Povežite se s nama

Sport

Zbogom, Pajo! Otišao je sportaš i sportski fanatik kakvih danas više nema…

Preminuo je Radomir Pašić Pajo, trener rukometaša i rukometašica Radnika iz vremena Kolareve, zaljubljenik u sport, nogometaš i rukometaš, čovjek koji je živio za sport…

Objavljeno

na

Otišao je Pajo.

Nije prošlo dugo, par tjedana možda, bio je navratio na stadion. Poželio je upoznati Sergeja Jakirovića, trenera Gorice, iskoristio je priliku i da mu pokaže svoju kolekciju fotografija, da mu objasni u kratkim crtama gdje je sve bio, što je sve radio… I taj je kadar vjerojatno najbolje i najsažetije opisao Radomira Pašića, legendarnog Paju.

On je bio sportaš, bio je igrač i trener, u nogometu i rukometu, ali Pajo je prije svega bio sportski fanatik. Uvijek na tribinama, uvijek s mišljenjem koje nije imao problema izreći na svoj osebujan način, uvijek blizu sporta i sportaša. Kao dobri duh turopoljskog loptanja, kao sveprisutni komentator, čovjek omiljen svima.

Nažalost, otišao je Pajo. S napunjenih 80, s punom torbom uspomena, od kojih će dio, srećom, ostati i zapisan. Kao, recimo, tekst Mate Paviše iz lipnja 2016. godine. Otišao je Paji u goste, pa objavio tekst koji na oproštaju od našeg dragog prijatelja ponavljamo u cjelosti.

Pajo, počivaj u miru…

 

Minula nedjelja, rano prijepodne, u novoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici, na rukometnom turniru mladeži u organizaciji rukometnog kluba Gorica. Susret u gledalištu sa 78-godišnjim Radomirom Pašićem nije nas previše iznenadio, jer gdje ima sporta i sportaša, obično je tu i svima dobro znani Pajo. Čovjek je već desetljećima redovito nazočan gotovo svim važnijim sportskim priredbama, pa i onim manje važnim.

– Dobro sam, hvala na pitanju. Nedavno sam uspješno operiran, a čim me sada vidiš na tribinama, znači da je sve u redu. Mlađi sin Zoran trener je rukometne selekcije Gorice dječaka godište 2004., koja sudjeluju na turniru, i došao sam malo u inspekciju – kazao je malo u šali, a malo i u zbilji.

Pajo je u mlađim danima bio vrsni rukometaš i trener pa svakako ima kompetencije dati svoje procjene viđenog. Mladi Goričani osvojili su prvo mjesto i vjerojatno je sin Zoran zaradio prolaznu ocjenu.

– Imam novu kolekciju sportskih fotki, kad ćeš konačno doći pogledati moju zbirku? – dogodio se ubrzo očekivan upit autoru teksta.

Obećanje doći pogledati čuvenu Pajinu sportsku arhivu dali smo davno prije i bilo je krajnje vrijeme ispuniti ga. Osim Paje, u utorak prijepodne vrlo ljubazno nas je ugostila i gospođa Ivanka te stariji sin Dejan. Stan u Kolarevoj u Velikoj Gorici nalik je otmjenom sportskom muzeju. Izložene mnogobrojne uokvirene fotografije, priznanja, medalje, diplome, pehari, novinski članci, dresovi… Pajo je odmah za Cityportal izdvojio dio fotografija, uz pojašnjenja.

– Evo me u mlađim danima uz najboljeg nogometaša svijeta svih vremena Pelea (a dobro, o ukusima se ne raspravlja, nekom je to možda i Leo Messi ha, ha). Poznaješ li ovoga? To sam u društvu najboljeg košarkaša Boston Celticsa Larryja Birda. Na Jahorini 1987. godine družio sam se Bojanom Križajem, slavnim skijašem iz Slovenije. Sa Dinamom sam 1971. putovao u Ameriku, dobro pamtim pokojnog Mladena Ramljaka i njegove maestralne igre. Evo me ovdje u društvu Dragana Džajića, legende Zvezde, ovo sam sa Ivicom Osimom, Janicom Kostelić, Mirkom Filipovićem, Željkom Mavrovićem, Davorom Šukerom, Goranom Ivaniševićem, Marcelom Brozovićem, Cicom Kranjčarom, Eusebiom, Zlatkom Dračićem, Dragutinom Šurbekom, Ivanom Ljubičićem, Josipom Čorakom, olimpijskim pobjednikom u Minchenu… – redao je fotke Pajo, a svaka svjedoči da su ga slavni sportaši itekako cijenili.

Ivica Osim i Pajo

Pašići su se u Veliku Goricu doselili 1978. godine.

– U ranoj mladosti (rođen 1938.) bavio sam se bacanjem kugle. Dok sam živio u Samoboru, 1956. godine nabavili smo prvu rukometnu loptu za taj grad, a osim za rukometaše igrao sam i nogomet za NK Samobor. Nakon preseljenja u Zagreb moji sportski horizonti su se značajno proširili jer sam upoznao gotovo kompletnu sportsku kremu metropole. Za Dubravu sam igrao nogomet u seniorskoj i veteranskoj konkurenciji te rukomet. Španao sam nogomet i sa veteranima Zagreba. Stariji nogometni ovisnici dobro znaju tko su bili stari majstori iz Kranjčevićeve, Zlatko Dračić Kićo, Mladen Wacha, Stanko Bubanj Đoni, Branko Galeković, porijeklom iz Mraclina, Meštrović, Suša, Duplančić… Prisan sam bio i sa trenerom te generacije Gustavom Lechnerom – prisjećao se davno minulih dana Radomir Pašić Pajo.

Pajo, Torres i veliki Eusebio

Sportski univerzalac težište priče vratio je ubrzo na rukomet.

– Ostavio sam traga i u rukometnom klubu Metalac iz Zagreba. Igralo se tada na betonskom igralištu, poznatom Keglbajsu. U ondašnjoj prvoj jugo ligi igrala je Zvezda, Borac iz Banja Luke, Metaloplastika Šabac, Proleter Zrenjanin, Zagreb, Medveščak, Split, Celje… Utakmice je znalo gledati i nekoliko tisuća gledatelja. Bio sam trener i u Svetom Ivanu Zelini, muškoj te ženskoj seniorskoj momčadi, odnosno ekipi – otkrio je Pajo, a s posebnom nostalgijom govorio je o trenerskom rukometnom poslu u Radniku iz Velike Gorice.

– Igrali smo na betonskoj podlozi u Kolarevoj, odmah uz nogometno igralište Radnika. Koliko nas je samo gledatelja znalo pratiti na utakmicama, ali i treninzima… Pod mojim vodstvom muška momčad izborila je ondašnju Međužupanijsku ligu bez poraza. Žensku ekipu Radnika sam, pak, preuzeo od Igora Panadića starijeg (oca Andreja i Igora – ispričao je Radomir Pašić, poznatiji samo kao Pajo.

Bio je to samo blitz razgovor gotovo u prolazu. Dojma smo da bi se knjiga dala napisati o čovjeku sportašu i u trećoj životnoj dobi kojeg poznaju i cijene oni iz vrhunskog sporta, ali je dobrodošao i na utakmice u Kobilić ili Novo Čiče. Pri kraju druženja s Pajom spomenut je skorašnji Udarnikov međunarodni turnir limača Alpas cup.

– Reci Vladeku Stepaniću iz Udarnika, glavnom operativcu Alpasa, da ne zaboravi ostaviti Paji majicu turnira broj XL – poslao je Pajo poruku u Kurilovec.

Pajo, poruka je uručena na pravu adresu a Vladek je majicu već bezecirao. Želja sportske legende Velike Gorice, Turopolja i šire mora se poštovati! (Mato Paviša, 14. lipnja 2016.)

Sport

Vratija se Šime! U zelenom dresu Jelačića opet je gospar Antoni…

Antoni Prizmić (26) nosio je dres Jelačića od 2018. do 2022. godine, nakon čega je tri godine proveo u austrijskim nižim ligama, a sad se vraća u Turopolje, u mjesto u kojem se osjeća kao kod svoje kuće…

Objavljeno

na

Objavio/la

Baš kao što je onomad radio Herr Otto Barić u svojim klubovima, danas u Vukovini radi Herr Tomislav Škrinjarić.

– Fale mi još dva igrača!

Tako je imao običaj govorio Otto, a kao da je tako nekako u zadnje vrijeme govorio Tomo, koji je očito imao i jedan dodatak:

– Samo, ako nije problem, da obojica dođu do Nove godine…

Budući da je trenerova želja ljudima iz Jelačića zapovijed, dva igrača došla su već prije Nove godine! Prvi je, doduše, više vezan za Svetog Nikolu, jer Antonija Ćosića “banovi” su dobili kao dar u čizmicu još početkom prosinca, da bi u posljednjim danima 2025. godine stigla i nova objava.

“Ima li boljeg načina za početak Nove godine od novog pojačanja? Ili bolje reći “starog”? S ponosom možemo reći – vratija se Šime! Naš Antoni Prizmić, koji se vraća iz Austrije u sjajnoj formi, kao drugi strijelac lige, ponovno se pridružuje našim redovima!”, pohvalili su se iz Vukovine.

Tonija, kako ga u Vukovini zovu, lokalni nogometni kibici jako dobro pamte iz razdoblja od 2018. do 2022. godine. Taj je četverogodišnji mandat Prizmić odradio upravo na igralištu pokraj groblja, i to u velikom stilu. Riječ je o Dubrovčaninu koji se uz isto to igralište osjećao kao da šeta svojim Stradunom, jer tu je zaista bio kao doma, pa i ne čudi što je na odlasku obećao ono što je sad i ispunio:

– Vratit ću se prije ili kasnije!

Vratio se nakon tri godine. Igrao je u međuvremenu za Austriju Rohbrunn i za Wolfau, vrlo uspješno, a sad je, s napunjenih 26 godina, odlučio da je vrijeme da se vrati u domovinu. Odabrao je poznato okruženje i nema dvojbe da će u svakom smislu biti vrijedan dodatak svlačionici pod ravnanjem trenera Škrinjarića. Koji će sad, baš kao i dobri stari Otto nekoć, imati nešto za dodati:

– E, super je ovo, ali… Sad mi trebaju još dva igrača.

Kako stvari stoje, želje će mu se vrlo brzo i ostvariti, budući da ekskluzivno doznajemo kako ovo ni slučajno nije posljednji čin u procesu osnaživanja kadra za proljetne izazove u “premijerki”…

Nastavite čitati

Sport

Bajka sa sjevera: Cure iz Udarnika stvarale uspomene i – osvojile zlato!

Mlade rukometašice Udarnika proteklih su dana uživale u sudjelovanju na turniru u švedskom Lundu, na kojem su bile čak 843 ekipe. Jedan od pehara na kraju ove priče ide upravo u Veliku Goricu!

Objavljeno

na

Dan nakon Božića, i dalje djelomično opterećene posljedicama blagdanske trpeze, mlade rukometašice Udarnika otputovale su u Švedsku, na jedan od najvećih turnira ovoga tipa u svijetu. Nevjerojatno 843 ekipe doputovale su na jug Švedske, u grad Lund, gdje su se tražili najboljih u svakoj od kategorija. Udarnik je u tu priču upao sa dvije svoje ekipe, na put su krenule U-12 i U-15 selekcija, a dan prije Nove godine cure će se kući vratiti s doživljajima koji će se prepričavati i sa – zlatnim medaljama!

Za nijansu uspješnija ove je godine bila selekcija U-15, koja je oduševljavala praktički tijekom cijelog turnira. Na kraju grupne faze nije bilo sreće, u krugu od tri ekipe s istim brojem bodova naše su cure izvukle najkraću slamku i završnice na trećemu mjestu. Otišle su tako u B turnir, kroz koji su suvereno gazila sve do finala. Pa nastavile u istom stilu! Norveški Storhamar pao je rezultatom 17-14 i pehar za pobjednika “utješnog” turnira putuje u Veliku Goricu.

“Ovakvi turniri donose puno više od same igre. Putovanja, zajedničko vrijeme, nova iskustva i utakmice protiv ekipa iz cijelog svijeta jačaju timski duh i dodatno grade ovu ekipu. Lundaspelen je prilika za rast, učenje i stvaranje uspomena koje ostaju za cijeli život”, ponosno su objavili iz ŽRK Udarnika.

Sličan put imala je i selekcija U-12, koja je također završila na trećemu mjestu u svojoj skupini, pa je i ovdje slijedila borba kroz B turnir. I mlađa Udarnikova ekipa pokazala je jako puno, ali nedostajalo je i malo sreće da bi se na kraju došlo do medalje. Unatoč tome što medalje nisu pronašle svoje mjesto u prtljagi, razloga za zadovoljstvo bilo je i više nego dovoljno.

“Rezultat je važan, ali ono što naše djevojke ovdje dobivaju daleko nadilazi konačan ishod,uče kako s ponosom nositi boje svoga kluba, grada i države te kako sport gradi karakter, prijateljstva i snove. Lundaspelen za njih nije samo turnir, već dio jednog posebnog sportskog puta koji ostavlja uspomene i iskustva za cijeli život”, poruka je iz kluba za ovu generaciju.

Djevojke su se družile po cijele dane, natjecale se u sportu kojeg najviše vole, a stigle su i otići na izlet do obližnjeg Malmöa… Kad se na sve to nadodaju i zlatne medalje za kraj, ispada da stvarno nije slučajno da se cijeli ovaj projekt čiji je Udarnik dio zove – uspomene za cijeli život!

Nastavite čitati

Sport

Tiha zimska pauza: Goričani kreću 3. siječnja, potraga za pojačanjima u tijeku

Nogometaši Gorice ulaze u posljednju fazu dvotjedne zimske stanke, odmah nakon Nove godine kreću na posao, a u prvim danima 2026. godine doznat ćemo i što će se mijenjati po pitanju kadra…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok svi mi ostali ovih dana ispraćamo godinu koja je, eto, stigla i do svog pretposljednjeg dana, nogometaši Gorice polako ispraćaju svoj kratki zimski odmor. Dočekat će novu godinu, drugog dana 2026. će se još moći i odmoriti od dočeka, a već 3. siječnja trener Mario Carević će prozvati imena igrača pozvanih na pripreme za proljetni dio sezone. I dalje neizvjesne sezone, u jesenskom dijelu prožete usponima i padovima, a samim time i zima dobiva drukčiji smisao.

Posljednji Osijek ima pet bodova manje, u leđa Gorici gledaju i Vukovar te Lokomotiva, ali situacija ne dozvoljava ni trenutak opuštanja. Svjestan je toga i Carević, nije bez razloga odlučio krenuti s radom odmah nakon Nove godine, bez ikakvoga gubljenja vremena, a svjesni su toga i u klubu. Aktivnosti na tržištu sasvim sigurno traju, iako bilo kakvih potvrda o tome ovih dana nema. Još od priča o navodnim interesima za Kavelja i Pršira ništa nije “procurilo” u javnost, što i ne čudi osobito s obzirom na stil koji su odabrali novi čelni ljudi kluba.

Znamo da će pripreme krenuti 3. siječnja, da će se prvih pet dana trenirati na Gradskom stadionu, a od 8. do 17. siječnja gorička će ekspedicija biti u Umagu, u miru i tišini. Kući će se vratiti tjedan dana prije prve utakmice u proljetnom dijelu prvenstva, gostovanja kod Varaždina, nakon čega slijedi i domaći okršaj s Hajdukom…

Kako će Gorica izgledati u tim prvim utakmicama nastavka prvenstva, zasad je velika nepoznanica. S obzirom na količinu dostupnih informacija moguća su samo nagađanja, a u tu kategoriju spadaju i priče kako se radi na dovođenju novih opcija u napadačkom dijelu momčadi. To je i logično, jer Gorica je vodeća u ligi po broju propuštenih velikih prilika, nedostajalo je tu i hitrine među kandidatima za napadačke pozicije, što će reći da u ovom segmentu postoji značajan prostor za napredak.

U sredini igrališta je gužva, ne bude li odlazaka, tu velike potrebe za popunama i nema, ne bi možda bilo loše potražiti pojačanje i u obrani, koja je u 18 utakmica jeseni samo jedanput uspjela završiti utakmicu bez primljenoga gola, što se izravno veže i na vratara Davora Matijaša, koji je polusezonu završio s tim jednim jedinim “clean sheetom”.

U tom smislu, nije nemoguće da traje potraga i za novim rješenjem među vratnicama, budući da je Matijaš tijekom jeseni pokazao da mu nije lako ni jednostavno pratiti kriterije koje su postavili tipovi kao što su Kristijan Kahlina, Dominik Kotarski i Ivan Banić. Uostalom, odlaskom Karla Žigera u Sesvete ostala je Gorica na dvojici vratara, pa potreba za reakcijom u ovom smislu svakako postoji. Hoće li taj eventualni novi golman biti prva ili druga opcija, zasad je otvoreno pitanje…

Očekuje se, kao i u svakom prijelaznom roku, da će biti i odlazaka, ali tu također konkretnih najava niti imena nema ni u kuloarima. Nema dvojbe da ima onih koji su nezadovoljni minutažom i statusom, i među mlađim i među starijim igračima, opcije su i “pravi” odlasci i pronalaženje rješenja kroz posudbe, no po tom pitanju ćemo biti pametniji tog 3. siječnja, kad se momčad okupi prvog dana priprema.

Nastavite čitati

Sport

FOTO Završen 5. rukometni božićni turnir RK Zagorica za muške ekipe

Objavljeno

na

Objavio/la

Završen je trodnevni 5.Božićni rukometni turnir za mlađe muške uzraste u organizaciji Rukometnog kluba Zagorica odigravanjem završnice (polufinale, utakmica za 3. mjesto i finale) u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na turniru u muškoj konkurenciji igralo je 16 ekipa: 6 (U-13) + 6 (U-15) + 4 (U-17). Prve dvije skupine (U-13 i U-15) igrale su u prva dva dana dvokružno, a najstarije ekipe (U-17) jednokružno. Trećeg dana turnira (ponedjeljak, 29.12.2025.) odigrane su završnice u sve tri skupine.

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božiæni turnir za muške ekipe. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju podijeljene su nagrade (pehari i medalje) za tri prvoplasirane ekipe u sve tri kategorije te pojedinačna priznanja (najbolji igrači, vratari i strijelci). Odlično organizaciju turnira vodili su Domagoj Sučić i Gorki Grgurev Grga, čelnici RK Zagorica, sa svojim mladim pomoćnicama.

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. RK Zagorica – 5.božžićni turnir za muške ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmice ženskih ekipa (U-12, U-14, U-16) na rasporedu su od 02. do 04. siječnja 2026. u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici.

Galerija fotografija

Rukometni klub Zagorica – 5. božićni turnir 2025. (27.-29.12.2025.)

U-171. mjesto: RK Dinamo (Zagreb), 2. mjesto: RK Prelog, 3. mjesto: RK Zagorica. Najbolji igrač: Leo Pavlović (RK Dinamo). Najbolji vratar: Patrik Stoić (RK Zagorica). Najbolji strijelac: Nino Gregurina (RK Prelog).

U-151. mjesto: RK Zaprešić, 2. mjesto: RK Čakovec, 3. mjesto: RK Kočevje (Slovenija). Najbolji igrač: Vanja Zver (RK Čakovec). Najbolji vratar: Nik Čapelj (Kočevje). Najbolji strijelac: Filip Leljak (RK Zaprešić) – 34 gola.

U-131. mjesto: RK Dinamo (Zagreb), 2. mjesto: RK Zagreb, 3. mjesto: RK Zaprešić. Najbolji igrač: Jura Troha (RK Dinamo). Najbolji vratar: Mihael Novak (RK Zaprešić). Najbolji strijelac: Bartol Stoilov (RK Zagreb) – 39 golova.

Nastavite čitati

Sport

Zvučno pojačanje u Vukovini, Mraclin vraća svoje dijete kući?!

Još početkom prosinca krenule su objave o pojačanjima u našim niželigaškim klubovima, seriju je otvorilo društvo iz Vukovine, a nastavak se očekuje u danima pred nama, u prvom redu kroz vijesti iz Mraclina…

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvi dio blagdana polako je ostao iza nas, i nogometa je manje, stvar će ovih dana spašavati Englezi i ostale najjače europske lige, koje nemaju vremena za pauze. Hrvatski klupski nogomet kratku pauzu si je dozvolio, prvoligaši će tako u akciju odmah nakon nove godine, nakon dva tjedna predaha, a niželigaši će odmarati i nešto duže. Kao što će nešto duže i trgovati, odnosno traži i pronalaziti pojačanja na drugim adresama…

Dok čekamo početak događanja u tom smislu u “ponosu grada”, poneko osvježenje koje bi kadru HNK Gorice sigurno dobro došlo, jednim okom gledamo i prema nižim razinama, gdje su zimi aktivnosti često manje, ali ovoga puta neki će morati krenuti u ozbiljne popune, čak i rekonstrukcije svlačionica. Prve objave pojavile su se već prije 20-ak dana, a bit će toga još i u tjednima koji slijede.

Za početak, u Vukovinu je stigao – Antonio Ćosić. Ime je to i prezime koje ima težinu u turopoljskom nogometnom svijetu, jer pamtimo Antonija iz mlađih dana u dresu Gorice, kad je puno obećavao, da bi kasnije svoj put gradio u Kurilovcu. I nije to bilo nimalo loše, dapače, ostao je Ćosić na Udarniku upamćen kao jedan od ključnih igrača tadašnje momčadi, kao autor nekoliko fenomenalnih golova…

Otišao je u ljeto 2024. u Rugvicu, prihvatio je poziv ambicioznog čelništva toga kluba i odradio prošle sezone 14 utakmica, uz tri postignuta gola. Od ovog ljeta više ga nema u kadru Rugvice, a nogometu se vraća u zeleno-bijeloj kombinaciji kluba iz Vukovine. Treneru Tomislavu Škrinjariću potrebna su prava pojačanja, a u Ćosiću bi to mogao i dobiti. Hoće li tako i biti, hoće li bombarder Ćos opet biti onaj stari, vidjet ćemo na proljeće.

Lijepo su dolazak zvučnog pojačanja upakirali u NK Jelačiću, Ćosić je predstavljen kao poklon Sv. Nikole, a tom analogijom očekivali smo da će u Mraclinu biti poklona ispod nogometnog bora. Nije tajna da u Mraclinu traže igrače za proširivanje kadra, ali i osnaživanje momčadi, o čemu su govorili i trener Saša Sabljak i ponajbolji igrač Jurica Brdek. I sportski direktor Mraclina Luka Cvetnića nema dvojbi da je potrebno čak i šest-sedam novih igrača, ali informacije s terena kažu da nije lako doći ni do jednog igrača u ovim zimskim mjesecima.

Koje su njihove želje i ciljeve teško je “probiti”, ali procurilo je u nogometnim krugovima da, između ostaloga, postoji ozbiljan interes za jednim ofenzivcem koji bi spadao pod mlađe igrače, a njegov eventualni dolazak u Mraclin zapravo bi bio – povratak u Mraclin. Riječ je o 17-godišnjem Nikoli Kosu, koji je ove jeseni zabio osam golova u dresu Gradića, u jednom rangu niže, ali mlađe kategorije prošao je u Mraclinu. Dečko je ujedno i prvak Hrvatske u šahu, čemu smo se divili još 2022. godine, a službena objava njegova dolaska navodno je pitanje trenutka…

U tišini rade i svi ostali, priča se da su mnogima zanimljivi neki igrači ove jeseni odličnog Poleta, redom su to interesi iz viših liga, a to za trenera Josipa Rožića može predstavljati veliku brigu, ali i razlog za ponos, jer očito u Buševcu svi zajedno rade jako dobar posao. Što će se od svega toga realizirati, doznat ćemo u tjednima pred nama.

Prvo ipak treba do kraja odraditi blagdane…

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno