Povežite se s nama

Kultura

100 godina Pučkog kazališta Buševec: ‘Naša publika je najzahtjevnija, pa tko ovdje dobije pljesak može reći da je uspio!’

‘Buševčani su oduvijek bili vizionari, gledali smo uvijek malo unaprijed i težili nečem boljem i drugačijem ‘, rekao nam je Nenad Rožić, predsjednik Ogranka Seljačke sloge Buševec o razlozima zbog kojih je baš u ovom mjestu utemeljeno jedno od najdugovječnijih pučkih kazališta.

Objavljeno

na

Prije stotinu godina kako u Turopolju, tako i u većini ruralnih područja, jedina razonoda u rijetko slobodno vrijeme svakog selaka-težaka bila je seoska zabava, koje su počesto pratile i tučnjave nakon koje kapljice više. Kako nam kazuju zapisi Josipa Kovačevića, u Buševcu su pojedine mudre glave procijenile kako bi bilo dobro organizirati neki drugačiju vrstu zabave, pa su nastale dvije jednočinke – ‘Car i svinjar’ i ‘Seljak i gospodin’. Bila je to prava senzacija, a predstave koje su se prikazivale u tadašnjem zadružnom domu (današnjem kafiću Polet) bile su tako dobro posjećene da su seljaci kolima dolazili s vanjske strane doma i onda gledali s prozora. I od tog dana čarolija kazališta nikada nije napustila Buševec, gdje je sinoć održan završni program proslave povodom 100 godina njihovog Pučkog amaterskog kazališta.

– Pučko kazalište Buševec je jedno do najkompletnijih i najdugotrajnijih kazališta u Hrvatskoj, ako ne i najstarije. Čak smo i u vrijeme Drugog svjetskog rata izvodili predstave! Naš najpoznatiji član je svakako bio glumac Zvonimir Črnko, tu si i Rene i Sven Medvešek, Vanda Winter, Ana Katulić, Filip Detelić, to su ljudi s kojima se ponosimo. Nikad nismo zaboravili naš domači govor, kajkavski, a tako odgajamo i nove generacije. Trudimo se ostati svoji i pokazati kako se i to može. A obzirom kako imamo publiku koja je već generacijama odgajana uz naše kazalište, svaki put kad dajemo novu predstavu, trudimo se zadovoljiti tu visoko postavljenu ljestvicu, pa znamo reći ‘ak dobro prođemo u Buševcu, sigurno ćemo i drugdje! Dobro je da smo ih naviknuli na kvalitetu, a onda su i glumci bolje motivirani – rekao nam je Nenad Rožić, predsjednik Ogranka Seljačke sloge Buševec u sklopu kojeg djeluje i amatersko kazalište.

Foto: Nenad Rožić i Romana Rožić/Cityportal.hr

U ovih sto godina buševski su umjetnici stvorili oko 150 predstava, koje su prikazane skoro 1300 puta, uključujući i spektakularni prikaz Turopoljske svadbe. U stvaranju predstava sudjelovalo je preko tisuću ljudi, a kroz dramsku sekciju odgojene su i brojne generacije, ističe Rožić.

– Ponosni smo što smo mjesto s nultom stopom maloljetničke delikvencije, a sve te udruge koje ovdje djeluju i svi mi smo sigurno malo tome doprinijeli. Rekao bih da su Buševčani oduvijek bili vizionari, gledali smo uvijek malo unaprijed i težili nečem boljem i drugačijem. Uostalom, mi smo prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Ogranka Seljačke sloge Buševec, nismo nikad mijenjali ni ime bez obzira na sve političke promjene i sisteme, nismo to nikad dali. I u današnje vrijeme čuvamo našu nematerijalnu i materijalnu baštinu, kako bismo sačuvali našu tradiciju za buduće generacije – ističe Rožić.

Foto: Zvonimir Črnko kao Jesenjin i Vanessa Redgrave u ‘Isadori Duncan’/Arhiva HRT

Publiku su u svečanom programu svojim izvedbama oduševili braća Medvešek, koji su izveli kratki isječak iz stoljetne jednočinke ‘Car i svinjar’, a Ana Katulić sve je dobro nasmijala također isječkom iz satirične monodrame ‘Mala poduzetnica u velikoj blokadi’. Scenarij ove predstave potpisuje poznata velikogorička kazališna i filmska redateljica i scenaristica, čiji korijeni također potječu iz Buševca, a koja nam je otkrila i još jednu posebnost koja se veže za Buševec.

– Ako ćemo gledati sve nas koji smo porijeklom vezani za Buševec kao neku veliku obitelj, možemo reći kako upravo iz ovog mjesta stiže najveći broj profesionalaca sa zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti  i to na razini cijele Hrvatske! Prvi je bio Zvonimir Črnko, došli su Rene i Sven Medvešek, Vanda Winter, Filip Detelić, to su sve glumci, ja sam završila režiju, a u tajništvu akademije je cijeli život radila i Marija Brdek također iz Buševca, a sad su tamo i nove generacije obitelji Medvešek, tako da je to svakako jedan kuriozitet- otkrila nam je redateljica Romana Rožić.

Za kraj programa publika je imala prilike uživati u novoj uspješnici Pučkog kazališta Buševec – ‘Prodani dedek’.

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

Matičin četvrtak – gimnazijalci pripremaju posebnu glazbeno-književnu večer u Galženici

Mladi talenti Gimnazije Velika Gorica preuzet će pozornicu na Matičinom četvrtku, uz glazbu, recitacije i predstavljanje školskih projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 20. studenoga 2025. u 18.30 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se 322. Matičin četvrtak, na kojem će se predstaviti učenici Gimnazije Velika Gorica kroz glazbu, književnost i školske projekte. Događaj organizira Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a publika će program moći pratiti i putem njihove web stranice.

Program pod nazivom “Gimnazijalci u Matici 2025. – Riječ i glazba u srcu Turopolja” donosi nastupe mladih glazbenika, vokalista i recitatora koji aktivno djeluju u školskim i izvannastavnim aktivnostima. Među izvođačima su članovi zbora Gimnazije Velika Gorica te niz solista: Karlo Karas na tamburi bisernici, violinistica Urša Atalić, gitaristi Budimir Sirotić i Mihael Karas, bariton Niko Stepanić, operna pjevačica Dunja Rajšić, pijanist Mihael Jaroš i harmonikaš Tomislav Stanešić.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, a svi zainteresirani su pozvani podržati mlade goričke talente i njihovo stvaralaštvo.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno