastup onda bi ona na ovom festivalu skoro uvijek bila rezervirana za folkloraše iz Makedonije. Tako je i ovoga puta KUD ”Toše Miloševski” u ritmu dva bubnja, dvije harmonike i klavijatura potvrdio makedonski ”tempo furioso” i izazvao standing ovation prezadovoljnog gledališta. Harmoničnost makedonskih folkloraša podcrtava optimalna postava od deset djevojaka i isto toliko plesača, a koreografijom su dočarali kako su se nekad mladi upoznavali i jedni drugima obećavali.
Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.
Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.
-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.
Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.
Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.
O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.
Samostalna izložba “Ritam u pogledu” mladog grafičara Tina Samaržije otvara se u petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Postav, koji potpisuje kustosica Leila Topić, donosi izbor radova u kojima autor istražuje odnose linija, oblika i vizualnih ritmova, a izložba ostaje otvorena do 19. prosinca 2025.
Tin Samaržija jedan je od mlađih hrvatskih autora koji se istaknuo preciznim grafičkim rukopisom i istraživanjem jednostavnih, ali vrlo promišljenih oblika. U novom ciklusu nastavlja proučavati linije, mreže i ritmove koji stvaraju dojam kretanja i ravnoteže. Iako njegovi radovi često izgledaju jednostavno, temelje se na pažljivom planiranju i analitičkom pristupu.
Njegovi radovi nalaze se u zbirkama čak 29 muzeja i galerija, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i brojne institucije u drugim hrvatskim gradovima te u Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Od 2024. radi u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Galerija Galženica ovom izložbom donosi još jedno zanimljivo ime domaće umjetničke scene, a publika ga može upoznati do 19. prosinca.
Folklorni ansambl Turopolje Velika Gorica organizirao je 28. Dječje folklorne susrete koji su održani danas (subota, 29. studenog 2025., početak u 15 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici najstarija manifestacija ove vrste ne samo u našoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovi susreti pružaju priliku najmlađim folklorašima da kroz pjesmu, ples i tradicijsku baštinu predstave ljepotu kulturne raznolikosti svojih krajeva.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudjelovali su: Folklorni ansambl Turopolje (dvije grupe), Folklorni ansambl ”Zabok” (Zabok), Kulturno umjetničko društvo ”Preporod” (Dugo Selo), Folklorno društvo ”Šaltin” (Hvar), Kulturno umjetničko društvo ”Kvirin”(Linc, Austrija), Kulturno umjetničko društvo ”Bukovac” (Zagreb), Kulturno umjetničko društvo Bratinečko srce” (Bratina), Kulturno umjetničko društvo ”Jelsa” (Jelsa) i Folklorni ansambl ”Mladost” (Samobor).
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
FA Turopolje je mlađom grupom otvorio i starijom grupom zatvorio ovogodišnje susrete, a sva društva su dobili od organizatora zahvalnice i prigodne poklone.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, kazala da je na ovim susretima sudjelovalo ukupno 350 izvođača. Prigodnim riječima zahvalila se društvima koja su sudjelovala, kao i brojnim posjetiteljima, koji su spontanim pljeskom pozdravljali mlade izvođače.
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u utorak se otvara izložba “Crowned by Tradition”, koja donosi suvremenu interpretaciju poculice, tradicijskog modnog dodatka udanih žena Turopolja. Posjetitelji će na jednom od najfrekventnijih mjesta u državi moći vidjeti kako ovaj povijesni predmet dobiva novo simbolično značenje i umjetnički izraz.
Poculica je stoljećima bila prepoznatljiv znak statusa žena u Turopolju. Njezino nošenje jasno je govorilo da je žena udana i pripada plemićkom rodu, a količina i kvaliteta ukrasa otkrivali su i ekonomski položaj obitelji. Prvi poznati primjerci sežu u 17. stoljeće, kada su se poculice izrađivale od domaćeg platna i ukrašavale vezom, čipkom, perlicama i trakama. Dizajn se razlikovao ovisno o području, sjeverno od Velike Gorice prevladavali su okrugli, a južno srcoliki oblici.
Iako je nekada bila svakodnevni dio oglavlja udanih plemenitašica, između tridesetih i pedesetih godina 20. stoljeća poculica je zadržala mjesto isključivo u svadbenim običajima. Danas predstavlja vrijedan element etnografske i folklorne baštine te podsjetnik na život, estetiku i društvenu ulogu žena Turopolja.
Božidar Prosenjak nagrađen za svoj roman o prvoj kravati
Velikogorički književnik sudjelovao je na natječaju kojeg su organizirali Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad
Na svečanosti koja je održana u Tomislavgradu 19. studenoga, u okviru manifestacije 1100. Obljetnice krunidbe Kralja Tomislava na Duvanjskom polju, dodijeljene su nagrade Miri Gavranu, Ludwigu Baueru i Božidaru Prosenjaku za najbolji povijesni roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Natječaj je organiziralo Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad.
Prosenjak je dobio nagradu za ljubavni roman “Prva kravata”, a za medije je tom prigodom izjavio kako to nije nagrada samo autoru, nego i hrvatskom narodu, jer je svjedočanstvo o našem autorstvu nad kravatom, uresom koji je oplemenio Europu i svijet.
Saznajemo također da su u ovom djelu prisutne diskretne naznake turopoljskoga kraja, što je pisac već učinio i u ranijim svojim tiskanim djelima, prevedenim na engleski, japanski i slovenski jezik, koja su svojevremeno objavljena i na svjetskoj digitalnoj knjižnici u San Francisku u SAD-u, a na prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.