Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
Zagrebačka županija ulaže više od 2 milijuna eura u sport – evo tko se može prijaviti
Zajednica športskih udruga i saveza raspisala je poziv za prijavu sportskih programa za iduću godinu.
Moja županija
“..on ga bu krstil, ja ga bum pil! Evo gdje su fešte za Martinje u Zagrebačkoj županiji
Običaj koji stoljećima povezuje ljude, danas je proslava zajedništva, druženja i zahvalnosti za bogatstvo koje nam naša zemlja daruje.
Zagrebačka županija od 7. do 15. studenoga obilježava Martinje – tradicionalnu svetkovinu svetog Martina iz Toursa kada se odvijaju obredi krštenja mošta u mlado vino.
Kako je naša županija izuzetno bogata vinska regija, s dugogodišnjom tradicijom vinogradarstva, ne čudi ni bogat program manifestacija u sedam gradova i mnoštvo općina našega kraja jer je obilježavanje Martinja ukorijenjeno u kulturnu baštinu kontinentalne Hrvatske.
Tradicionalno krštenje mošta, folklor, koncerti i gastronomska ponuda okupit će lokalnu i širu zajednicu u proslavi jednog od najljepših običaja kontinentalne Hrvatske koji stoljećima obilježava kraj vinogradarske sezone.
Foto: TZ Sveti Ivan Zelina
Martinje, koje se tradicionalno slavi 11. studenoga, označava simbolično pretvaranje mošta u mlado vino kroz svečanu ceremoniju krštenja, dok u narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i završetak rada u vinogradima, vrijeme kada se slavi trud vinogradara i zahvalnost za plodove rada.
–Ovaj prekrasan običaj koji stoljećima povezuje ljude, danas je proslava zajedništva, druženja i zahvalnosti za bogatstvo koje nam naša zemlja daruje. Pozivamo sve da dožive autentično Martinje uz tradicionalnu glazbu, izvorne okuse i posebnu atmosferu, jer ova slavlja su ujedno naš doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine koju s ponosom prenosimo mlađim generacijama – poručuje direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, a ujedno poziva i na odgovorno uživanje u vinskoj kapljici tijekom programa manifestacija.
Dugo selo krsti mošt uz Grašu i Psihiće ali i folkloraše
Ovogodišnji program Martinja u Dugom Selu uklopio se u trodnevnu proslavu Dana Grada u Sportskoj dvorani. U petak, 7. 11. Dolazi Petar Grašo, u subotu, 8. 11. Psihomodo pop, a u nedjelju, 9. 11. KUD Preporod svim posjetiteljima priprema godišnji koncert uz tradicionalno krštenje mošta – ove godine uz čak 15-ak vinskih biskupa!
Svi se koncerti održavaju u Gradskoj sportskoj dvorani. Ulaz je slobodan, a u nedjelju slijedi zdravica mladim vinom i martinjskim zalogajima.
Krštenje mošta u Velikoj Gorici na “Petku na Gorice”
U Velikoj Gorici martinjski običaji bit će predstavljeni na manifestaciji Petek na Gorice 7. studenoga od 10 sati u Parku Plemenite općine turopoljske.
Uz bogatu ponudu lokalnih izlagača, posjetitelje očekuje i prikaz krštenja mošta uz pomoć Udruge vinogradara i vinara „Grozd“ i to uz 10-ak meštara martinjskog ceremonijala zagrebačkog vinodekanata. Bit će to jedinstvena prilika doživljaja pravog duha Martinjau centru grada. Osim toga, pripremaju se i edukativni sadržaji za mlade, kao i brojni okusi i mirisi koji prizivaju toplinu kraja jeseni i ljepotu zajedničkog stola.
Okolica Svete Nedelje njeguje narodne običaje
07. studenoga u 19 sati svetonedeljski kraj donosi dvije proslave Martinja. U Društvenom domu Bestovje prikaz narodnih običaja organizira Zavičajno društvo Zagorec a proslavu u Društvenom domu Rakitje priređuje KUD Z. L. Pikić.
Zelina, s tradicijom vinskih izložbi starom gotovo stoljeće i pol, ima biškupa, domaće kobase i –Fine dečke
Sveti Ivan Zelina poziva na Martinje na placu 8. studenoga od 11 sati na Trgu Ante Starčevića kada započinje mnogima najljepši dio godine. Martinje dođe kao svojevrsni uvod u božićno vrijeme: mirisi vina i hrane, dobra glazba i zagrijavanje za dan sv. Martina. Uz dobru glazbu, tu je tradicionalno krštenje mošta uz preštimanog i veleučenog martinjskog biškupa te zelinske vinare i Udrugu vinara i vinogradara “Brina” koja kuha kobasice i toči mlado zelinsko vino. Što se glazbe tiče, očekuje vas tamburaški bend “Fini dečki”.
“Samborci piju vino z lonci” – Udruga Brenta zove u svoj “hram vina”
Samobor Martinje slavi 11. studenoga proslavom u prostoru udruge Brenta na adresi Ferde Livadića 9, u organizaciji Zagrebačke županije, TZ Samobor i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, a čeka vas običaj krštenje mošta uz biskupa i tradicionalna zabava.
Jaska – kraljica vina, dovodi Petra Grašu!
Program Martinja zaključuje Jastrebarsko 15. studenoga u 17 sati na Strossmayerovom trgu. Kao i svake godine, Martinje će obilježiti tradicionalni obred krštenja mošta, nastup tamburaškog sastava Primus, te bogata ponuda domaćih vina i delicija. Posjetitelji će moći uživati u ugodnoj martinjskoj atmosferi i druženju uz naše cijenjene vinare: Josipa Brajea, Željka Gregorića, Kuriju Budinščaka, Ivana Pavlečića, Krešimira Režeka i Marka Sirovicu. U petak, 14. studenog, s početkom u 20 sati, održat će se koncert Petra Graše.
Tijekom oba dana posjetiteljima će biti dostupni kesteni i food truck sa tradicionalnim jesenskim delicijima, koji će dodatno upotpuniti blagdanski ugođaj. U sklopu obilježavanja Dana Grada, u petak, 14. studenog, s početkom u 20 sati, održat će se koncert Petra Graše.
[Turistička zajednica Zagrebačke županije poziva sve posjetitelje na odgovorno uživanje u programu te umjerenost prilikom konzumacije alkoholnih pića.]
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Bruno je prikovan za invalidska kolica – svakih 6 mjeseci mora na liječenje u Bankok, a školski kolege organiziraju humanitarku
Cijena jednog odlaska zajedno s terapijom, smještajem i putnim troškovima iznosi između 45.000 i 50.000 eura…
Mladi Samoborac Bruno Babić sa svojih 18 godina ostao je prikovan za invalidska kolica, nakon što je skokom u more zadobio prijelom vratnih kralježaka C4 i C5 te teško oštetio leđnu moždinu.
Nakon 2 godine borbe, pronašao je nadu u Bangkoku i tamo započeo svoje liječenje koje mu daje stvarne rezultate. No, mora se vraćati svakih pola godine. Cijena jednog odlaska zajedno s terapijom matičnim stanicama, smještajem i putnim troškovima iznosi između 45.000 i 50.000 eura.
Kako su troškovi enormni, mladi glazbenik Luka Korpar i Udruga ‘Prijatelji glazbe’ pokrenuli su organizaciju humanitarnog koncerta kojim žele prikupiti novac za Brunu.
-Mislim da je ovo odličan razlog da dođete na izlet do Samobora, dobro se zabavite a i što je najvažnije od svega, svakom prodanom ulaznicom od 7 i pol eura, Bruno je korak bliže do cilja. Podržimo naše mlade ljude koji su velikog srca odlučili pomoći svom školskom kolegi. Ako i niste u mogućnosti doći na koncert već i kupnjom karte ste napravili puuuuno – poručuje Luka.
Humanitarni koncert „Korak Bliže Cilju“ održat će se u subotu, 8. studenog u Centru za mlade Bunker u Samoboru s početkom u 20 sati, a gosti koncerta su popularni: Zsa Zsa i Roko Vušković.
Ulaznice je moguće kupiti preko sustava Entrio ili na Entrio prodajnim mjestima.
Moja županija
Samoborski Dom zdravlja u zamahu obnove – obavljeno više od polovice poslova
Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurala 3,65 milijuna.
Energetska obnova kompleksa ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru vrijedna 5,3 milijuna eura napreduje planiranom dinamikom, a obnavljaju se četiri pripadajuća objekta.
Stupanj izvedenosti radova kreće se od 60% na ‘glavnoj’ zgradi, do 95% na zgradi ravnateljstva Doma zdravlja a radovi obuhvaćaju izvedbu toplinske fasade, toplinsku izolaciju ravnih krovova, zamjenu postojeće vanjske stolarije novom, aluminijskom te izvedbu nove, energetski učinkovitije rasvjete.
Na krovove zgrada postavljaju se fotonaponski paneli buduće solarne elektrane snage 251 kW. U tijeku je i obnova kotlovnice, u kojoj će se postojeća strojarska oprema zamijeniti energetski učinkovitijom.
Dodatni radovi uključuju održavanje dotrajalih dijelova građevine, a kojima će se povećati i potresna otpornost zgrada, zatim postavljanje ‘gusjeničara’ za savladavanje arhitektonskih barijera, te krajobrazno uređenje okoliša zgrada.
Ovaj projekt sufinancira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz kojega je bespovratno dobiveno 1,69 milijuna eura, dok je preostali iznos od 3,65 milijuna osigurala Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna.
Uz korištenje obnovljivih izvora energije, energetska obnova doprinijet će osjetnoj uštedi energenata. Projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi nešto više od 58%, a primarne energije čak 98%. Prema specifičnoj potrebnoj energiji za grijanje kompleks zgrada će iz energetskog razreda “F” prijeći u energetski razred “C”.
(Foto: Dražen Kopač)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zadnja dva kola II. Hrvatske šahovske lige za juniore odigrana su u Velikoj Gorici, u Hotelu Phoenix, 25. listopada 2025. godine. Ove godine na ovom natjecanju nastupilo je čak 20 ekipa iz Regije Centar. Pet vodećih ekipa natjecale su se u dva zadnja kola za prvo mjesto koje je značilo plasman u Prvu juniorsku ligu.
Velika Gorica, listopad 2025. 2.Hrvatska ahovska liga- zavrnica. Foto: K Polet
Pred odlučujuće mečeve na prvoj poziciji nalazili su se juniori Poleta, koji su u prethodna dva kola nastupili u najjačem sastavu i pobijedili juniore Koprivnice i Varaždina. Prije toga u prvom dijelu natjecanja juniori Poleta igrali su oslabljeni i ostvarili su tri minimalne pobjede i jedan poraz. Zbog toga su imali loš prvi dodatni kriterij pa je za plasman u I. Hrvatsku šahovsku ligu-Juniori bilo nužno izboriti pobjede u posljednja dva kola.
Velika Gorica, listopad 2025. 2.Hrvatska ahovska liga- zavrnica. Foto: K Polet
U odlučujuća zadnja dva kola za ekipu Poleta nije mogao nastupiti najbolji junior po rejtingu Dominik Delibašić. To ipak nije bio veliki hendikep za ekipu Poleta, jer je kao četvrti igrač nastupio iskusni junior Nikola Kos. U 7. kolu protivnik je bila ekipa ŠK Sesvete-Agroproteinka koju je Polet pobijedio s 3:1 te je Poletu u posljednjem kolu bio dovoljan neriješen rezultat za prvo mjesto.
Velika Gorica, listopad 2025. 2.Hrvatska ahovska liga- zavrnica. Foto: K Polet
Protivnik u posljednjem kolu bila je ekipa iz Križevaca. U vrlo neizvjesnom meču Polet je pobijedio minimalnim rezultatom 2,5:1,5. Kod rezultata 1,5:1,5 odlučujuću partiju igrala je Marta Trgovac, juniorska prvakinja Hrvatske do 19 godina. Marta se u središnjici partije našla u jako pasivnoj poziciji, ali je žrtvovanjem pješaka otvorila put za napad na protivničkog kralja i ostvarila vrijednu pobjedu.
Konačni poredak: 1. ŠK Polet (8 7 0 1 14 21.5), 2. ŠŠK Koprivnica (8 6 0 2 12 24.5), 3. ŠK Ivanec (8 5 1 2 11 18.5), 4. ŠK Končar Zagreb (8 5 0 3 10 19.0), 5. ŠK Stridon II Štrigova (8 4 2 2 10 17.5).
Velika Gorica, listopad 2025. 2.Hrvatska ahovska liga- zavrnica. Foto: K Polet
Za Polet su nastupili: Fran Rautner (5 bodova iz 6 partija), Nikola Kos (4,5/5), Marta Trgovac (3,5/4), Dominik Delibašić (3/4), Viktor Lukšić (3/4), Roko Gašparović (1,5/6), Rafaella Nevistić (1/1) i Elizabeta Ćiško Čulina (0/1).
Galerija fotografija
-
Vijestiprije 1 danNEMA ŠALE Za one koji ignoriraju odvajanje, stiže revizija kanti za smeće
-
Priča iz kvartaprije 4 danaVIDEO Ksenijini sendviči sa srcem i dušom – Sretan rođendan goričkoj kraljici najpoznatijeg gastro ‘izuma’!
-
CityLIGHTSprije 10 satiSMJENA RAVNATELJA “Ostavljam školu izuzetnim profesionalcima koji su stup ove ustanove, ali i zajednice”
-
CityLIGHTSprije 6 danaFOTO Svi sveti – Misa na Gradskom groblju, večernje posjete grobljima u Vukovini, Kušancu i Velikoj Gorici