Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
Turizam u županiji raste, a Velika Gorica drži vodeću poziciju! Evo što kažu brojke
Stabilan rast dolazaka, jačanje domaće potražnje i sve jasniji zaokret prema održivom, cjelogodišnjem turizmu.
Moja županija
Nove cijene turističkih pristojbi u Zagrebačkoj županiji – tko će i koliko plaćati
Županijska skupština donijela je novu odluku o visini turističke pristojbe.
Moja županija
Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija
“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!
Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.
Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje.
-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec.
Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.
-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga.
Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija.
-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub.
Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.
-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko.
Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.
U župi uzvišenja Svetog križa Kravarsko i ove je godine služena tradicionalna polnoćka.
Misu je služio vlč. Hrvoje Zovko, a uveličali su je župni zbor uz pratnju tamburaškog sastava izvođenjem prigodnih pjesama. Nakon svete mise organizirano je druženje mještana u društvenom domu Kravarsko.
Crkva u Kravarskom sagrađena je u vremenu između 13. i 14. stoljeća, a crkva je velika oštećenja doživjela tokom II svjetskog za vrijeme bombardiranja Kravarskog .
Nakon drugog svjetskog rata crkva je obnovljena, ali je i gotovo potpuno srušena u razornom potresu koji je pogodio Petrinju krajem 2020. godine. Posljedice potresa su bile katastrofalne te je crkva u potpunosti srušena i 2023. godine izgrađena nova, uz zadržavanje identičnog oblika.
-
- foto: Vanesa Miković
-
- foto: Vanesa Miković
-
- foto: Vanesa Miković
-
- foto: Vanesa Miković
-
- foto: Vanesa Miković
Moja županija
Zagrebačka županija ima novi suvenir
„Povijest koju nosimo u srcu“ – čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju.
Poruke nade, svjetla, hrabrosti i vjere nose novi suveniri Zagrebačke županije nastali kroz projekt „Povijest koju nosimo u srcu“.
Umjesto klasične turističke ponude, predstavljeni su simbolični privjesci s univerzalnim porukama nade, svjetla, hrabrosti i vjere, koji poručuju da baština ne mora biti glasna da bi bila snažna.
Projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije predstavljen je u Velikoj Gorici, a u njegovu središtu nisu godine, datumi ni povijesne činjenice, nego čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju.
-Htjeli smo baštinu ispričati na suvremen, profinjen i ljudima blizak način. Ovo je projekt koji govori tiho, ali ostavlja dubok trag ispričan na suvremen, profinjen i ljudima blizak način – istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Na predstavljanju ovog inovativnog projekta, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Tomljenović istaknuo je kako je Županija zadovoljna razvojem turizma i kontinuiranim rastom broja posjetitelja.
-Važne povijesne ličnosti naše županije poput bana Josipa Jelačića ili Petra Zrinskog mogu biti izvrstan temelj za razvoj novih oblika turizma. Upravo se ovakvim projektima gradi kvaliteta destinacije i novi smjer turističkog razvoja naše županije – dodao je Tomljenović.
Naime, „Povijest koju nosimo u srcu“ povezuje četiri lokaliteta Zagrebačke županije, a to su Krašić, Kloštar Ivanić, Veliku Gorica kao i njezin dio Vukovinu.
-Baština nije nešto što stoji zatvoreno u zidovima. Ona živi u ljudima, u njihovim pričama i osjećajima. U vremenu ubrzanog konzumerizma, ovaj djelić naše turističke ponude snažan je podsjetnik na ono što je istinski važno. Privjesci nisu zamišljeni kao klasični suveniri, već kao osobni simboli koje nosimo uz sebe, znakovi pripadnosti i vrijednosti koje nadilaze granice destinacije – poručila je Alilović.
Također, istaknuto je da je Zagrebačka županija izuzetno velika i raznolika destinacija koju je važno prezentirati kao jedinstvenu cjelinu, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih mjesta. Upravo zato fokus nije stavljen na najpoznatije lokacije, nego na tzv.“ secret gemove“, mikrodestinacije koje zaslužuju vidljivost, kao i na odredište kratkih bjegova, ali i cjelogodišnjeg turizma te autentičnih doživljaja od vinskih cesti i vrhunske gastronomije, preko ruralnih i duhovnih lokacija, pa sve do suvremenih interpretacija baštine.
-Gosti iz Skandinavije, primjerice, u jednom danu obilaze Turopoljski lug, destilerije i vinarije, kušaju lokalnu kuhinju i imaju priliku iz prve ruke doživjeti našu gastro priču „od polja do stola“. Sezona kod nas u županiji traje cijelu godinu kao adventi u Velikoj Gorici, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini i drugim mjestima za goste koji žele doživljaj bez gužvi kakve danas opterećuju velike europske destinacije poput Beča i Praga – podsjetila je direktorica Turističke zajednice.
Kako smo na kraju godine, navedeni su i planovi za 2026. godinu, usmjereni na snažnije pozicioniranje županije kao jedinstvene destinacije, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih sredina.
-Posebnu pažnju želimo dati lokacijama, poput Kloštar Ivanića i Krašića, koje imaju ogroman potencijal, ne samo u vjerskom, nego i u ruralnom turizmu. U fokusu razvoja bit će i eno-gastro ponuda te projekti poput apiturizma u Turopolju i Velikoj Gorici gdje možemo povezati vino, gastronomiju, lokalne proizvođače i doživljaj, uz naglasak na sve snažnije okretanje međunarodnim tržištima poput američkog – najavila je Alilović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
Vijestiprije 5 danaPrometna nesreća u Novom Čiču! Automobil nakon sudara završio u kanalu – otežan promet
-
Vijestiprije 2 danaNovi raspored odvoza otpada – građanima stiže jedna važna promjena
-
Sportprije 2 danaPet velikih pojačanja u Kurilovcu, a zasad nije došao – nitko!
-
HOTNEWSprije 3 danaOstavili ih da se uguše i smrznu – sedam štenaca umrlo u vrećici, kamera snimila počinitelje