Tijekom proljeća i uoči ljeta mnogi povećavaju fizičku aktivnost i istovremeno smanjuju unos kalorija kako bi izgubili višak kilograma i poboljšali tjelesnu formu. Sve su popularniji različiti oblici povremenog posta (intermittent fasting), prehrana s reduciranim unosom ugljikohidrata te intenzivnije trening rutine.

Iako takvi pristupi mogu imati određene metaboličke prednosti, važno je razumjeti njihov utjecaj na ravnotežu tekućine i elektrolita. Kod smanjenog unosa ugljikohidrata dolazi do pada razine inzulina, što potiče pojačano izlučivanje natrija putem bubrega. Posljedično organizam u početnim fazama često:

• brže gubi vodu
• gubi natrij
• može gubiti i dio kalija i magnezija

U kombinaciji s:

pojačanim znojenjem, treningom, kalorijskim deficitom, unosom isključivo vode bez minerala

povećava se rizik od simptoma poput:

• umora
• vrtoglavice
• mentalne magle (brain fog)
• slabije fizičke izvedbe
• glavobolje

Zbog toga se kod osoba koje prakticiraju fasting ili restriktivnije prehrambene režime često javlja paradoks: unatoč “zdravijem” načinu života i redovitom vježbanju, osjećaju manjak energije i slabiju toleranciju na fizički napor.

U takvim situacijama odgovarajući unos elektrolita može biti važan čimbenik u održavanju energije, koncentracije i opće funkcionalnosti organizma.

Koju ulogu imaju ključni elektroliti?

Elektroliti su minerali koji nose električni naboj i sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima – od regulacije hidratacije i krvnog tlaka do funkcije živčanog sustava i mišićne kontrakcije.

Među najvažnijima su natrij, kalij i magnezij.

Natrij je ključan za ravnotežu tekućine u organizmu. Sudjeluje u održavanju volumena krvi, krvnog tlaka i prijenosa živčanih impulsa. Najviše se gubi znojenjem, ali i tijekom prehrane s reduciranim unosom ugljikohidrata ili posta zbog pojačanog izlučivanja putem bubrega. Njegov manjak može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje i smanjene mentalne jasnoće.

Kalij djeluje u bliskoj ravnoteži s natrijem te je važan za funkciju stanica, mišića i srca. Sudjeluje u neuromišićnoj funkciji i održavanju stabilnog srčanog ritma. Povećani gubitci kroz znojenje ili nedovoljan unos hranom mogu dovesti do slabosti i smanjene fizičke izdržljivosti.

Magnezij sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu, uključujući proizvodnju energije, funkciju živčanog sustava i opuštanje mišića. U razdobljima pojačanog stresa, treninga ili kalorijskog deficita potrebe za magnezijem mogu biti povećane, a manjak se često očituje kroz grčeve, umor i razdražljivost.

Sauna, trening i toplinski stres: dodatni gubitak elektrolita

Osim prehrane i već povišenih temperatura, sve više ljudi u sklopu wellness rutina koristi saune, intenzivne treninge i različite oblike toplinske izloženosti. Iako ove prakse mogu imati određene kardiovaskularne i metaboličke koristi, istovremeno povećavaju gubitak tekućine i elektrolita putem znojenja.

Tijekom boravka u sauni ili intenzivne fizičke aktivnosti u toplim uvjetima dolazi do značajnog gubitka vode i natrija, a u manjoj mjeri i drugih elektrolita.

Ako se nakon toga nadoknađuje isključivo voda, bez minerala, može doći do relativnog razrjeđenja elektrolita u organizmu, što kod osjetljivijih osoba može izazvati:

• umor
• glavobolju
• osjećaj slabosti
• smanjenje sportske izvedbe
• vrtoglavicu

Posebno povećane potrebe za elektrolitima imaju osobe koje kombiniraju:

• treninge na otvorenom ili u teretani
• saune
• fasting ili restriktivnu prehranu
• boravak u toplijim vremenskim uvjetima

Zbog toga se u sportskim i protokolima za oporavak sve više naglašava važnost kombinirane rehidracije – ne samo vode, nego i nadoknade natrija, kalija i magnezija.

Kako nadoknaditi minerale bez prekidanja posta?

Najveći izazov kod fastinga ili restriktivnijih oblika prehrane jest kako organizmu osigurati potrebne minerale, a da se pritom ne prekine post ili ne unesu skriveni izvori kalorija. Uobičajeni sportski napitci u tom kontekstu najčešće nisu opcija jer često sadrže šećere.

Elektroliti se mogu nadoknaditi različitim jednostavnim metodama:

• Prstohvat soli u vodi

Mala količina morske ili himalajske soli u vodi može pomoći u održavanju razine natrija i hidratacije, osobito tijekom posta ili pojačanog znojenja.

• Mineralne vode

Prirodne mineralne vode sadrže magnezij i kalcij te predstavljaju jednostavan, bezkalorijski način nadoknade dijela elektrolita.

• Elektroliti bez šećera

Kod odabira dodataka prehrani preporučuje se birati formule bez šećera i nepotrebnih aditiva, po mogućnosti s čistim mineralnim sastavom.

Rehidracijske otopine koje sadrže određenu količinu šećera mogu imati važnu ulogu kod osoba izloženih intenzivnom znojenju, dugotrajnijoj fizičkoj aktivnosti ili većem gubitku tekućine tijekom visokih temperatura. Naime, glukoza pomaže apsorpciji natrija i vode u crijevima, zbog čega takve otopine mogu omogućiti bržu i učinkovitiju rehidraciju.

S druge strane, kod kraćih aktivnosti, laganog znojenja ili osoba koje prakticiraju fasting, često su prikladnije formule bez šećera ili kombinacija vode, mineralne vode i elektrolita bez kalorijske vrijednosti.

• Temeljci i juhe (u periodu prehrane)

Tijekom prozora prehrane topla juha ili temeljac mogu brzo nadoknaditi natrij i doprinijeti oporavku nakon treninga ili izloženosti vrućini.

Savjeti iz ljekarne:

Kada nastupi proljetni ili ljetni umor, većina ljudi poseže za kavom. No, ako je osoba na dijeti ili intenzivno trenira, kofeinom može samo pogoršati dehidraciju. Uzrok iscrpljenosti je u većini slučajeva elektrolitni disbalans.

Pri odabiru dodataka prehrani u ljekarni, treba obratiti pozornost i na oblike minerala:

• Magnezijev bisglicinat: Ima visoku bioraspoloživost (dobro se apsorbira) i nježan je za želudac
• Magnezijev malat: Izvrsna opcija za aktivne osobe jer jabučna kiselina (malat) daje dodatnu energetsku potporu stanicama.

Potreban je oprez za kronične bolesnike: Osobe koje uzimaju lijekove za krvni tlak (pogotovo ACE inhibitore) ili diuretike ne smiju samoinicijativno uzimati veće količine natrija i kalija bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom. 

Zaključak

Ljetna i proljetna hidratacija zahtijevaju uravnotežen unos elektrolita – prvenstveno natrija, kalija i magnezija – kako bi se održala optimalna razina energije i mišićna funkcija. Okolnosti poput intenzivnog treninga, posta, restriktivnih dijeta i visokih temperatura značajno povećavaju potrebe organizma za ovim mineralima. U tom kontekstu ljekarnici imaju ključnu ulogu: oni mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju simptoma dehidracije te preporučiti odgovarajući oblik i sastav mineralnih dodataka prehrani prilagođenih individualnim potrebama pojedinca.

Dok pitanje gospodarenja otpadom sve snažnije dolazi u fokus javnosti i politike, u Hrvatskoj je razvijen novi model koji građane motivira na odgovornije odvajanje otpada.

Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.

Kako je krenula priča o ovome projektu?

– Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.

Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?

– Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.

Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?

– Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.

Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam.  Nakon nekog vremena dizajner je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.

Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?

– Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.

Kako Rava funkcionira u praksi?

– Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.

S kojim partnerima surađujete?

– S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.

Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?

– Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.

Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?

– Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada – staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.

Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?

– Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima.

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.

Više osnovnih i srednjih škola u Zagrebu jutros je zaprimilo dojave o postavljenim bombama, zbog čega su učenici hitno evakuirani, dok policija provodi protueksplozijske preglede školskih zgrada, prenosi HRT.

Prema dostupnim informacijama, u dosadašnjim provjerama nije pronađena nikakva eksplozivna naprava.

Podsjetimo, krajem travnja policija je privela osobe osumnjičene za slanje takvih dojava.

Ekipa OŠ Šćitarjevo osvojila je naslov državnih prvaka na Državnom natjecanju u odbojci održanom od 26. do 28. svibnja u Vinkovcima. U konkurenciji osam ekipa do zlata su stigli nakon zahtjevnog finala protiv OŠ Marina Držića, koje je odlučeno tek u trećem setu. Ovo je drugi naslov državnih prvaka za OŠ Šćitarjevo u posljednje tri godine, a prvi put su ga osvojili 2023. godine.

Put prema naslovu otvorili su u polufinalu pobjedom protiv Osnovne škole Josipa Bečića rezultatom 2:0 u setovima, a završnica turnira ponudila je puno više neizvjesnosti. U finalu su igrali protiv ekipe OŠ Marina Držića, sastavljene od više igrača koji igraju za OK Dinamo, no učenici iz Šćitarjeva uspjeli su zadržati mirnoću kada je bilo najpotrebnije.

Prvi set pripao je Šćitarjevu rezultatom 26:24, drugi su istim rezultatom uzeli protivnici, dok je odlučujući treći set završio uvjerljivih 15:8 za novu titulu državnih prvaka.

“U trećem setu smo malo pribrali glave i uspjeli pobijediti”, rekao je profesor tjelesne i zdravstvene kulture OŠ Ščitarjevo, Matija Ribić.

Za OŠ Šćitarjevo nastupili su Ivano Ćosić, Teo Grbač, Alexandar Nesvanulica, Bruno Serdar, Jurica Trupčević, David Uroić, Patrik Urošević, Luka Vukadin, Jakov Martinović, Stjepan Malec, Adriano Svekrić i Benjamin Šibalić.

Čak 437 invazivnih kornjača tijekom 2025. godine uklonjeno je na području Zagrebačke županije, što ovu regiju svrstava među najpogođenija područja u Hrvatskoj kada je riječ o širenju stranih vrsta u vodenim ekosustavima.

Podaci su predstavljeni na završnoj konferenciji projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, održanoj na jezeru Rakitje. Projekt zaštite zavičajne barske kornjače trajao je tri i pol godine, a tijekom provedbe djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača s 22 lokacije diljem županije.

Riječ je o vrstama koje ne pripadaju hrvatskoj prirodi, nego su u okoliš unesene ljudskim djelovanjem, najčešće nakon što su ih vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija u jezera, ribnjake i druge vodene površine. Stručnjaci upozoravaju kako takve vrste predstavljaju ozbiljan problem jer se brzo razmnožavaju i potiskuju domaće životinje iz njihovih prirodnih staništa.

Na konferenciji je istaknuto kako invazivne kornjače zauzimaju mjesta za sunčanje, natječu se za hranu te remete prirodnu ravnotežu ekosustava. Nakon uklanjanja dijela populacije invazivnih vrsta na pojedinim lokacijama zabilježeno je više opažanja barske kornjače, što pokazuje pozitivan učinak provedenih aktivnosti. Osim terenskog rada, projekt je uključivao i edukaciju građana. Organizirana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, a sudjelovalo je više od 750 ljudi. Građanima je kroz edukativne materijale posebno skrenuta pozornost na štetnost puštanja kućnih ljubimaca u prirodu. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek rekla je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te naglasila da je, uz Grad Zagreb, najveća koncentracija invazivnih kornjača evidentirana upravo na području Zagrebačke županije. Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na financijskoj potpori projektu, kao i Zoološkom vrtu Grada Zagreba koji je prihvatio velik broj uklonjenih jedinki.

Na posljedice koje invazivne kornjače ostavljaju na ribolov upozorio je predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Naveo je kako ove vrste smanjuju riblji fond, oštećuju ulov te često skidaju mamce s udica, zbog čega predstavljaju problem sportskim i rekreativnim ribičima. Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić podsjetila je kako je Fond u posljednje četiri godine financirao 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, među kojima je bio i projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“. Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je aktualne aktivnosti i sustav upravljanja invazivnim vrstama u Hrvatskoj, dok je Tina Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave govorila o iskustvima Slovenije i mjerama koje se ondje provode u suzbijanju invazivnih kornjača.

Skup na jezeru Rakitje zaključen je raspravom stručnjaka i sudionika o izazovima koje invazivne vrste predstavljaju za zaštitu prirode te razmjenom iskustava i primjera dobre prakse u njihovu uklanjanju i kontroli.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.