Povežite se s nama

Kultura

Žirovina uz staru školu u Kučama: ‘Želimo ovdje muzej turopoljskog školstva’

Urod žira ove će godine biti svega 20, 30 posto planiranog, budući da smo nemoćni u borbi s nametnikom koji nam je došao iz Poljske i Rumunjske, izvijestioje šumarnik POT-a na Žirovini, koja je ove godine uključivala predavanja, izložbe, planove i druženje

Objavljeno

na

Plemenita opčina turopoljska je u davninama upravljala šumama na području Turopolja, a jedan od većih prihoda koje je imala dolazio je od iznajmljivanja šume za žirovanje. Točnije, za ispašu svinja, koje su veći dio godine obitavale u šumama. Kako bi se znalo koliko svinja može doći, koja će biti cijena iznajmljivanja šume, žirovinska inspekcija sa šumarnikom bi odlazila u šumu nakon Bartolova, krajem kolovoza, kako bi provjerila kakav je urod žira. Nakon toga bi dolazilo do javnog proglasa koliko je godina rodna, a samim time i objave cijene korištenja šume. To je bila prilika i da se narod okupi i malo proveseli. Mi danas to pokušavamo oživjeti, taj dio tradicije. Više nemamo ni toliko svinja ni toliko šuma, ali upravo nam je tradicija jako važna, taj dio naše povijesti. Zato smo željeli zadržati taj običaj, koji postoji od davnina, kaže nam Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske, dok stojimo u hladu pokraj stare škole u Kučama.

Mnogi iz našega kraja možda ni ne znaju zašto se obilježava Žirovina, o čemu se tu točno radi, pa nije loše malo se baviti i edukacijom u ovakvim prilikama… Pogotovo kad je mjesto radnje jedna prava tradicionalna turopoljska školska ustanova, izgrađena prije stotinjak godina, cijela u turopoljskom hrastu.

– Ove godine smo u staroj školi u Kučama iz jednog posebnog razloga. Naime, ona je ove godine obnovljena izvana, promijenjeno je krovište, prozori i vrata, ulaz, pa čak i ‘fasada’. Dakle, cijeli vanjski dio je sređen. Željeli smo i ovime ukazati na važnost ove građevine, na turopoljsko drveno graditeljstvo, ali i istaknuti da je došlo vrijeme da vidimo što ćemo i s unutarnjim dijelom. Točnije, koja će biti funkcija Stare škole, budući da ona trenutačno nema funkciju – istaknuo je Odrčić, dodavši kako ljudi iz POT-a imaju nekoliko ideja.

– Jedna od najaktualnijih ideja, od onih koje djeluju smisleno, izdvaja se ona da ovo postane muzej školska u Turopolju. Naime, Turopoljci su od davnina spoznali vrijednost obrazovanja, već u 17. stoljeću imamo prve organizirane učionice, a Plemenita opčina turopoljska kroz svoju povijest je stipendirala i žene i muškarce da idu na studije, da se oplemene znanjima. Samo je župan Franjo pl. Lučić u svojim devet godina mandata izgradio tri škole, a ovo je jedna od njih – dodao je Odrčić.

Stavljanje škole u funkciju bilo bi samo dio projekta koji je također u planu.

– Htjeli bismo na neki način, s obzirom na to da se radi o drvenoj školi, o drvenom graditeljstvu, nakon gradnje novog Kučkog mosta povezati ovo s Turopoljskim lugom i kroz sve to pokazati što su bili paliri, kako se drveno graditeljstvo razvijalo, pa i ono po čemu je Turopolje najpoznatije, po drvenim kapelama i čardacima. Ovdje bi se sve ti idealno moglo prikazati – kazao je Odrčić.

Oko vrata je stavio turopoljsku podgutnicu, baš kao i njegovi prvi suradnici, pripadnici Turopoljskog banderija također su bili odjeveni u tradicionalne povijesne odore, sve kako bi se ove nedjelje pojačao duh davnina.

– Imamo izložbu o drvenom graditeljstvu u Turopolju, što je dobar spoj, napraviti takvu izložbu u jednoj ovakvoj staroj kući, koja pripada tom vremenu. Tu je uvijek i izložba slika s likovnih kolonija, imamo i predavanja, koja smo nazvali ‘školski sat povijesti u staroj školi’, a na njima se moglo čuti puno toga o povijesti Turopolja, ali i o jednom od najvećih sinova ovog sela, Franji pl. Lučiću – nabrojio je Odrčić.

Bili su tu i biciklist iz VG Tur Teama, i oni su se priključili ovoj proslavi, uveličali je, ali tradicija kaže da se na Žirovini sve vrti oko žira. I ključni dio Žirovine oduvijek je bio izvještaj POT-ova šumarnika.

– Kakvo je stanje ove godine? Nije idealno, jer klima nam nikako ne ide na ruku… Proljeća su jako dobra, posljednje dvije, tri godine u lipnju urod i stanje žira izgledaju jako dobro i lijepo. Međutim, svake godine nam dođu ekstremne vrućine u kolovozu, a u takvim uvjetima ne može doći do debljanja žira. Uz to, pojavio se i opasan nametnik, američka hrastova stjenica, koja uzme lisnu masu između lipnja i kolovoza. Tad počinje naglo gubljenje ploda, kako u Turopoljskom lugu, tako i u Vukomeričkim goricama. Tako se događa da od jako dobrog uroda u lipnju dođemo do 20-30 posto uroda. I to najvećim dijelom upravo zbog nametnika – kaže Damir pl. Brebrić, aktualni šumarnik POT-a, pa dodaje:

– To je aktualno posljednjih šest godina, ali ne samo u Turopolju, nego na području cijele Hrvatske, i šire. Nametnik je došao iz Poljske i Rumunjske, a mi pokušavamo nekako se obraniti. U početku se tome nije davalo previše pažnje jer ovaj štetnik nije bio evidentiran kao toliko opasan, bavili smo se od ranije poznatim štetnicima, no ovo je nova vrsta problema. Američka stjenica nema prirodnog neprijatelja, ne smijemo je tretirati radi životinja, tako da moramo pričekati s rješenjem. Zasad ga, nažalost, nemamo.

U svemu tome, ali i u svim drugim projektima i nastojanjima, POT ima snažu podršku Grada. Na Žirovinu je tako kao poseban gost došao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

– Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja. Svu pomoć koju su imali do sad i zaslužuju, budite sigurni da će Grad i u godinama ispred nas nastojati biti financijski još izdašniji u potpori POT-u – obećao je Kolarec.

Kultura

Stiže blagdanski maraton Umjetničke škole Franje Lučića – pet koncerata i tri plesne predstave

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.

Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.

Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Kultura

SVJETSKA NAGRADA Zdenka Mlinar nagrađena za izvrsnost u europskoj književnosti

Nagradu joj je donijela priča “Hasan izbrisani”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dodijeljene su nagrade Svjetske književne akademije za Europski šampionat književnosti/poezije u platformi za Crnu Goru, a koju vodi predsjednica Nermina Adžović Mustagrudić, ujedno i potpredsjednica rumunjske Svjetske književne akademije. 

Inače, osnivač i predsjednik Akademije je rumunjski književnik i nakladnik Trandafir Simpetru a ovom prigodom objavljena je i antologija izabranih radova, od kojih su od prijavljenih 972 rada svoje mjesto u antologiji našli radovi 63 autora.  

Svečanost je održana u subotu u Podgorici, a Velikogoričanka Zdenka Mlinar nagrađena je u kategoriji izvrsnosti u europskoj književnosti i dobitnica je pehara, zlatne medalje i diplome.

Uz našu sugrađanku, Hrvatsku su predstavljali i multimedijalni umjetnici Ljiljana Llilli Koci i Zdravko Odorčić.


– Kao i uvijek, i sada mi je bila čast sudjelovati na Međunarodnom festivalu pisane riječi te promociji višejezične antologije “Europsko prvenstvo u poeziji/Campionatul Europen de Poezie” u kojoj su zastupljeni autori iz svih zemalja regije i više europskih država. Ovaj put, nagradu mi je donijela priča “Hasan izbrisani” koja govori o vremenu s kraja prošlog i početka 21. stoljeća te problemima malog čovjeka s administracijom, odnosno dobivanjem državljanstva i prava na život dostojan čovjeka – objasnila je nakon svečanosti naša sugrađanka Zdenka Mlinar, kojoj čestitamo na novoj, prestižnoj nagradi.  

Nastavite čitati

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

na

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost. 

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.  

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica. 

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

na

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine. 

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju. 

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin. 

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja. 

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek. 

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno