Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

na

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Moja županija

ZAVRŠNICA Glasujte za najljepše fotografije snimljene u Zagrebačkoj županiji – među njima i autori iz Velike Gorice: Glogovčan, Zlodi, Majdak…

Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora.

Objavljeno

na

(Foto: Martina Vukušić, Pokupsko)

Na ovogodišnji natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije Photo Zagreb County pristiglo je 80 autorskih fotografija profesionalnih fotografa, amatera i zaljubljenika u fotografiju iz cijele Hrvatske.  

Uhvatili su objektivom trenutke aktivnog boravka u prirodi, raznovrsne manifestacije, kulturno-povijesne znamenitosti, tradiciju, ruralni ambijent i eno-gastronomske motive i doživljaje… 

Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora čiji su radovi podijeljeni u 6 kategorija, a ušli su u završni krug glasovanja na društvenim mrežama.  

Glasovanje traje još samo 24 sata na Facebook i Instagram profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje možete razgledati radove autora i svojim angažmanom podržati one vas najviše oduševili.  

Svaki lajk, komentar i share dodatni je vjetar u leđa kreatorima koji svojim objektivom otkrivaju ljepotu našeg kraja – poručuju iz Zajednice. 

Među fotografijama koje pričaju priču o Zagrebačkoj županiji su i autori iz Velike Gorice i okolice – podržimo ih! 

Nastavite čitati

Moja županija

REGIONALNI SASTANAK Partnerski dijalog i zajedničke odgovornosti za budućnost Zagrebačke županije

Prihvaćen model koji obnavlja prostor, uključuje lokalnu zajednicu i podiže kvalitetu života stanovnika.

Objavljeno

na

Regionalna koordinacija u području upravljanja razvojem turizma Zagrebačke županije održana je u atmosferi partnerskog dijaloga i zajedničke odgovornosti za budućnost županije, a susret je okupio zamjenika župana, gradonačelnike, načelnike te direktore lokalnih i područnih turističkih zajednica, uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice.  

U fokusu je bilo usklađivanje ključnih koraka u razvoju turizma temeljenog na načelima regenerativnog pristupa – modela koji obnavlja prostor, uključuje lokalnu zajednicu i podiže kvalitetu života stanovnika. 

Tijekom koordinacije razmotren je napredak u izradi lokalnih planova upravljanja turizmom, objedinjena razvojna baza te zajednički izazovi i prioriteti.  

-Suradnja svih lokalnih jedinica ključna za stvaranje destinacije u kojoj se živi kvalitetnije, radi pametnije i razvija odgovorno. Planovi upravljanja turizmom za nas su više od formalnosti – oni su alat kojim gradimo županiju koja raste skladno i u skladu s regenerativnim principima – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović i naglasila važnost otvorenog dijaloga. 

-Svaka općina i grad imaju svoje specifičnosti, a ovakvi susreti daju nam jasnu sliku cijele županije i omogućuju nam da zajednički donosimo odluke koje donose stvarnu korist našim zajednicama – dodala je. 

-Ozbiljnost i angažman svih naših gradova i općina potvrda je da imamo zajedničku viziju. Plan upravljanja turizmom daje nam jasnu sliku potreba i prioriteta te pomaže da razvoj usmjerimo ondje gdje donosi najviše koristi. Želimo graditi županiju u kojoj se dobro živi i u koju se rado dolazi, a ovakva suradnja temelj je tog uspjeha – rekao je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije. 

Cjelokupna rasprava bila je usklađena s vizijom iz Plana upravljanja destinacijom na kojoj je zaključeno kako je Zagrebačka županija jedinstvena i najpoželjnija cjelogodišnja kontinentalna hrvatska turistička destinacija, privlačna za investicije, rad i život, temeljena na održivosti, otpornosti i inovativnosti, a što će u budućnosti potvrditi i strateški put kojim županija gradi svoju budućnost i vraća dobrobit zajednici. 

Nastavite čitati

Moja županija

SJEDNICA STOŽERA Za civilnu zaštitu i vatrogasnu zajednicu planiran rekordni iznos od 1,5 milijuna eura

U planu povećanje operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi za cijelo područje Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Stožer civilne zaštite Zagrebačke županije održao je danas svoju 2. sjednicu na kojoj je utvrdio nacrte prijedloga ključnih dokumenata za funkcioniranje i daljnji razvoj sustava civilne zaštite u 2026. godini.  

Članovi Stožera jednoglasno su prihvatili nacrte Analize stanja sustava civilne zaštite na području županije, Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učinkom te Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu.  

Konačnu odluku o donošenju ovih dokumenata donijet će Županijska skupština Zagrebačke županije. 

Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu definira niz aktivnosti usmjerenih na jačanje spremnosti i otpornosti operativnih snaga u županiji.

Planom je predviđeno kontinuirano usklađivanje normativnih akata, izrada i ažuriranje planova zaštite i spašavanja te jačanje kapaciteta Stožera civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa i drugih sudionika sustava. 

Naglasak je stavljen na opremanje, obuku, zajedničke vježbe te nastavak ulaganja u materijalno–tehnička sredstva potrebna za reakciju u izvanrednim situacijama, što je vidljivo i iz financijskih projekcija za trogodišnje razdoblje. 

-Planirana sredstva za civilnu zaštitu za 2026. godinu iznose 167 tisuća eura, a odnose se na Hrvatsku gorsku službu spašavanja, mjere civilne zaštite, Crveni križ te Hrvatsku udrugu za obuku potražnih pasa. Kada se tom iznosu dodaju sredstva osigurana za Vatrogasnu zajednicu Zagrebačke županije, koja čini okosnicu operativnih snaga civilne zaštite, dolazimo do rekordnog iznosa od 1,5 milijuna eura – rekao je načelnik Stožera i zamjenik župana Ervin Kolarec. 

Inače, Zagrebačka županija je među vodećima po iznosu koji se ulaže u civilnu zaštitu te godinama ta sredstva značajno povećava.  

Osim toga, Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu donosi niz organizacijskih, tehničkih, urbanističkih i normativnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se unaprijedila zaštita od požara na području županije. Među prioritetima su jačanje operativnosti vatrogasnih postrojbi, osiguravanje dovoljnog broja operativnih vatrogasaca, unapređenje komunikacijskih sustava, održavanje hidrantske mreže i pristupnih puteva te provođenje edukacija stanovništva i preventivnih mjera na otvorenim prostorima i odlagalištima otpada. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić rekao je kako su odluke o kojima se odlučivalo na sjednici izrazito važne za snage civilne zaštite. 

Foto: Zagrebačka županija

-Donesena su dva bitna zaključka koji se odnose na razvoj sustava Civilne zaštite isto tako i na unaprjeđenje zaštite od požara na području Zagrebačke županije. Te odluke imaju i financijske učinke koji se odnose na povećanje operativne spremnosti naših vatrogasnih postrojbi, odnosno na sufinanciranje vozila i opreme koja će se nabavljati za naše vatrogasce. Isto tako su zaposlena  i tri nova djelatnika u Županjskom vatrogasnom operativnom centru, koji će biti puno operativniji za sve složenije događaje, za što do sada nismo bili dovoljno spremni. Što se tiče organizacijskog djela, nadopunjujemo vatrogasne postrojbe na području općina i gradova čime također podižemo operativnu spremnost cijele naše županije i svake jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Kezerić. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stiže adventska čarolija u Zagrebačku županiju!

Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u blagdanskom razdoblju svake godine postaje posebno mjesto susreta, topline i zajedništva. Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i stvaraju atmosferu u kojoj se ljudi osjećaju dobrodošlo, a ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Ovo je razdoblje kada županija najjasnije pokazuje svoj karakter: otvorena, gostoljubiva, razigrana i puna života. Upravo zato pozivamo sve građane da nam se pridruže i zajedno osjete čaroliju adventa koja se svake godine širi kroz cijeli naš kraj.

Blagdanski duh ove godine prvi stiže u Svetu Nedelju, gdje se 28. studenoga otvaraju Zimski cajti. Radosna atmosfera zimskih sadržaja, klizalište i koncert Grše odmah stvaraju živu energiju koja se širi dalje kroz cijelu županiju. Istoga dana advent se otvara i u Samoboru, koji svoj prepoznatljivi blagdanski šarm gradi polako, u ritmu grada koji voli tradiciju i zajedništvo. Samo dan kasnije, 29. studenoga, adventski se ugođaj dodatno širi i spaja nekoliko naših mjesta.

U Zaprešiću s koncertom Matije Cveka kreće Najslađi advent u Zaprešiću. Adventski program započinje i u Svetom Ivanu Zelini, u kojem se glazbeni nastupi, izložbe i priredbe prirodno nadopunjuju te Vrbovcu koji ove godine nudi raznolik, ali nešto skromniji program, što mu daje osobitu toplinu i osjećaj blizine. Posjetitelji isti dan mogu nastaviti prema Dugom Selu, gdje advent otvara koncert Minee u Perivoju grofa Draškovića, a večer završiti u Velikoj Gorici, u kojoj se pali prva adventska svijeća, otvara klizalište i Božićno selo te najavljuju brojni koncerti tijekom prosinca, uključujući Magazin, Ivanu Kindl, Barabe, The Frajle i druge izvođače koji stvaraju posebno živ i svečan ritam adventskih večeri.

U Krašiću se 30. studenoga početak adventskog razdoblja obilježava paljenjem prve svijeće u ozračju koje je jednostavno, dostojanstveno i duboko povezano s lokalnom tradicijom. Ivanić-Grad 4. prosinca ulazi u najljepši period  s posebno bogatim sadržajima, od izložbi i koncerata do uvijek zanimljivih adventskih radionica u Naftalanu koje privlače veliki broj posjetitelja. Dan poslije, 5. prosinca, Jastrebarsko otvara Winter Jasku, koja uz glazbu, druženja i prepoznatljivu zimsku atmosferu traje sve do siječnja.

Rugvica i Brckovljani 6. prosinca započinju svoje adventsko razdoblje u toplom obiteljskom ozračju. Pisarovina svoj advent obilježava 18. i 19. prosinca u ugodnom blagdanskom ugođaju koji okuplja lokalne proizvođače i zajednicu, a 31. prosinca organizira i dječji doček. Posebno mjesto u adventskom kalendaru zauzima Marijagorički božićni sajam 20. prosinca, najvažniji adventski događaj zaprešićanskog kraja, u kojem zajedno sudjeluju Brdovec, Dubravica, Marija Gorica i Pušća. Ovaj sajam u središte stavlja domaće proizvode, tradiciju i zajednički identitet cijelog područja.

Kroz sve ove programe advent u Zagrebačkoj županiji ove se godine pretvara u skladnu i toplu priču koja povezuje ljude i mjesta, stvarajući blagdansku atmosferu koju je teško ne osjetiti.

-Naš advent donosi posebnu toplinu i raznolikost koja se vidi i osjeća u svakom mjestu, a gradovi i općine široka srca dočekuju svoje građane i posjetitelje, pozivajući ih da zajedno dožive blagdanski duh koji se gradi s puno pažnje, ljubavi i predanosti – ističe direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Detaljan pregled svih događanja:

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – prosinac 2025

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – studeni 2025

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Išek i Vujnović na kauču: ‘Sve je bilo drukčije, ali nije bilo straha…’

Leon Išek i Fran Vujnović, igrači NK Kurilovca, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” još jedanput su se podsjetili svih detalja vezanih uz povijesni uspjeh njihova kluba, ali i predstavili ovu posebnu momčad

Objavljeno

na

Furmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu…

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu “Klasu 2025”, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”. Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

– Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana… Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo – prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe, koji je na naš kauč sjeo zajedno s Išekom.

– Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo puno – smješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

– Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj – kaže Fran Vujnović.

Posebna priča, posebni trenuci, a ovo su svi detalji…

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno